Zakopani bez imena
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 12 Kolovoz 2025 15:04
Početkom srpnja ove godine, povjesničar Amir Obhođaš održao je predavanje u hotelu Dubrovnik u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji ”Oslobođenje ili porobljavanje?” koja je bila posvećena posljedicama Drugog svjetskog rata u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Na tom predavanju govorio je o nedavno istraženim masovnim grobnicama na području Republike Hrvatske
te o iskopavanjima i otkrićima vezanim uz posmrtne ostatke žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća.
Obhođaš je detaljno predstavio nalaze s nekoliko važnih lokaliteta: Prudnice u Brdovcu, Križanov jarak kod Macelja, Jazovku te najnovije grobnice u Svetoj Nedelji. Istaknuo je kako su masovna pogubljenja pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) započela odmah nakon njihove predaje 15. svibnja 1945. na Bleiburškom polju i predaje Jugoslavenskoj armiji. Žrtve su, osim časnika, dužnosnika i pripadnika Ustaške vojnice, često bili i civili.
Egzekucije su se događale uz austrijsko-slovensku granicu i duž ruta prema unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Srbije, a tijela su skrivana na teško dostupnim mjestima poput kraških jama, vojnih objekata i rudarskih okna, često bez posebnih grobnica.
Na konferenciji je ukazao na širi kontekst u kojem su se ovi zločini dogodili. Kao dio organiziranog plana jugoslavenskih komunističkih vlasti za uklanjanje stvarnih i mogućih protivnika novog režima. Naglasio je pritom i teškoće prikrivanja tijela koje su dovele do zakapanja žrtava na skrovitim mjestima.
Tako je Amir Obhođaš kroz svoje predavanje prikazao kako arheološka istraživanja i analiza pronađenih predmeta doprinose razumijevanju i dokumentiranju jedne od najmračnijih strana hrvatske povijesti u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega.
Žrtve su zakapane na skrovitim mjestima poput kraških jama i vojnih objekata, često bez posebnih grobnica
Nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga (HOS) 15. svibnja 1945. na Bleiburškom polju i njihova izručenja Jugoslavenskoj armiji, započela su masovna pogubljenja. Prvenstveno dužnosnika NDH, časnika i pripadnika Ustaške vojnice, ali često i civila. Egzekucije su se događale uz austrijsko-slovensku granicu (npr. Tezno). Ali i duž čitave rute prema unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Srbije.
Žrtve su zakapane na skrovitim mjestima poput kraških jama i vojnih objekata, često bez posebnih grobnica. S obzirom na miješanje postrojbi tijekom prisilnih marševa, posmrtni ostaci u masovnim grobnicama u Hrvatskoj pripadaju različitim vojnim skupinama, što otežava identifikaciju.
Prudnice, Macelj, Jazovka, Trebež-Pakovica
U masovnim grobnicama na području Hrvatske pronađeni su ostaci stotina žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća. U Prudnicama kod Brdovca ekshumirano je 130 tijela s vojnim dugmadima i oznakama tipičnim za oružane snage NDH, uključujući časničke kape i vrhovničku oznaku. U Križanovom jarku kod Macelja pronađeno je 82 tijela s opremom njemačkog, talijanskog i NDH podrijetla. Dok žice na žrtvama ukazuju na vezanje prije pogubljenja.
U jami Jazovka otkriveni su ostaci 814 osoba, s obućom domobrana, osobnim predmetima i medicinskim pomagalima. U Svetoj Nedelji 2025. iskopane su dvije grobnice s 54 tijela, uz nalaze vojne opreme i oznaka Ustaške vojnice. Masovna pogubljenja HOS-a tijekom svibnja i lipnja 1945. bila su dio plana jugoslavenskih komunističkih vlasti za eliminaciju protivnika. Zbog žurbe i prikrivanja tijela, osobni predmeti poput dugmadi i oznaka ostali su ključni za identifikaciju žrtava.
Tko je Amir Obhođaš?
Amir Obhođaš je povjesničar koji se specijalizirao za istraživanje i dokumentiranje događaja iz Drugog svjetskog rata na području Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Među njegovim najvažnijim djelima ističe se fotomonografija Ustaška vojnica iz 2016. godine. U njoj analizira postrojbe Ustaške vojnice kroz više od 400 rijetkih fotografija, kao i izvornu arhivsku građu i dokumente.
Također je objavio nekoliko značajnih tekstova. Među njima su studije o Hrvatskoj legiji, suradnji talijansko-četničkih snaga u NDH, zabilježene u knjizi Glava za zub iz 2023. godine. Kao i analize bitaka koje su se odvijale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1944. godine.
Obhođaš je bio jedan od predavača na znanstvenom simpoziju o Bleiburgu i Križnom putu održanom u Zagrebu 2024. godine. Tamo je zastupao Ministarstvo hrvatskih branitelja u panelu posvećenom istraživanju i uređenju grobišta žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća.
