Stranci sve češći počinitelji kaznenih djela: U kojim scenarijima dolazi do protjerivanja?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 02 Listopad 2025 16:05
Stranci u Hrvatskoj sve češće su počinitelji kaznenih djela. Redovno možemo pročitati o napadima, međusobni sukobima, ili čak o napadima na policijske službenike, stranih radnika. Što u tim slučajevima radi država i kada dolazi do protjerivanja i povratka?
Posljednjih mjeseci svjedoci smo niza nasilja i kaznenih dijela koje nad domaćim stanovništvom ili međusobno počine stranci koji legalno ili ilegalno dolaze u našu zemlju. Ovog ljeta svjedočili smo nekoliko strašnih slučajeva.
Čemu smo svjedočili posljednjih mjeseci?
Krajem prošlog tjedna policija je izvijestila da je jedan Indijac u Zagrebu pokušao ubiti drugog. Obojica su stranci na privremenom radu u Hrvatskoj. Početkom ovog mjeseca objavljena je jeziva priča o Egipćaninu koji fotografirao djevojčice.
Krajem kolovoza objavili smo informaciju, temeljenu na policijskim izvorima, kako je jedan Indijac je zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnice osuđen na osam mjeseci uvjetno, dok je drugi, već osuđivani Indijac, zbog diskriminacije prevoditeljice kažnjen s 2000 eura.
U srpnju je državljanin Uzbekistana (42) zbog spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina, na Općinskom sudu u Zadru nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Nakon što je Zadarski list objavio da Uzbekistanac neće biti protjeran jer je kažnjen bezuvjetnom kaznom zatvora kraćom od godine dana, reagirala je PU zadarska.
Policijska uprava zadarska objavila da je doneseno rješenje o protjerivanju 42-godišnjeg državljanina Uzbekistana s prisilnim udaljenjem s područja Europskog gospodarskog prostora (EGP) te mu je izrečena je mjera zabrane ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od pet godina.
Tko su stranci?
Hrvatska uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja regulira Zakonom o strancima.
Stranac je osoba koja nema hrvatsko državljanstvo. Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.
Odredbe Zakona ne primjenjuju se na članove diplomatskih misija, konzularnih ureda, članove misija organizacija Ujedinjenih naroda i drugih specijaliziranih ustanova Ujedinjenih naroda, zaposlenike institucija Europske unije itd.
Što se događa sa strancima ako počine kazneno djelo?
Stranci iz Hrvatske mogu biti vraćeni ako u njoj nezakonito borave, ako su došli ilegalno, rade bez dozvole, predstavljaju prijetnju javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, osuđeni su za teža kaznena djela i slično.
Ovisno o prirodi slučaja, stranici mogu dobiti rješenje o povratku ili rješenje o protjerivanju te biti prisilno udaljeni.
Protjerivanje stranaca iz Hrvatske
Više je razloga za provjetravanje stranaca iz RH, a najčešće se odnosi na teže povrede zakona i prijetnje sigurnosti.
Jedan od njih je protjerivanje zbog opasnosti za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje. Državljanina treće zemlje može se protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako pomaže u nezakonitom ulasku, tranzitu ili boravku; iz koristi sklopi brak ili životno partnerstvo; počini prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja, propisa o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, propisa o javnom redu i miru, oružju, zlouporabi droga te propisa iz područja carinskih i drugih poreznih davanja; počini prekršaj s elementima nasilja; počini kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili ponavlja činjenje prekršaja.
Nadalje, državljanina treće zemlje protjerat će se ako je zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine; ako je zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom u razdoblju od pet godina više puta pravomoćno osuđivan na kaznu zatvora u ukupnom trajanju od najmanje tri godine; ako je zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje osam godina osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora te ako predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost.
Također, državljanin treće zemlje trebao bi biti protjeran ako nije napustio Hrvatsku u roku koji je određen rješenjem, ako je u Hrvatsku došao prije isteka zabrane ulaska i boravka.
Rješenje o protjerivanju donosi Ministarstvo unutarnjih poslova putem policijske uprave.
Što je rješenje o povratku?
Povratak je, prema Zakonu, dragovoljni odlazak ili prisilno udaljenje državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj u treću zemlju. Dakle, ako državljanin treće zemlje nezakonito boravi i ili mu prestaje dp tada zakoniti boravak.
Rješenjem o povratku određuje se rok u kojem je državljanin treće zemlje dužan napustiti EGP (rok za dragovoljni odlazak) i da je dužan prijaviti se na graničnom prijelazu prilikom napuštanja Republike Hrvatske ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a. U rješenju stoji i da će, ako prostor zemlje ne napusti u određenom roku, iskoristi prisilno udaljenje.
Rok za napuštanje teritorija RH je najmanje sedam dana, najdulje 30 dana.
Što je prisilno udaljenje?
Prisilno udaljenje je odlazak državljanina treće zemlje iz Republike Hrvatske pod pratnjom policije. Ova mjere koristi se kada državljanin treće zemlje nije napustio Republiku Hrvatsku u roku koji mu je određen. Može ga se udaljiti u državu njegova podrijetla, državu iz koje je došao u Hrvatsku ili, uz njegov pristanak, u drugu treću zemlju.
Državljanina treće zemlje, za kojega je država članica EGP-a donijela odluku o protjerivanju, prisilno će se udaljiti ako je: osuđen zbog kaznenog djela na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine; zbog ozbiljnih razloga za sumnju da je počinio ili zbog čvrstih dokaza da je namjeravao počiniti teško kazneno djelo te zbog kršenja propisa o ulasku i boravku državljana trećih zemalja.
Troškove prisilnog udaljenja podmiruje država članica EGP-a koja je donijela odluku o protjerivanju i/ili povratku, u ovom slučaju Hrvatska, ako on nema sredstava za podmirenje troškova.
U 2024. rješenja o protjerivanju u kojima je naloženo prisilno udaljenje zaprimilo je 6.015 osoba. O detaljima i točnim brojkama protjeranih i vraćenih stranaca poslali smo upit MUP-u.
