Obilježavanje stogodišnjice rođenja hrvatskog književnika Slobodana Novaka, akademika HAZU
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 01 Studeni 2024 12:18
U Hrvatskoj se ove godine održava cijeli niz vrijednih događanja u sklopu obilježavanja stogodišnjice rođenja hrvatskog književnika Slobodana Novaka. Neka su se već dogodila, a spominjemo u ovom uvodu da će ove nedjelje biti postavljena u Rabu na kući Slobodana Novaka spomen ploča
kao i da se u organizaciji Matice hrvatske očekuje 22. studenoga postavljanje spomen ploče na kuću u Zagrebu, u kojoj je akademik Novak živio i radio niz godina.
Pregled događanja
Prvo je, 11. i 12. travnja, samoinicijativnim marom docentice dr. sc. Ivane Drenjančević s Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran znanstveni skup "Dalje treba misliti", prema naslovu novele ak. Novaka. Tiskan je i plakat, a svi radovi više od dvadeset izlagača trebali bi do kraja ove godine biti objavljeni u zborniku Filozofskog fakulteta.
plakat znanstvenoga skupa s portretom Slobodana Novaka, rad Miljenka Stančića
Na inicijativu braće Ranka i Javora Novaka zatim je u rodnome Splitu održan skup. Ovaj skup je završen podizanjem ploče na rodnoj kući Slobodana Novaka. Također, istom inicijativom, Teatar&ITD prošli je tjedan organizirao višednevni skup sa sudjelovanjem akademika Borisa Senkera, glumca Andrije Tunjića i redatelja Miroslava Međimorca te niz drugih sudionika. Tom prilikom prikazane su projekcije filmova "Mirisi zlato i tamjan" (Babaja) te "Školjke šumi" (Međimorec). Podsjećamo, Miroslav Međimorec svojedobno je režirao i kazališnu predstavu "Školjka šumi", a Andrija Tunjić svojedobno je izveo monodramu "Riba Jonina" po Novakovoj noveli.
izložba &TD (foto: Dorian Stiegler)
književnik i redatelj Miro Međimorec (foto: Dorian Stiegler)
akademik Boris Senker (foto: Dorian Stiegler)
U foajeu ITD akademik Senker i sin Ranko Novak postavili su na panoima članke legendarne večernjakove kritičarke Marije Grgičević o, isto tako, legendarnoj Violićevoj predstavi ("Mirisi"). Ova predstava je izvedena oko 300 puta u rasponu prikazivanja od 20 godina. Prikazane su i fotografije, opet zaista legendarne, umjetničke fotografkinje Marije Braut. Glumica Maruška Aras izvela je predstavu "Školjka šumi", s kojom je već obišla velik broj gradova u Hrvatskoj, kao i u drugim državama.
glumica Maruška Aras (foto: Dorian Stiegler)
Istovremeno je na Rabu od ponedjeljka do petka prošloga tjedna organiziran skup započet u Knjižnici Rab. U ovoj knjižnici je uređena spomen soba književnika Slobodana Novaka. Nakon skupa gradonačelnik Raba i predsjednik Općine Rab Nikola Grgurić otkrili su ploču s novim imenom knjižnice: Knjižnica Slobodana Novaka Rab. Rabski cjelotjedni skup se održavao pod naslovom "San u zavičaju", po naslovu knjige Javora Novaka. Skup započet u ponedjeljak u petak je nastavljen u Zimskom kinu na kojem su sudjelovali znanstvenici, uz čitanje ulomaka iz djela i nastup pučkog kazališta, te uz publicistički osvrti na značenje S. Novaka.
gradonačelnik grada Raba Nikola Grgurić
I kao što je uvodno već spomenuto, Rab se zaista iskazao u obilježavanju stote obljetnice rođenja Slobodana Novaka. Tako će sljedeće nedjelje, 3. studenoga, točno na stoti rođendan hrvatskog književnika Slobodana Novaka biti postavljena i druga spomen ploča. Ovoga puta na njegovoj kući na adresi Bobotine 2.
