Trump želi vratiti afganistansku bazu Bagram pod američku kontrolu: Razlozi i prepreke
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 20 Rujan 2025 12:09
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da želi da se zračna baza Bagram u Afganistanu vrati pod američku kontrolu, što bi moglo ponovno potaknuti američko sudjelovanje u toj zemlji nakon debakla i kaotičnog povlačenja američke vojske.
Govoreći zajedno s britanskim premijerom Keirom Starmerom sinoć, Trump je sugerirao da njegova administracija pregovara s talibanima o ponovnom preuzimanju američke baze izvan Kabula, koja je napuštena 2021. godine, neposredno prije nego što su talibani ponovno preuzeli kontrolu nad Afganistanom.
Također je rekao da je baza posebno vrijedna zbog strateške lokacije u blizini nuklearnih postrojenja u Kini, koja dijeli kratku granicu od 92 kilometra s Afganistanom. “Pokušavamo je vratiti jer im trebaju stvari od nas. Želimo tu bazu natrag”, rekao je Trump tijekom zajedničke konferencije za novinare u Britaniji. “Ali jedan od razloga zašto želimo bazu je, kao što znate, sat vremena udaljena od mjesta gdje Kina proizvodi svoje nuklearno oružje”, tvrdi, prema NBC.
Trump nije detaljnije objasnio što bi talibanima moglo trebati od Sjedinjenih Država i nije jasno je li mislio na stvarni plan ponovnog preuzimanja vlasništva nad Bagramom ili na koje točno kineske objekte misli. Ali njegovi komentari bili su prvo javno priznanje da bi mogli biti u tijeku pregovori o povratu baze i druge američke vojne imovine koja je pala u ruke talibana.
Zašto je zračna baza Bagram važna?
Bagram, koji se nalazi sjeverno od Kabula, a izgradio ga je Sovjetski Savez 1950-ih, bio je najveća američka baza u Afganistanu i služila je kao središnje zapovjedništvo tijekom 20-godišnje okupacije zemlje.
Tijekom svoje konferencije za novinare 18. rujna, Trump je rekao da je Bagram jedna od najvećih zračnih baza na svijetu, s jednom od najvećih pista izgrađenih od teškog betona i čelika. Zračna luka ima pistu dugu 3,6 kilometara koja može služiti bombarderima i velikim teretnim zrakoplovima.
Posjedovala je dvije duge piste, što je omogućavalo slijetanje i najvećih transportnih aviona (C-5 Galaxy, C-17 Globemaster). Imala je napredne radarske i obavještajne sisteme, što ju je činilo centrom za prikupljanje podataka o talibanima, Al-Qaidi i kasnije ISIS-u.
Samo šezdesetak kilometara sjeverno od Kabula, u srcu doline okružene i djelomično zašćtićene lancem Hindukušem, baza nudi ključnu stratešku prednost: onaj tko kontrolira Bagram, ima moć da štiti ili ugrozi Kabul. No značaj Bagrama se protezao i izvan granica Afganistana. Kao razmeđa između Centralne i Južne Azije, ova baza bila je idealno polazište za operacije prema Pakistanu, Iranu i Kini, čineći je jednim od najvažnijih geopolitičkih uporišta u regiji.
Trump je postigao dogovor o povlačenju iz Afganistana pri kraju svog prvog mandata, ali tadašnji američki predsjednik Joe Biden preuzeo je planove 2021. Trump je više puta kritizirao način na koji je njegov prethodnik postupao s vojnim povlačenjem, u kojem su Sjedinjene Države za sobom ostavile tisuće jedinica oružja i druge vojne opreme te prostrani kompleks veleposlanstva koji je prazan u središtu Kabula.
Sovjetski borbeni zrakoplovi MiG-21 u Bagramu, 1980, Wikimedia
Zašto je Trump usredotočen na kinesko nuklearno oružje?
