Akademik Pečarić: Moja Ankica
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Listopad 2023 07:07
Na međunarodnoj konferenciji u povodu mog 70- rođendana prof. dr. sc. Lars Erik Persson je imao uvodni referat o mom životu- Kasnije je njegov govor i objavljen u suautorstvu s profesorima Andreom. Aglić Aljinović i Ivanom Perićem:
JOSIP PEČARIĆ-ŽIVOT U MATEMATICI I POLITICI
Jedan dio se odnosi na obitelj:
Obitelj je Josipu od iznimne važnosti. Prema njegovim riječima njegova obitelj je žrtva njegovih strasti (matematike i politike). Ankica i Josip zasnovali su svoju obitelj 1970. godine. Imaju tri kćeri: Ivanu, Đildu and Anđelu.
Ankica i Josip
Josip, Ivana, Đilda, Anđela i Ankica
Ne postoji konferencija ili znastveno putovanje na koje je Josip bio bez svoje supruge Ankice.
Kada su snimili prije dvadesetak godina ‘priču’ o meni na HTV-u (“Priča o nejednakosti”) posebno sam naglasio kolika je Ankičina zasluga za sve što sam uradio. Kasnije mi je jedna gospođa prigodom upoznavanja rekla da je gledala emisiju o meni u kojoj sam tako lijepo govorio o svojoj supruzi.
Zapravo ne možete puno postiči u životu bez takve podrške. Ipak se život može podijeliti na tri dijela: onaj radni dio, drugi je obiteljski život, a treći provedemo spavajući. Ako imate probleme u obitelji – imate probleme u polovini svog života, pa je doista teško imati izuzetne rezultate u stvaralačkom radu.
Zato je s posvetom Olgi Mitrinović i Ankici Pečarić posvećuju ovu knjigu Autori tiskana knjiga:
D. S. Mitrinović, J. Pečarić, Srednje vrednosti u matematici, Naučna knjiga, Beograd, 1989, 394 pp
A moja Ankica je bila i moja suradnica u mom domoljubnom radu o čemu je bilo riječi i u toj emisiji na HTV-u. I – kao da su znali da se Ankica bori sa teškom bolešću - na njeno iznenađenje na HTV-u su nedavno reprizirali tu emisiju.
O tom našem domoljubnom radu nedavno sam pisao u tekstu (vidjeti Prilog):
HRVATI U BOKI KOTORSKOJ I CRNOJ GORI
https://bezcenzure.hr/iseljenistvo/hrvati-u-boki-kotorskoj-i-crnoj-gori/
Danas kada Ankica više fizički nije među nama spomenut ću samo ako su je drugi doživljavali.
U našem domoljubnom radu izuzetno mjesto pripada dr. sc. Mirku Valentiću nekadašnjem ravnatelju Hrvatskog instituta za povijest. Evo jednog njegovog e-maila:
Naslov:
čestitla zahvale
Datum:
Thu, 24 Dec 2015 18:20:34 +0100
Šalje:
Mirko Valentić
Prima:
'Josip Pecaric' <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dragi moji prijatelji, sve mi se poklopilo. Najprije u čekanju Božića i lijepih blagdana, zatim u trenutku koji mi vraća nadu. Doduše imam ionako dosta godina ali svejedno pomisao da i dalje moram gledati Zokija, pa bilo to i ko jarca na brvnu, teško bi izdržao. Hvala svima, ali ti si ipak među prvima. Koliko si samo uložio vremena, energije i nervi. Svaka čast tebi i tvojoj supruzi. Ovaj tren kao da vas gledam. Dok sam bio u Opatičkoj bili smo često puta zajedno, osobito u vremenu kada si pisao svoju knjigu o Logoru Jasenovac. Vi ste mi bili uvijek iskreni i odani prijatelji. U nekoliko posljednjih godina doista mi olakšali život sa svojim vijestima koje sam gotovo svakodnevno primao. Nikada Vam to neću zaboraviti. Po stoti put hvala Vam dragi prijatelji sretan vam Božić zajedno s Novom godinom. Nadam se da će moja želja jednom biti ispunjena: sjesti s vama na kavi u kavani Palass a preko puta tvoje i naše HAZU. Vaš Mirko
Vjerovali ili ne Ankicu je spomenuo jedan moj doktorand iz matematike- Kada je obranio doktorat dr. Ghulam Farid (Lahore, Pakistan) je pročitao svoju pjesmu. Evo je u prijevodu moje kćerke Ivane Orešić:
KADA PRIČAM S VAMA
(posvećeno akademiku Josipu Pečariću)
Osjećam da pričam sa svojom dušom, kada pričam s vama,
Dobijam neopisivi mir, kada pričam s vama.
