Tko zna kakve nam sve boleštine donose
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 30 Listopad 2024 08:45
Liječnica upozorila na veliki problem: 'Karton stranih radnika je prazan papir'
U Hrvatskoj je registrirano blizu 143 tisuće stranih radnika koji većinom dolaze iz trećih zemalja, a procjenjuje se kako rijetki imaju hrvatsko zdravstveno osiguranje iako je HZZO odavno naložio poslodavcima prijavu stranih radnika i regulaciju njihovog zdravstvenog osiguranja.
Ta vijest je šokirala liječnike obiteljske medicije koji u prijedlogu novog Zakona o strancima nema rješenja za urednu registraciju stranaca. U javnosti se zbog toga obiteljski liječnici prozivaju za rasizam.
Prema zakonu svi radnici bi morali imati osnovno zdravstveno osiguranje. Bivša predsjednica KOHOM-a Nataša Ban Toskić kaže kako u ovom trenutku nitko od liječnika ne može točno reći koliko ima stranih radnika jer oni znaju samo za one koji se prijavljuju za preglede. Dodaje kako sigurno zna da je gotovo 150 tisuća s trendom povećanja broja.
"Možda ih uskoro bude i pola milijuna, što nije sporno, oni nam trebaju, ali njihova prava, pravo na zdravlje, moraju biti dobro regulirana i uredna", kazala je. U praksi se događa da poslodavci stranih radnika traže od liječnika obiteljske medicine da ih upišu u svoj tim. Ako liječnik ne pristane odjednom upisati 10, 20 ili čak 50 stranih radnika, poslodavci vrše pritisak na uprave ustanova, tvrdi.
Ima više problema
Problem je i jezična barijera i komunikacija. "Strani radnici koji dolaze sa svih strana svijeta ne znaju hrvatski jezik, a u velikoj većini ne znaju niti engleski jezik i komunikacija s njima je izrazito teška. Od njih se ne može dobiti niti osnovne podatke o njihovom zdravstvenom stanju, zdravstvenoj povijesti, anamnezi, rizičnim faktorima, ugrozama, cijepljenju, prethodnim bolestima", kazala je.
Za liječnike je neophodno imati pristup zdravstvenim kartonima stranih radnika. "Zdravstveni karton ovih radnika, nažalost, je prazan list papira. Tu nema ničega, niti postoji način da se od tog stranog radnika išta konkretno sazna. A zdravstveni podaci svake osobe i ono što nam pacijent kaže čini 80 posto dijagnoze", dodala je liječnica.
Upitala je i tko će odgovarati za to ako se nekom pacijentu da penicilin na koji je alergičan, a oni to ne znaju. "Dakle, sigurnost tog čovjeka, koja je jednaka kao i pravna sigurnost svakog liječnika i moralna etička, ovisi o komunikaciji, o razumijevanju. Ovdje razumijevanja nema i mi smo bili izrazito neugodno iznenađeni što izmjene Zakona o stranim radnicima nisu predvidjele ovaj segment života u zajednici", napominje.
Pritisci na liječnike
Osim problema jezične barijere i komunikacije, spominje se da liječnici odbijaju potpisati bilo kakve terapije ili lijekove upravo zbog spomenutih problema nedostatka zdravstvene anamneze i povijesti bolesti. Također, postoje slučajevi gdje poslodavci ne postupaju koretno i inzistiraju da prisustvuju pregledu stranog radnika.
"Apsolutno nitko nije odbio primiti bolesnu osobu i pomoći mu. To se ne događa. Međutim, problem je upisa, znači preuzimanja pacijenta za dugotrajno i cjelovito liječenje. Naravno da ima poslodavaca koji su vrlo korektni i postupaju ispravno. No, ima negativnih primjera gdje se poslodavci postavljaju kao prevoditelji i zastupnici svojih radnika pa inzistiraju da s njima prisustvuju na pregledu", otkrila je.
Napomenula je da je to neprihvatljivo. "I zbilja se dogodio jedan ekstreman slučaj u Slavoniji, gdje kolegica nije dozvolila da poslodavac bude prisutan. Na što ju je on tužio policiji i DORH-u za rasizam. Vidjeli smo i neke medijske istupe da smo rasisti zbog ovog priopćenja. Smatram to vrlo olakim pristupom problemu, principom - ubij glasnika, etiketiraj ga", ispričala je za HRT.
Što dalje?
"U Hrvatskoj svaki radnik prilikom prvog zapošljavanja mora biti pregledan na medicini rada, posebice oni koji imaju posebno opasne uvjete rada na svom radnom mjestu. Pri tome moraju donijeti od svog liječnika obiteljske medicine potvrdu iz kartona, od čega boluju, koje lijekove piju", pojasnila je. Postavlja se i pitanje kako medicina rada pregledava strane radnike.
"Mi smo mišljenja da bi bilo minimalno korektno osigurati nam 24-satnu prevodilačku službu s licenciranim ovlaštenim prevoditeljima, kao što to imaju zapadne zemlje koje imaju i daleko veći broj stranih radnika", kazala je. Dodala je i kako su očekivali od institucija da omoguće liječnicima siguran rad po svim pravilima struke te da im pošalju naputak o postupanju s radnicima iz točno definiranih zemalja.
"Tako da mi imamo službena uputstva o tome kako raditi. Međutim, mi nismo od institucija dobili apsolutno ništa. Dobili smo samo naredbu prije godinu i pol od HZZO-a da ih sve moramo primati i pregledavati, što mi i činimo. Ali kada ukazujemo na konkretne probleme, onda nas se optužuje da smo rasisti, zaključila je.