Trumpov argument da je Bagram važno regionalno uporište zbog blizine Kini nije nov . Američki predsjednik je tijekom svoje predizborne kampanje tvrdio da je Bagram pod kontrolom Kineske Narodnooslobodilačke vojske (PLA), a tijekom prvog sastanka kabineta u svom drugom mandatu rekao je da će u njegovom planu povlačenja iz Afganistana “namjeravati zadržati Bagram… ne zbog Afganistana, već zbog Kine, jer je točno sat vremena udaljen od mjesta gdje Kina proizvodi svoje nuklearne projektile”. U to vrijeme je tvrdio da je Bagram “sada pod utjecajem Kine”. Zbilja, postoje dokazi da se kineska vojska suptilno ušuljala u bazu o čemu smo pisali ovdje.
Čini se da se njegovi komentari o kineskim nuklearnim postrojenjima odnose na dugogodišnji poligon za nuklearna ispitivanja Lop Nur, oko 2000 kilometara preko granice u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang.
U tom je objektu Kina testirala svoju prvu nuklearnu bombu prije gotovo 60 godina, a satelitske snimke pokazuju širenje novih zgrada i cesta u tom području od 2017. Nije poznato je li to mjesto gdje se proizvodi nuklearno oružje, a vjeruje se da je kineska proizvodnja koncentrirana u središtu zemlje, piše RFE/RL.
To se događa u trenutku kada Kina posljednjih godina brzo širi svoje nuklearne snage, što je izazvalo zabrinutost u Pentagonu, koji je izjavio da je kineska PLA proširila svoj nuklearni arsenal na 600 bojevih glava do sredine 2024., što je 20 posto godišnje povećanje.
Talibani nisu otvoreni za ideju
Trump u svojim nedavnim komentarima nije precizirao što točno predviđa za Bagram, ali njegove izjave dolaze usred pojačane interakcije između talibana i američkih izaslanika. Washington je od preuzimanja vlasti od strane talibana zadržao minimalnu razinu javnog angažmana s Afganistanom, ograničavajući ga na pregovore o taocima. Afganistan je ostao uglavnom izoliran na globalnoj sceni, a njegovo gospodarstvo se bori s privlačenjem strane podrške i privatnih ulaganja.
No, u rijetkom posjetu prošlog tjedna, Adam Boehler, posebni izaslanik Trumpove administracije za odgovor na taoce, sastao se s talibanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Khanom Muttaqijem u Kabulu.
Talibanski dužnosnici također su odbacili Trumpovu sugestiju da bi Sjedinjene Države mogle ponovno preuzeti kontrolu nad Bagramom, ali su ostavili otvorenu mogućnost razgovora radi poboljšanja odnosa. “Bez američke vojne prisutnosti u Afganistanu, i Afganistan i SAD moraju međusobno surađivati i mogu imati političke i ekonomske odnose temeljene na međusobnom poštovanju i zajedničkim interesima”, rekao je na društvenim mrežama Zakir Jalaly, dužnosnik talibanskog ministarstva vanjskih poslova . “Afganistanci nikada kroz povijest nisu prihvatili vojnu prisutnost bilo koga”, dodao je Jalaly. “Ali za druge vrste angažmana, svi putevi su im otvoreni”, tvrdi.
Drugi talibanski dužnosnici zauzeli su prkosniji ton u svojim javnim komentarima. Muhajer Farahi, talibanski zamjenik ministra, objavio je dio pjesme na X-u : “Oni koji su nekada s nama razbijali glave o stijene, njihovi umovi još uvijek nisu pronašli mir. “Svoju objavu završio je s “Bagram, Afganistan”. Dapače, baza je postala svojevrstan simbola pada američke vojske u Afganistanu, a talibani tamo svake godine organiziraju parade s preuzetim američkim i nekadašnjim sovjetskim oružjem.
State Department i Bijela kuća nisu dali javne komentare o Bagramu, dok je glavni glasnogovornik Pentagona Sean Parnell u izjavi novinarima rekao da Ministarstvo rata “rutinski preispituje kako bi reagiralo na razne nepredviđene situacije diljem svijeta” i da “smo uvijek spremni izvršiti bilo koju misiju po predsjednikovom nalogu”.