Srećom, našli ste se u mom životu da ga uljepšate,
Mislim da vas se može uvjeriti, ali ste i vezani svojim principima,
Razmišljate za ljude ne za jednog čovjeka, što rijetko tko može
Znajući ponešto o vama, koliko ste detaljni,
Ovaj mi svijet izgleda malim, kada pričam s vama.
Vi ste poput knjige, knjige koja priča
Svaka riječ koju kažete je jedinstvena
Okoliš postaje ugodan, sve se smiješi
Kada vi, dragi moj, izgledate na trenutke sretno
Zadržite osmijeh na licu, molim vas nemojte se nikad ljutiti
Osjećam se zaštićenim, kada pričam s vama.
Bilo koji problem nije problem, vi ste savjetnik
Zapravo je naša sreća što smo vas izabrali za mentora,
Vaša kovrčava smeđa kosa otklanja sve naše brige.
Zelena boja vaših očiju fascinira svakoga
U mnogim tisućama vi ste dobar muž
Ona je jako sretna, naša Gospođa, što je pronašla takvog muškarca
Kada pričam s vama, uviđam da ste savršeni čovjek
Dat ću emaile nekih drugih matematičara, mojih suradnika, koji pišu koliko im je Ankica značila.
Subject:
Re: Ankica
Date:
Thu, 19 Oct 2023 07:31:56 +0200
From:
mihaela <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Dragi Profesore,
primite moju sućut, gospođa Ankica je svima nama u grupi bila kao druga mama.
Izrazima sućuti se pridružuju Klarisa i Ivica.
Pozdrav,
Mihaela
Subject:
Re: My Ankica died.
Date:
Thu, 19 Oct 2023 10:39:01 +0500
From:
Khuram Ali Khan <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Josip Pečarić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dear Sir
It's a very sad moment for all of us. We can imagine that it's most difficult moment in your whole life span.
May God bless her with eternal peace and grant you with great patience.
We can never forget her. She was a very caring and loving person for all of us.
But the fact is that everyone has to depart this world at last.
Deep condolence
For you and your family.
Best regards
Khuram and Ammara
Subject:
Re: My Ankica died.
Date:
Thu, 19 Oct 2023 11:08:13 +0500
From:
M. Adil Khan <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Josip Pečarić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Ufff extremely sad news. "Indeed, we belong to Allah, and indeed, to Him we return". Our sincerest condolences for the great loss of our
Great Ma'am. Our whole family felt extremely sad. I really miss hervisit and meeting with us in Lahore. She was extremely nice. May
her soul rest in perfect peace and May Allah give her highest rank in paradise. May Allah bring you peace and comfort during this incredibly difficult timeBest Regards Dr. Muhammad Adil Khan
Associate Professor Department of Mathematics
University of Peshawar Pakistan
Subject:
Ankica
Date:
Thu, 19 Oct 2023 08:33:54 +0200
From:
Julije Jakšetić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Josip Pecaric <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dragi Joško,
moja iskrena sućut za našu Ankicu.
Mislim da je svakom od nas jasno, od Vaše matematičke djece, da je Ankica bila naša majka. Da Nje nije bilo, teško bi taj projekt
Vašeg davanja drugima zaživio-svima je poznata ona anegdota s papučama na tramvajskoj stanici(Ankica nije bila vidjela kad ste izlazili van), u brojnim dolascima više puta sam čuo kad Vas je pitala jeste li uzeli tablete, a bila je i ona slavna anegdota kad ste ju pitali jeste li bili i na toaletu.
