Pregovori za novu Vladu ne spominju najbitnije: Ovo su dvije ključne teme za raspravu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 25 Travanj 2024 09:04
Jedva da je protekao tjedan dana od održanih parlamentarnih izbora čiji službeni rezultati u tom periodu nisu niti proglašeni zbog ponavljanja glasanja na dvije mikro lokacije, a u javnosti je stvoren dojam kako 'eto, još uvijek nemamo Vladu'.
Stručni rad objavljen prije devet godina u časopisu Research and Politics (Istraživanje i politika) u kojem su znanstvenici izračunali prosječno trajanje formiranja vlada u europskim zemljama, pokazalo je kako je riječ o prosječno 29 dana u zemljama zapadne Europe te 28 dana u središnjoj i istočnoj Europi. Nizozemci vladu nakon izbora slažu prosječnom roku od 90 dana, Francuzi u roku od dva dana, a Španjolci u roku od 42 dana. Epidemija nestrpljenja ispada sasvim nepotrebna, a žurba djeluje nužna samo u slučaju da zapravo želimo izbjeći javnu debatu o stvarnim zajedničkim nazivnicima političkih aktera koji se međusobno vabe na suradnju.
Dok formiranje vlasti u kojem mali partneri ucjenjuju one veće da prihvate što više točaka iz njihovih programa traje, ima i onih potencijalnih partnera koji su toliko mali da ne stignu doći na red za svođenje na zajednički nazivnik. Učestalo se ovih dana spominje nešto što se u budućem Hrvatskom saboru zove 'liberali' pa se i predviđa kome bi se oni mogli prikloniti. Međutim, nije sasvim jasno koga bi se moglo svesti pod liberale uzmemo li da je u ovom slučaju riječ o ekonomskoj odrednici. Deklarativno, sasvim je jasno da je takvih ekonomskih liberala među izabranim zastupnicima samo jedan.
Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, mandat na izborima osvojio je na listi koalicijske liste stranaka Fokus i Republika. Liberalnim plaštom mogu se nastojati ogrnuti i drugi, no krenu li objašnjavati što ih čini ekonomskim liberalima moglo bi biti zastajkivanja i zamuckivanja. Sa Zurovcem to izgleda nije slučaj, naveo je 11 točaka koje njega čine liberalom. Među tih 11 točaka nalaze se mnoge za koje bi se u budućem parlamentu mogle naći podržavajuće ruke.
Prijedlog koji izaziva pažnju
Primjerice, bilo bi neobično kada zastupnici Mosta ne podržali povećanje praga ulaska u sustav PDV-a s 40 na 70 tisuća eura s obzirom na to da su slično i sami tražili, oko smanjivanja PDV-a za frizere, kozmetičare, usluge čišćenja i turističke agencije neupitno bi se okupilo još ruku, kao i oko prijedloga za smanjivanje PDV-a na proizvodnju hrane na pet posto. Revizija propisa kojima je zabranjen rad nedjeljom kako bi se rad omogućio suvenirnicama, cvjećarnicama i pekarnicama također bi mogao skupiti podršku, kao i prijedlog da se kompanije oslobodi od poreza na dobit koju ponovno ulože u poslovanje. Ubrzavanje izdavanja građevinskih dozvola prijedlog je za koji je nejasno kako još uvijek nema podršku svih zastupnika.
O oslobađanju od poreza na kupnju odnosno gradnju prve nekretnine moglo bi se raspravljati jer uvijek postoji opasnost da cijene ne bi pale zahvaljujući poreznom rasterećenju, a onda ni rasterećenje nema smisla. Treba li država smanjiti trošarine i PDV na energente, režije i javni prijevoz također je tema za raspravu, jer ako će cijene ostati iste, pitanje je što će biznisi učiniti s viškom ostvarenog prihoda. Zurovec govori i o smanjenju poreza na dohodak na deset posto, ali traži da se gubitak prihoda nadoknadi gradovima i općinama što je već veći zahvat s više mogućih izvedbi. U jedan prijedlog spaja "uvođenje 13. mirovine i reformu mirovinskog sustava", a u drugi "vaučerizaciju zdravstva i drugačiju organizaciju hitne medicinske pomoći".
Dva prijedloga po kojima se razlikuju liberali
Na posljednja dva prijedloga razvrstavaju se liberali od ostalih, na mirovinskom i zdravstvenom sustavu na kojima počiva značajan dio socijalne politike države i koji danas takvi kakvi jesu funkcioniraju kao dokaz da ni jedna HDZ-ova nacionalna vlast u svojoj srži nije ekonomski liberalna. A kakva bi bila vlast koju ne predvodi HDZ ne znamo jer dugo to nismo vidjeli, a na osnovu u protekloj kampanji predstavljanih programa nema smisla suditi.
Ekonomski liberali možda imaju jednog zastupnika u parlamentu koji se tek treba formirati, ali reforma mirovinskog sustava i vaučerizacija zdravstva kao teme koje liberalna misao nosi sa sobom zapravo su među najvažnijim temama kojima bi se trebali baviti politički čelnici kada ovako učestalo istupaju pred javnost vidno užurbani da sastave parlament. Vaučerizacija zdravstva je zapravo njegova privatizacija velikim, ako ne i najvećim dijelom, a reforma mirovinskog sustava je zapravo odmicanje od principa isplate mirovina kroz sustav solidarnosti. U aktualnoj konstelaciji političkih zvijezda takvi stavovi su u manjini (osim ako se ne pokaže drugačije) pa nije jasno kako liberali ikako mogu biti dio bilo koje vlasti.
Dragana Radusinović/direktno.hr
