Zadnji komentari

Kod islamskoga terorizma u Europi uključene su i teologija i ideologija

Pin It

The Qur'an: Bedrock of Islamic Terror – Alliance of Former Muslims

Napad nožem u Solingenu i spriječeni napadi na koncert Taylor Swift u Beču privlače pozornost na mlade, lokalne teroriste. Tko su mladi ljudi koji su radikalizirani na Tiktok? “Oni su svakako često mladi ljudi s psihološkim predispozitivima”, kaže stručnjak za terorizam Peter R. Neumann.

Gospodine Neumanne, u svojoj knjizi opisujete novu vrstu nasilnih počinitelja, naime Tiktok terorista. Što je novo?

– S jedne strane, ti su počinitelji iznimno mladi. Od listopada 2023. pratim sve od gotovo 60 osoba uhićenih u zapadnoj Europi zbog sumnje na terorizam. Dvije trećine njih su tinejdžeri, između 13 i 19 godina. To je novo. Prije samo deset godina, ova dobna skupina je bila iznimka, sada je to pravilo. Osim toga, ti su osumnjičeni radikalizirani samo online ili uglavnom na internetu. Internet je odigrao veliku ulogu prije deset godina. Ali postojala je i barem jedna osoba “offline”, radikalnih propovjednika, na primjer, koji je dao posljednji antif za napade. Novi obrazac odražava se i u Švicarskoj: Razmislite od devet uhićenja tinejdžera tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, na primjer u Schaffhausenu i Thurgau na Uskrs. Ili počinitelj koji ubo ortodoksnog Židova u Zürichu u ožujku na otvorenim ulicama.

Džihadistika i islamistika

Kako možete zamisliti ovu samoradikalizaciju?

– Započinje na velikim platformama kao što su Tiktok ili Instagram, koje privlače vrlo mlade ljude i snažno se algoritamski upravlja. Ako kliknete na video tamo tri puta, što ima veze s Palestinom, na primjer, vidjet ćete gotovo samo odgovarajući sadržaj. A budući da se ove platforme bore za kontrolu svog sadržaja, korisnicima je lako konzumirati džihadistiku i islamistiku propagandu iznova i iznova. Oni koji su pogođeni upadaju u spiralu koja vodi do njih prije ili kasnije pada u zatvorenu skupinu.

Na primjer, na Telegramu. Tamo su se razmjenjivale s drugima koji imaju slične interese. Šalju jedni druge snimke napada i žurili na prikazano nasilje. Gotovo uvijek je fokus na fantaziji nasilja, ideologija igra podređenu ulogu. Ponekad se postavlja pitanje: Zašto to ne učinimo? To se također prikazalo među tinejdžerima iz Schaffhausena i Thurgaua, koji su se umrežavali s njemačkim vršnjacima. Grupa Telegram, koja je prvi put poslužila za razmjenu videa, konačno je postala instrument za planiranje konkretnih napada.

Sve više djece terorista

Koji je društveni i psihološki profil tih mladih ljudi?

– Morate biti oprezni, jer je broj slučajeva mali. Mnogi imaju migracijsku pozadinu, ali se nisu integrirali, ali žive ovdje u drugoj ili trećoj generaciji. Međutim, postoje i mladi ljudi bez migrantskog podrijetla. I svakako su često mladi ljudi s psihološkim predispozicijama. Ali kao što sam rekao, još uvijek nemamo vrlo jasan obrazac.

Ovaj profil počinitelja zapravo je više u skladu s (apolitičkim) oružjem – pogotovo jer džihadistička ideologija igra podređenu ulogu?

– Da. Općenito, kasniji počinitelji koji se radikaliziraju na internetu često imaju povijest mentalnih bolesti iznad prosjeka. Džihadistička ideologija daje im priliku da prožive svoje fantazije nasilja. Ova veza između bolesti i nasilja, naravno, također se udesa u desničarski terorizam. Kao što sam rekao, manje se radi o ideološkom naučavanju nego radikalizaciji prema zločinu.

Je li moguće govoriti o teroristima?

– To je legitimno pitanje. Za terorista, nasilje je u službi političkog cilja. S tim pojedinačnim počiniteljima, političke ili ideološke ideje su u većini fragmentativnih. U središtu je mržnja. Mržnja društva, mržnja drugih. Nažalost, rasprava o motivima počinitelja nasilja uglavnom je politizirana. Desničarski kamp patologizira desničarski terorizam kao čin bolesnih. Ali ako je musliman počinitelj, to je refleksno rekao da je to bio džihadistički terorizam s političkom namjerom. I suprotan broj ljevičara tvrdi. Važno je pažljivo pogledati: paranoidno-šizofrenski nasilni počinitelj ne može biti terorist po definiciji.

Pa ipak, čak i nakon takvih čina nasilja, ISIS praktički preuzima odgovornost za to i pokušava ga rezervirati na svoj račun?