Bila je moja slavonka pa sam često znao s njom razgovarati i o tome kako joj je bilo u Mikleušu, kako su joj govorili da liči na tatu Radu...
Samo jednom sam ju vidio tužnu, neka sjeta ju je uhvatila, da je mogla i ona nešto više napraviti da je radila u povijesnoj struci. Ali to je bilo samo jednom, kako sam ja primjetio, ostalo je bilo davanje za Joška, cure i unuke a to je bilo davanje i za sve nas koji smo radili pod Vašom paskom jer ste onda imali slobodne ruke.
Draga Ankice, hvala za sve, vjerujem da će dragi Bog nagraditi borbenu slavonku koja se nije štedjela u svojoj žrtvi.
Julije s obitelji
Subject:
Re: My Ankica died.
Date:
Thu, 19 Oct 2023 07:13:16 +0000 (UTC)
From:
sajid Iqbal <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Reply-To:
sajid Iqbal <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Josip Pečarić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dear Professor Pecaric
Really it is very sad for me and my family.
May her soul rest in peace.
Really she was very nice and we always respect her like my mother.
We are with you professor at this time of grief and sorrow.
Best regards
Sajid & Lubna
Subject:
Odg: Ankica
Date:
Thu, 19 Oct 2023 10:48:08 +0000
From:
Anita Matković <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dragi profesore,
često sam bila u mislima s Vama i gospođom Ankicom nadajući se da će se uspjeti othrvati bolesti. Svih nas je jako rastužila vijest da nije. Uvijek će nam biti u srcu i pamtit ćemo ju sretnu i okruženu ljubavlju svoje obitelji i svih nas koji smo imali privilegiju upoznati ju.
Vama i Vašoj obitelji najdublja sućut od Katarine, Mile, mojih roditelja i mene,
Anita
Subject:
Sućut
Date:
Thu, 19 Oct 2023 13:48:31 +0000
From:
Ilko Brnetić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
To:
Josip Pecaric <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
Dragi profesore Pečarić,
vijest koju ste jutros poslali primio sam s velikim žaljenjem. Kada sam vijest primio, imao sam potrebu odmah se javiti mailom (vjerujem da nije bio trenutak za javiti Vam se osobno, namjeravam se javiti, ali ne odmah, u tom prvom trenutku, neposredno nakon odlaska voljene osobe). Ali s obzirom na nastavne obveze koje sam odmah imao, bio sam se tek u mogućnosti javiti kratko. No, nisam želio izraziti svoju sućut jednom rečenicom. Nisam to mogao. Previše sam bio prisutan u Vašoj obitelji i previše dobro poznavao gospođu Ankicu da bih se samo kratko javio.
Kao što znate, čim smo se upoznali, otvorili ste mi vrata svog doma, vrata svoje obitelji. I imao sam privilegiju puno puta doći kod Vas i gospođe Ankice kao i upoznati Vaše kćeri. Neću nikada zaboraviti osjećaj topline Vašeg doma, topline u Vašoj obitelji, bezrezervno prihvaćanje i otvorenost. Veliku ulogu u tome je imala gospođa Ankica. U Vašem sam se domu uvijek osjećao kao da sam doma, a gospođa Ankica me je primila otvoreno i prisno kao da sam i sam dio Vaše obitelji.
Osobito se rado sjećam provedenog zajedničkog vremena u Australiji i gospođe Ankice koja je učinila sve da se osjećam ugodno i lijepo prihvaćeno. Bilo mi je veliko zadovoljstvo boraviti tamo s cijelom Vašoj obitelji, s Vama, gospođom Ankicom i Vašim kćerkama. Pamtit ću gospođu Ankicu iz tog vremena, iz vremena kad sam Vas posjećivao u Vukovarskoj ulici, iz vremena kada smo zajedno bili na raznim konferencijama, pamtit ću svo to vrijeme provedeno s njom.
