Trnjanski kresovi: Neokomunistički dernek u čast partizanskim zločincima i pljačkašima
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 09 Svibanj 2026 13:59
Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom
Dana 9. svibnja 2026., istoga datuma kada se u Zagrebu održavaju i Hod za život te nogometni derbi Dinama i Hajduka, odvijaju se Trnjanski kresovi koje mediji postavljaju na istu razinu društvenog i vrijednosnog događanja kao Hod i utakmicu. Što su Trnjanski kresovi već smo pisali ranijih godina, a sada ponavljamo u cilju općeg društvenog osviještenja što gradska vlast Možemo nastoji inkorporirati u svijest građana Zagreba u drugoj četvrtini 21. stoljeća.
Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom, a što je popraćeno i nezapamćenim zločinima nad civilima, pacijentima zagrebačkih bolnica i zarobljenim vojnicima te sveopćom pljačkom privatne imovine.
Jedan u nizu zločina počinjenih nakon partizanskog zauzimanja Zagreba jest likvidacija pacijenata zagrebačkih bolnica na jami Jazovci. Kosti 814 žrtava, od kojih su neke ubijene još 1943., pokopane su prošle godine podno same jame gdje je napravljeno spomen-područje.
MAZ, SABA i Pupovčev SNV
Podsjetimo, krajem ožujka 2026. Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ), radikalno lijeva udruga bliska stranci Možemo, na Facebooku je objavila događaj pod nazivom “Trnjanski kresovi 2026.“. Zajedno sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista (SABA) i Srpskim narodnim vijećem (SNV) Milorada Pupovca i USKOK-ovog optuženika Borisa Miloševića, MAZ je glavni organizator događaja.
“Plamen otpora povijesnom i suvremenom fašizmu gorjeti će dvanaestu godinu zaredom, a nasip kod Mosta slobode bit će prostor solidarnosti, drugarstva i slavlja u ime Dana oslobođenja Zagreba“, započinje opis događaja na Facebooku.
Udruga MAZ piše kako posljednjih godina svjedočimo kako se “sa saborskih klupa, koncertnih pozornica i navijačkih tribina otvoreno veliča i rehabilitira ustaštvo uz svesrdnu podršku vlasti i pojedinih državnih institucija“. Okomila se i na branitelje i one koji su prosvjedovali protiv velikosrpskih provokacija u studenom 2025. godine u režiji SKD Prosvjete pod palicom Nikole Vukobratovića. Kao osobe izložene nasilju pored Srba su istaknuti i aktivisti, novinari i strani radnici, odnosno migranti.
Ako se pita MAZ, fašizam je posvuda: “Svjedočimo politikama vječnog ratovanja, opće militarizacije, suučesništva u genocidu, stvaranja novih izbjegličkih kriza, huškanja na migrantske radnike, napada na temeljnu zdravstvenu skrb žena, zanemarivanja radničkih prava i forsiranja podjela u društvu, a sve uz cinično pitanje gdje mi to vidimo fašizam?”.
Trnjanski kresovi: Palestina, LGBT aktivizam, zvijezda petokraka…
Program obuhvaća čitav niz ekstremno lijevih aktivnosti i bizarnih mješavina raznih ideologija, poput propalestinskog i LGBT aktivizma. Zvijezda petokraka ističe se bez ikakvih kočnica i ograda, iako je riječ o simbolu jedne totalitarne ideologije izjednačene s nacizmom i fašizmom.
Nekoliko dana prije paljenja kresova, za što organizatori traže i donacije građana unatoč sponzorstvu Grada Zagreba, organiziran je niz tribina na temu partizanskih pjesama, geopolitike iz vizure dvadesetogodišnjih studentica politologije i filozofije, „LGBT obitelji“ i slično, uz naglasak na tzv. „Narodnooslobodilačku borbu“ koja je zarobila Hrvate u drugoj Jugoslaviji.
Kako su nastali Trnjanski kresovi?