– To je strategija IS-a. On kaže: Trenutno nismo u mogućnosti poslati naše “pametne vojnike” u Europu, kao što smo to učinili 2014. i 2015. godine. Ali pozivamo naše simpatizere: i ti možeš postati borac. Ne morate čak ni doći u Siriju ili se pridružiti organizaciji. Dovoljno je ako uzmete video i posvetite se IS-u prije nego što prošećete na akciju. Priznamo ih kao vojnike ili čak mučenike. Islamska država time povećava svoj potencijal. Još jedna strategija je da dužnosnici IS-a u internetskim prostorima aktivno traže moguće “novake”, a zatim ih vode kao mentore. Usput, sumnja da je mentor pada na oca 15-godišnjaka iz Düsseldorfa, kojeg je pokrenula teroristička skupina iz Baden-Württemberga, Schaffhausena i Thurgaua. Suđenje će pokazati je li to istina.

Islamistički napadi postaju sve češći

Nakon 7. listopada i početka Gaze upozorio je Europol na povećanje napada “usamljenih vukova”, to jest, točno pojedinačnih prijestupa i u malim skupinama o čemu govorimo. Može li se nešto obvezujuće na to može svidjeti?

– Mislim da je tako. Od sedmog listopada prošle godine imali smo 6 manjih islamističkih napada u zapadnoj Europi i 21 pokušaj napada. Ako to usporedimo s 2022. godinom, to je četverostruko više. Ovo nije veliki val sada, jer nije bilo velikog napada. Da se planirani napad dogodio u Beču na koncertu Taylor Swift – i ako bi bilo mnogo smrtnih slučajeva – onda bismo sada razgovarali drugačije. Vjerujem da postoji dovoljno dokaza da se nešto veće najavljuje. “Udari” ako želite, postaju sve češći i približavaju se. Ali imamo alate u rukama da spriječimo novi val ako učinimo pravu stvar. Bivši valovi su to također najavili.

Sukob u Siriji započeo je 2011. godine, a veliki napadi u Europi nisu došli tek 2014., 2015. i 2016. godine. Mislim da je 7. listopada 2023. i rat u Gazi puno toga pokrenuo. To uzrokuje ogroman motivacijski poticaj koji aktivira mnoge ljude. Moramo iskoristiti vrijeme dok ne napadnu. Na primjer, zaustaviti provedbu zakona i strategije prevencije za vrlo mlade počinitelje. Ili ojačati obavještajne sposobnosti u virtualnom prostoru.

Međutim, u velikim napadima na koje upozoravate, počinitelji nisu tik-tok teroristi…

– Ne, postoje i nove mreže. IS-K, izdanak iz Afganistana, ponovno je aktivan već nekoliko godina. Snažno je novačio u središnjoj Aziji u Tadžikistanu, Uzbekistanu i dalje. Ti su počinitelji odgovorni za napad na koncertnu dvoranu u ožujku u Moskvi, u kojem su poginule 143 osobe, ili za one u katoličkoj crkvi u Istanbulu u siječnju, u kojem je ubijen čovjek, kao i druge napade u Iranu. U zapadnoj Europi IS-K je pokušao najmanje pola tuceta napada koji su osujećeni. Ova dva događaja – oživljavanje profesionalaca IS-K s jedne strane i tinejdžerski teroristi sa Zapada s druge strane – događaju se uglavnom neovisno jedan o drugom.

Posljednje pitanje o povezanosti islama i nasilja. Gilles Kepel i Olivier Roy, dva vodeća francuskog istraživača, imaju mišljenja o tome. Kepel vidi terorizam kao posljedicu religije koja proizvodi sve radikalne varijante i predstavnike. Za Roya, s druge strane, riječ je o spremnosti marginaliziranog nasilja, koje si površno daje izgled religioznosti. Nasilje je samo po sebi kraj. Gdje stojite?

– Stavovi su – kao često i u francuskim raspravama – vrlo apsolutno postavljeni. Ipak, ova rasprava je otkrila mnoga nova otkrića. Ali svatko tko ozbiljno proučava radikalizaciju vidi da oba elementa igraju ulogu. U svakoj generaciji postoji osnovna revolucionarna energija među mladima, koja se može okrenuti u vrlo različitim smjerovima. S lijeve, desne ili na vjerski fanatizam. U ovom pogledu se slažem sa Royom. Ali Kepel s pravom ističe da je teologija ili ideologija uključena. Zato u ovoj raspravi ima još puno toga za rezonirati. Što znači biti musliman u Europi? Gdje je mjesto islama u našim društvima i kako se može integrirati? Mnogi ljudi izbjegavaju ovu raspravu, ali to je grješka. Jer sa svakim napadom ova rasprava postaje sve teža i polarizacija u našem društvu postaje jača. To je upravo cilj terorizma. On želi gurnuti muslimane na rub našeg društva kako bi postali dostupni za ideju vjerskog rata. Moramo to spriječiti.

Andreas Ernst/hrvatski-fokus.hr