Znam koliko Vam je značila, znam koliko Vas je u svemu snažno podržavala i jasno mi je da ćete imati veliku prazninu. Ali možete biti sretni što ste imali takvu osobu uz sebe. A Vaše kćerke su tu da Vas svojom prisutnošću uvijek podsjete kakva je gospođa Ankica bila.
Mene će uvijek podsjećati na toplinu Vašeg doma.
Želim Vam izraziti izraze najdublje sućuti, u svoje ime i u ime svoje obitelji.
Vaš
Ilko
Mario Krnić:
Dragi profesore,
otišla je jedna velika žena. Silno mi je žao, Bog joj dao pokoj. Iskrena sućut vama i cijeloj obitelji. Čujemo se, ako išta trebate tu sam.
Mario
Neven Elezović:
Dragi Joško, s velikom smo tugom primili tužnu vijest. Suosjećamo s Tobom i Tvojim kćerkama i cijeloj obitelji. Ankicu ćemo pamtiti samo po dobrom, znamo koliki ti je ona oslonac bila. Nemoj se predati, hrabro dalje! Neven i Silva
Zahvaljujem se svima koji su nam izjavili sućut povodom njenog odlaska.
Josip Pečarić
PRILOG
HRVATI U BOKI KOTORSKOJ I CRNOJ GORI
U Uvodu knjige Borba za Boku kotorsku / U Boki kotorskoj svaki kamen govori – Hrvatski, Zagreb, 1999. Kažem kako se u njoj opisuje borba Hrvata - Bokelja nastanjenih u Hrvatskoj za povratak Boke kotorske, njenih hrvatskih pučana i njihove velike baštine u svijest i savjest hrvatskog naroda u cijelini i hrvatske države.
I na kraju tog Uvoda govorim o tome:
Međutim izgubljena ognjišta ne podrazumijevaju njihov zaborav, kako su svi osvajači to pokušavali nametnuti Hrvatima. Jer kada naučiš zaboraviti jednu izgubljenu hrvatsku zemlju, naučit ćeš gubiti i druge. Zato je povratak Hrvata Boke kotorske u svijest hrvatskih ljudi i hrvatske države itekako važan i za sve hrvatske ljude i za samu hrvatsku državu i njenu opstojnost.
Da su Bokeljski Hrvati iz RH u tome uspjeli svjedoči i to da su ove godine „Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine.
S druge strane ove godine je i Nagradu “Bogdan Radica” dobio Radio Duxu iz Boke kotorske.
Nedavno je tiskan knjiga Matice Hrvatske PRIJELOMNA VREMENA / Hrvatske zemlje nakon 1918, 2022. Knjigu citiram u svom životopisu zato što u tekstu o hrvatskoj znanosti dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan s Hrvatskog instituta zapovijest na str. 413. piše: Djelovali u inozemstvu ili u Hrvatskoj, neki od hrvatskih znanstvenika su tijekom 20. stoljeća dali važan doprinos svjetskoj znanosti, prvenstveno nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog (kemija). Značajan ugled stekli su i fizičar Ivan Supek (električnavodljivost materijala na niskim temperaturama), matematičari Vilim (William) Feller (teorija vjerojatnosti) i Josip Pečarić (teorija nejednakosti), molekularni biolozi MiroslavRadman i Ivan Đikić, fizičari Davor Pavuna (supraprovodljivost i nano-inženjering) iMarin Soljačić (bežični prijenos energije i nano-fotonika) i mnogi drugi.“
Međutim za nas Bokeljske Hrvate itekako je važno da postoji poglavlje HRVATI U BOKI KOTORSKOJ I CRNOJ GORI koje je napisala redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc.Tihana Petrović Leš. Ona spominje i moj znanstveni rad:
Hrvatskim kulturnim postignućima treba pribrojiti i ono što su iseljeni Bokelji i njihovi potomci stvarali u Hrvatskoj ili drugdje. Spomenimo pjesnike Viktora Vidu i Frana Alfirevića, književnika i filozofa Vjenceslava Čižeka, književnika i novinara Luku Brajnovića (jedna od najznačajnijih novinarskih nagrada u Španjolskoj nosi njegovo ime), pjesnikinju Ružicu Orešković. Cata Dujšin-Ribar objedinila je pjesništvo i slikarstvo: u likovnim umjetnostima nezaobilazan je doprinos Antuna Šojata i njegove kćeri Vesne, Vaska Lipovca i Vjekoslava Radoičića, a svakako treba spomenuti i oca hrvatskoga stripa Andriju Maurovića. Skladatelj Ivo Brkanović nalazio je nadahnuće u tradicionalnoj glazbi rodne Boke i južne Dalmacije. U hrvatskoj i svjetskoj znanosti istakli su se matematičar akademik Josip Pečarić, povjesničar prava Antun Dabinović i dr. Medijsku popularnost stekao je prognostičar Milan Sijerković, autor niza knjiga i stotinjak radova s područja meteorologije. Slaven Zambata, Sinjanin rođenjem, a Bokelj podrijetlom, jedna je od legendi hrvatskog nogometa. Politički život Hrvatske obilježila je Savka Dabčević- Kučar, a suvremenoj hrvatskoj politici značajno doprinosi Davor Božinović.
