Što o našoj djeci kaže 'Macronova studija'? Roditelje hrvatskih Alfi ovo bi moglo zanimati
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 09 Svibanj 2024 14:01
Djeca ne bi smjela koristiti pametne telefone s pristupom internetu prije nego navrše 13 godina, a pristup društvenim mrežama kao što su TikTok, Instagram i Snapchat ne bi im smio biti dozvoljen prije napunjenih 18. godina, neke su od ključnih poruka stručne studije čiju je izradu naručio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a objavljena je pod zanimljivim naslovom "Djeca i ekrani:
U potrazi za izgubljenim vremenom". U njezinoj izradi sudjelovali su neurolozi i psihijatri.
U razgovore, rasprave i istraživanja o štetnosti "ekrana" za razvoj djece uloženo je mnogo vremena, međutim, naša europska društva nisu iznjedrila nikakav dalekosežniji zaključak. Osim onoga koliko je izlaganje ekranima i internetskom sadržaju loše za djecu, njihov san, koncentraciju, sposobnost učenja, ali nerijetko i svakodnevnog funkcioniranja. Studija francuskih stručnjaka kaže kako djeci do šeste godine za rast i razvoj nije potreban baš nikakav ekran, a u Francuskoj se razvila rasprava kako djecu ukloniti s ekrana i je li uopće moguće društvene mreže isključiti iz njihovih života prije nego postanu punoljetni? Macron je na osnovu studije najavio nove zabrane i ograničenja o kojima govori i djelomično ih uvodi posljednjih nekoliko godina.
Iako se, nazovimo je tako "Macronova studija" prvenstveno može doživjeti kao priča o zdravlju djece i njihovu razvoju u njezinom je predstavljanu jasno komunicirana gospodarska joj dimenzija, iz koje izvire politička poruka francuskog predsjednika prema kojoj djecu treba zaštiti od strategije zaokupljanja njihove pažnje od strane tehnološke industrije usmjerene na profit. Djeca su, poruka je iz Francuske postala roba na tržištu za tehnološke kompanije koje posebno za društvene mreže kreiraju algoritme čija funkcija poticanje stvaranja ovisnosti o samim mrežama kako bi bili u funkciji stvaranja profita na štetu svoje inteligencije, koncentracije i kognitivnih procesa.
Pojednostavljeno rečeno, pretjerano konzumiranje društvenih mreža i raznih internetskih sadržaja u razvoju djecu može istrenirati i oblikovati u potrošače i sljedbenike baš po mjeri brendova i kompanija koje na društvenim mrežama i drugim online kanalima prikupljaju svoje potrošačko stado. Neugodno zvuči, no ako znamo da marketinška industrija potrošačko ponašanje, želje i navike neke generacije procjenjuje i prije nego generacija odraste i stekne vlastiti novac ideja prema kojoj bi djecu i adolescente trebalo zaštiti od toga da ih odgaja džungla virtualnog svijeta ima smisla.
Povratak 'ljudskog' djeteta
Dok Macronovi stručnjaci govore o povratku "ljudskog" djeci i adolescentim valja se prisjetiti da će se upravo do kraja ove godine roditi posljednji pripadnici generacije nazvane Alfa, prve koja se smatra potpuno digitalnom generacijom jer su prvi njezini pripadnici rođeni u vrijeme pametnih telefona i stasajućih društvenih mreža 2010. godine. Danas imaju nula i 14 godina i predstavljaju najveću generaciju u povijesti čovječanstva. Njima uopće nije poznat isključivo analogni svijet kao milenijcima, u pravilu generaciji njihovih roditelja nije poznat svijet bez televizije i radija.
Od odrastajućih Alfi, koje su u nedavnom ranom djetinjstvu ili upravo sada jer generacija obuhvaća rođene od 2010. do kraja 2024. izloženi ekranima očekuje se da će biti tehnološki pametniji i ekološki svjesniji. Procjenjuje se da će 65 posto pripadnika te generacije raditi poslove koji danas ne postoje u područjima nanotehnologije, blockchaina, kibernetičke sigurnosti, autonomnog prijevoza i slično. Predviđanje iz Harvard Business Reviewa kaže kako će ta generacija marketinški cijeniti direktne, personalizirane oglase, a kako od malih nogu imaju pristup informacijama i tehnologiji od njih se očekuje da će se u većem broju kada odrastu prometnuti u poduzetnike i inovatore u područjima umjetne inteligencije, biotehnologije i održivosti.
Promatrajući generaciju koja tek odrasta s poslovne strane očekuje se njihov značajan doprinos gospodarskom rastu i društvenom napretku. Lanjsko istraživanje kartičarske kuće Visa pokazalo je kako 76 posto Alfi žele sami sebi biti šefovi, a samo njih 13 posto želi raditi za druge, a 78 posto ih je iako najstariji imaju the 14 godina već zaradilo vlastiti novac pri čemu je njih 43 posto zarađivalo koristeći modernu tehnologiju.
Je li to uopće moguće?
U generaciji Alfa događa se mnogo onoga što stručnjaci iz Macronove studije ne drže najboljim. Inspiraciju 61 posto Alfi crpi od TikTokera i YouTubersa a kreatori sadržaja i društvene mreže imaju centralno mjesto u razvoju njihovih ideja dok tradicionalni stimulatori gube utrku pa inspiraciju u crtanju i pisanju nalazi njih 47 posto, u čitanju svega njih 34 posto, a u igranju s igračkama samo 26 posto. Generacija Alfa rođena s internetom, uvelike živi na internetu, odgojena je na internetu i socijalizirana alatima na internetu. Njihovo je odrastanje obilježeno porastom anksioznosti, depresije i pretilosti među njima da bi se izgleda sve više počeli približavati zaključku da smo hrleći u zagrljaj novim tehnologijama cijeloj generaciji možda nanijeli i nepovratnu štetu?
Ili je šteta koja je nanesena generalno nepovratna jer je riječ o procesu koji je nemoguće generalno izmijeniti jer je zapravo nemoguće držimo li se principa demokratskog društva, zabraniti današnjim teenagerima mlađim od 18 godina pristup društvenim mrežama. Je li to uopće moguće? U nazivu Macronove studije nalazi se naslov romana Marcela Prousta U potrazi za izgubljenim vremenom. Je li izgubljeno vrijeme ono koje je utrošeno na argumentiranje potrebe za zabranama koju neće biti moguće provesti ili je vrijeme koje svakodnevno trošimo spojeni na moderna sredstva komunikacije izgubljeno nije nevažno pitanje za budući razvoj potrošačke ekonomije. Ideja o zabrani ekrana i društvenih za maloljetnike za sada djeluje potrebno i nerealno u isto vrijeme.
Dragana Radusinović/direktno.hr