Trnjanski kresovi prvi su put održani 1977., u organizaciji tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Manifestacija je bila smještena na Savskom nasipu kod Mosta slobode, simboličnom mjestu ulaska partizanskih snaga u Zagreb 8. svibnja 1945. godine. U skladu s tadašnjim društveno-političkim kontekstom, događaj je služio kao forma ideološkog okupljanja mladih, s kombinacijom političkog obilježavanja i kulturno-glazbenog programa.
U dijelu medija i krugova, Trnjanski kresovi nazivani su i “socijalističkim Woodstockom” premda s Woodstockom nemaju nikakve sličnosti. Manifestacija je prestala krajem 1980-ih, paralelno s političkim promjenama i slomom jugoslavenskog režima. Tijekom gotovo 25 godina bila je potpuno ugašena i zaboravljena.
Prvi pokušaj obnove dogodio se 2008., no bez značajnijeg odjeka u javnosti. Ponovna, veća obnova manifestacije uslijedila je 2015., povodom 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Tada ju je organizirala Mreža antifašistkinja Zagreba, inicijativa koja okuplja ekstremno lijeve aktiviste. Od tada se Trnjanski kresovi održavaju svake godine u svibnju.
Možemo i Trnjanski kresovi
Trnjanski kresovi jedna su od bitnijih identitetskih odrednica ekstremno lijeve stranke Možemo. Ono što većini građana predstavlja „Oluja“, članovima i simpatizerima Možemo predstavljaju Trnjanski kresovi, odnosno proslava partizanske okupacije Zagreba, koja je popraćena masovnim ratnim zločinima i sveopćom pljačkom.
Tijekom proslave Dana antifašističke borbe 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinki, gradonačelnik Tomislav Tomašević je izjavio: „Antifašizam nije samo prošlost, već i budućnost Zagreba“. Istaknuo je da Grad Zagreb suorganizira ovu svečanu akademiju, kao i Trnjanske kresove: „Oni su krenuli 1978. godine i stali kad se 90-ih grad počeo sramiti svoje antifašističke povijesti. Obnovljeni su prije osam godina i ja sam ponosan što sam bio na prvim Kresovima prije nego što sam se počeo baviti politikom“, kazao je.
Ovaj neokomunistički dernek s primjesama palestinske borbe za neovisnost i zagovaranja „LGBT prava“ redovito pohodi čitav gradski vrh – gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i njegovih zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet. Prisutni su i ostali članovi stranke Možemo: Rada Borić, Ivana Kekin, Gordan Bosanac i drugi.
Posebice je zanimljivo prisustvo Gordana Bosanca koji je mladost posvetio nagovaranju hrvatskih mladića da odbiju služiti vojsku neposredno nakon završetka Domovinskog rata, radeći za „Antiratnu kampanju Hrvatske“. Međutim, kada su u pitanju partizani i tzv. NOB, Bosančev pacifizam transformira se u neku vrstu palestinsko-homoseksualnog militarizma.
Komunistički simboli unatoč osudi zapadnog svijeta
Na Trnjanskim kresovima redovito se mogu zapaziti različiti komunistički simboli. Primjerice partizanske uniforme i kapa s petokrakom, zastava bivše SFRJ i SRH, ali i slike i slogani povezane s Josipom Brozom Titom i NOB-om. Parole poput ”Smrt fašizmu – sloboda narodu” također se pojavljuju kao način izražavanja stavova sudionika.
Podsjetimo, u Hrvatskoj ne postoji specifičan zakon koji zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave ili nošenje odora JNA. Takvi postupci mogu biti sankcionirani ako se procijeni da vrijeđaju moralne osjećaje građana ili narušavaju javni red i mir.
S druge pak strane redovito se kažnjava isticanje simbola NDH. Pa i onih koji nisu specifični za taj režim, ali su se koristili unutar njega, i to uglavnom zbog narušavanja javnog reda i mira.
Iz svega navedenog potpuno je jasno kako se Možemo i njima bliske udruge unatoč osudi zapadnog svijeta nikako ne odriču komunističkog tzv. antifašizma koji je iza sebe ostavio u najmanju ruku jednako krvav trag kao i nacizam.