Prema dogovorima, 22. studenoga Matica će hrvatska s obitelji podići i spomen ploču na zagrebačkoj kući u kojoj je književnik i akademik Novak živio i radio od 1959. do 2016.
I to nije sve, braća Novak otkrila su nam da vode razgovore i s Hrvatskom poštom te s kazalištem Gavella o mogućim daljnjim aktivnostima.
O akademiku Novaku
Vjerojatno ne treba u slučaju Slobodana Novaka isticati puno o kakvom se velikanu hrvatske književnosti tiče. No, podsjetit ćemo ovom posebno prilikom uoči stote obljetnice njegovog rođenja na nekoliko naglasaka iz njegova života koje je zapisao naš drugi veliki književnik, Hrvoje Hitrec, „o književnom bardu i autoru“ „vjerojatno najboljeg romana druge polovice dvadesetoga stoljeća“, „Mirisi, zlato i tamjan“.
Ne Split, nego više Rab bijaše mitsko mjesto njegova zavičaja, djetinjstva, neobičnih ljudi kojima u romanima pridavao i nadrealna obilježja. U Rabu je polazio pučku školu, u Splitu gimnaziju, maturirao u hrvatskom Sušaku, diplomirao u Zagrebu hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, potucao se po redakcijama i tiskarama kao korektor i lektor, vratio se nakratko u Split jerSlobodan Novak je i kazalištu stremio, bio je dramaturg HNK u rodnom gradu dvije godine, a onda opet u Zagreb među „krugovaše“, u društvu nešto mlađih pjesnika...
Prepoznat je njegov pripovjedački dar koji će s godinama dobivati sve snažniji, originalniji izraz kao prozni tumač tzv. Druge moderne, obavijen crnim humorom i ironijom kojom je tako dobro vladao njegov suvremenik Ranko Marinković. I Novak u mnogim novelama dostiže virtuoznost novelista Marinkovića, osobito u novelama „Badessa madre Antonia“ i „Treba umrijeti logično“ iz zbirke „Tvrdi grad“. A zatim, možda potaknut i Krležinim kavanskim podbadanjima da ne priznaje prozaista koji nema velik, opsežan roman (kako svjedoče da je rekao Ranku), no vjerojatnije i mimo te sugestije, Slobodan Novak se upušta u literarnu pustolovinu koja će obilježiti njegov opus i ostati zanavijek zapamćena na uštrb ostalih njegovih djela, piše „Mirise, zlato i tamjan“ u kojima ostvaruje najveći estetski domet...
Ljubitelji kazališta mogli su vidjeti dramatizirane „Mirise...“ nakon sloma Hrvatskoga proljeća, sedamdeset četvrte u Kazalištu ITD, u sjajnoj režiji Božidara Violića.
Novak se često vraća Rabu i moru, jedri, piše „Izvanbrodski dnevnik“ u kojemu na stanovit način ponavlja svoju rutu Otok-Kopno, izvrće smisao gotovo slamnigovski, parodira i poigrava se, zašuti i godinama ne objavljuje pa se pojavi ponekom novelom („Hlap“) već u praskozorje smrti one nesretne južnoslavenske komunističke tvorevine i gibanja koja će dovesti do samostalne hrvatske države kojoj se raduje i u kojoj će prepoznavati sljedećih desetljeća nitkove i izdajnike te se javljati tu i tamo strasnim tekstovima, na užas zaostalih crvenih mediokriteta i labradora iz medijskih radionica...
Usput vrijedi napomenuti da je u Sabranim djelima nema "Digresija". Novak ih se odrekao, već je objavio možda najzanimljiviju biografiju, svojevrsni presjek događaja iz dvadesetog stoljeća "Protimbe".
IZ ARHIVA
Slobodan Novak: Kad dvojica ili dvije tepaju 'dijete moje' – licemjerno lažu!
H. Hitrec: Uz smrt velikoga hrvatskog književnika Slobodana Novaka
Što se dogodilo akademiku S. Novaku: Specijalna obrada ili ulični kriminal?
Akademik S. Novak: Kad novinar prostak postane 'Novinar godine'