Međutim ne spominje se samo zbog znanstvenog rada u matematici jer u tekstu citira i jedan moj zajednički rad sa suprugom Ankicom:
A. Pečarić - J. Pečarić, Hrvati u Boki kotorskoj u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvati Boke kotorske /Zbornik Pomorskog muzeja Orebić: Posebno izdanje/, Orebić 2003.
Ono što je zanimljivo da taj rad nisam ni spomenuo kada sam nedavno dao popis Ankičinih radova u tekstru:
JEDAN KOMENTAR TEKSTA „PUTIN, MILOŠEVIĆ I GENOCID“
6. 4. 2022.
Kolumnist portala dragovoljac.com Zvonimir R. Došen komentirao je moj tekst PUTIN, MILOŠEVIĆ I GENOCID
(https://bezcenzure.hr/vlad/putin-milosevic-i-genocid/
https://www.dragovoljac.com/index.php/razno/30188-putin-milosevic-i-genocid):
Naravno da ste svojim neumornim radom na promociji istine postali dosadni i opasni za mnoge "hrvatske" povjesničare i političke lidere poput raznih Goldsteina, Jakovina, Klasića, Plenkovića, Pupovaca i niza drugih "antifašista", kojima tim Vašim "dosadnim pisanjem" neprestano stajete na žulj. Posebno iritirate "hrvatske" diplomate jer bez njihove dozvole radite posao koji bi oni trebali raditi. Što je još gore Vi, njima za dešpet, taj posao radite pro bono. Ali ono što ih najviše uznemirava je što Vi "herojski narod, koji je srušio tri carstva" nazivate zečevima. Vi ste zapravo plagijator, jer bez dozvole kopirate ono što je rekao (od 1987. do 1995.) "veliki vožd", a poslie 1995., "najveći izdajnik srpskog naroda posle Vuka Brankovića". ?
P.S. Nedavno sam preko Amazona kupio knjigu JASENOVAC A LIE UNCOVERED, pa se ovim putem želim zahvaliti Vama i dru. Razumu. Ovakve knjige su od neizmjerne koristi za borbu protiv velikosrbske i jugokomunističke promičbe. Kad završim s čitanjem poslati ću je jednome od kanadskih sveučilišta, a Vi nastavite idalje biti "dosadni"
Pozdrav Vama i dru. Razumu
Za Dom Spremni!
Hvala Zvonimiru na lijepom komentaru. Moram priznati da mi je posebno drago spominjanje rada pro bono.
Zašto?
Pa kada sam ja u pitanju kod mene to nije dano u klasičnom značenju tog rada. Naime moja supruga je kao profesorica povijesti radila u HIC-u Ante Belje na pitanjima Hrvata Boke kotorske.
1. A. Pečarić and J. Pečarić, Biskup Strossmayer i knjaz Nikola, "Zadarska smotra", Časopis za književnost, znanost i umjetnost,1-2, 1995, 151-166.
