Pred nama je vrijeme dvostrukog gubitka, rast će kamate na kredite, ali ne i na štednju
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 13 Svibanj 2022 12:14
Kamate na kredite za hrvatske dužnike, a time i njihove rate će sada je već izvjesno, rasti, međutim kamate na štednju u banci neće pa njezina isplativost neće biti ništa veća.
Tako izgleda financijska budućnost pred nama. Zbog visoke inflacije u eurozoni gotovo više nitko ne sumnja da će Europska centralna banka možda već u srpnju dok u jeku bude turistička sezona podići kamatne stope kako bi obuzdala daljnji rast cijena utječući na potrošnju građana.
Novac za posudbu više neće biti jeftin i to će se preliti na rast promjenjivih kamatnih stopa odnosno na dugove građana. Međutim, novca ne nedostaje, ima ga puno, stručnijim terminom rečeno u hrvatskom sustavu vlada obilje likvidnosti potpomognuto i novcem iz zajedničkog proračuna Europske unije iz kojeg je Hrvatskoj namijenjeno 6,3 milijarde eura bespovratnog novca, a na raspolaganju za zajmove još 3,6 milijardi eura.
Zahvaljujući obilju novca na raspolaganju štednja građana neće biti nagrađena rastom kamata na nju, procijenila je Vedrana Jelušić Kašić, članica uprave Privredne banke Zagreb na Susretu guvernera i bankara. Novac koji smo posudili ili ćemo ga posuditi bit će nam skuplji, a novac koji smo uštedjeli neće nam vrijediti više, već dapače svakim danom sve manje zbog očekivanja da će cijene energije i hrane ne zaustavi li se rat u Europi nastaviti rasti.
Ne budu li baš kako je istaknula Jelušić Kašić rasle kamate na štedne depozite upitno je hoće li se građanima isplatiti smanjivanje potrošnje kako bi tako djelovali na ispuhivanje inflacije. Prema podacima HNB-a, izračunao je Ivan Dražetić iz Interkapitala potraživanja banaka od kućanstava porasla su 12,8 posto u posljednje tri godine, od ožujka 2019. do ožujka 2022. godine, a radi se o apsolutnom povećanju u iznosu od 16,2 milijarde kuna. Krajem ožujka ove godine banke su od kućanstava potraživale oko 143 milijarde kuna, odnosno 33,2 posto BDP-a, dok je u ožujku 2019. udio potraživanja u BDP-u bio 30 posto.
Isprva se nije znalo hoće li Europska centralna banka podizati kamatne stope jer su živjeli u uvjerenju da će rat u Europi nestati naglo kako je i nastao, potom smo se privikavali na podizanje kamatnih stopa stalno spominjući 'futur' u smislu da će kamate rasti, ali kad će rasti ne zna se.
Sada je već izvjesno da će to biti u prvoj polovici ove godine, no ne zna se koliko dugo će trajati. Dražetić kaže kako svakih 1 posto rasta kamata direktno smanjuje veličinu BDP-a za 0,33 posto, a na razini kućanstava porast kamatnih stopa na kredite dovodi do smanjivanja raspoloživog dijela dohotka pa time i do manjih mogućnosti potrošnje bez dodatnog skupog zaduženja.
Međutim, da bi se BDP smanjivao prema predočenoj računici potrebno da kamatna stopa raste nekoliko godina pa je zapravo za ponašanje potrošača važnije to hoće li se odvažiti na smanjivanje prešutnih prekoračenja po tekućim računima, gotovinskih kredita i slično jer bi im kamate veće od osam posto mogle postati neprihvatljive.
Rast kamatnih stopa a time cijena dugova građana mogla bi pak uz nastavak rasta cijena energije i hrane na jesen sasvim poništiti učinak rasta plaća što u dijelovima privatnog sektora što povišice u javnom sektoru od četiri posto uz još neke beneficije koje su sindikati ispregovarali, pa bi krajem godine mogla biti otvorena nova sezona pregovaranja o većim plaćama, sviđalo se to nekome ili ne.
U međuvremenu tijekom sezone svi koji mogu pokušat će maksimizirati zaradu od turista pa se ne treba čuditi još većim cijenama za običnu pizzu ili crni rižoto od sipa čak i u zabačenim dijelovima Jadrana.
Dragana Radusinović/direktno.hr