2. J. Pečarić, Smrt Jugoslavije, Mostariensija, Časopis za humanističke znanosti Sveučilišta u Mostaru, 5 (1996), 161-169.
3. A. Pečarić i J. Pečarić, Hrvati u Crnoj Gori, Zadarska smotra, Časopis za kulturu, znanost i umjetnost, god XLV, br. 1-3, 1996, 65-86.
4. A. Pečarić i J. Pečarić,Kako je Boka kotorska postala dio Crne Gore: Slučaj Oslava Smodlake, Časopis za suvremenu povijest, 30, 2(1998) 377-385.
5. A. Pečarić i J. Pečarić, Očuvanje hrvatskog identiteta kroz stoljeća,Glas Ravnice, glasilo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, br. 87-89., veljača-travanj 1998.
6. J. Pečarić, Konc-logori u Beogradu i Jasenovcu, Zadarska Smotra 1-3, 1998.A. Pečarić i J. Pečarić, O borbi za Boku kotorsku, Hrvatica, br. 2, 2001.
7. A. Pečarić and J. Pečarić, Položaj Hrvata i katolika u Crnoj Gori od svetojeronimske afere do danas, Simpozij "Jugoistočna Europa u XX stoljeću, Dubrovnik, 23-25, svibnja, 1996. Također: Hrvatski iseljenički zbornik, 1997. 251-262, 471-472, 495-497. (Referat je bio osnova za tekst: Željko Krušelj,Zaljev hrvatskih svetaca bez Hrvata, Hrvatski Obzor, 17.06.1996.)
8. A. Pečarić, J. Pečarić, Biskup Strossmayer i Srbi, Zbornik radova o Josipu Jurju Strossmayeru, HAZU, Zagreb, 1997., str. 81-96.
9. A. Pečarić i J. Pečarić,Položaj Hrvata u Boki kotorskoj za vrijeme talijanske uprave 1941.-1943.Zbornik radova s Medjunarodnog znanstvenog skupa "Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918.-1943.)" , Zagreb, 2001. str. 373-396.
10. A. Pečarić i J. Pečarić, Položaj Hrvata i katolika u Crnoj Gori od Svetojeronimske afere do danas: Hrvatsko ime sačuvano u Vatikanu, Hrvatski obzor, 24. siječnja 1998.; Papa vraća ilirsko ime, Hrvatski obzor, 31. siječnja 1998.; Egzodus iz Boke, Hrvatski obzor, 7. veljače 1998.; Bokelji bježe od Miloševića, Hrvatski obzor, 14 veljače 1998.
11. A. Pečarić i J. Pečarić,Stradanja Hrvata Boke kotorske u Jugoslavijama, U knjizi: Da se ne zaboravi, Zbornik radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, 2002., str. 254-265.
12. (A. Pečarić - J. Pečarić, Hrvati u Boki kotorskoj u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvati Boke kotorske /Zbornik Pomorskog muzeja Orebić: Posebno izdanje/, Orebić 2003.)
U HAZU-u su nam objavili i monografiju:
A. Pečarić and J. Pečarić, Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002.
Od promjene vlasti i napada na Belju koji je tada bio i ravnatelj Matice hrvatskih iseljenika i moja supruga je ostala bez posla. Iz samog popisa očito je da je radila nešto što vlastima od te 2000-e godine nije bilo po volji pa je od tada pro bono radila pomažući meni i bez plaće i danas bez mirovine. Kćerka (doktor znanosti) zahvaljujući i rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu ostala bez posla, a njen mentor prof. dr. sc. Miroslav Tuđman nije postao profesor emeritus. Kolega Tuđman nije radio pro bono jer je bio saborski zastupnik, ali kćerka jest jer smo našli mogućnost zajedničkog rada pa ona ima dvostruko veći h-indeks od Borasa. Njen h-indeks je 12 a njegov 6, a čovjek je vjerovao da treba biti akademik, vjerovali ili ne.
Josip Pečarić
