Hoće li Možemo! imenovati i ulicu Jeffrey Epsteina?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 04 Listopad 2025 14:05
Sada se zna koji Hrvati gube ulicu u Zagrebu: Možemo ih mijenja s glumcima i pjevačima
Nakon što se kandidat za gradonačelnika Zagreba na prošlim izborima Tomislav Jonjić žestoko obrušio na gradsku vlast zbog najavljenih izmjena naziva ulica, sada se zna koje bi se ulice trebale preimenovati i kako.
Podsjetimo, Jonjić je upozorio da će "prema najavljenom dnevnom redu, zagrebačka Gradska skupština će 16. listopada 2025. (na obljetnicu ubojstva Bruna Bušića i izbora pape Ivana Pavla II.!) odlučivati o preimenovanju ulica nazvanih po Filipu Lukasu, Ivanu Šariću i dr. U maniri poratnih jugoslavenskih komunističkih 'čika u kožnatim mantilima', ljevica koja trenutno upravlja gradom optužuje ih za 'ustaštvo' odnosno 'suradnju s domaćim izdajicama'. Oni koji žele misliti svojom glavom, znaju da je napad na Lukasa i nadbiskupa Šarića atentat na hrvatstvo i katoličanstvo. Atentat na obljetnicu jednoga drugog atentata!
Lukas je legendarni, po važnosti i značenju nikad dosegnuti predsjednik Matice hrvatske (1928.–1945.); Ivan Ev. Šarić je višedesetljetni vrhbosanski nadbiskup, cijenjeni pjesnik, prevoditelj Svetog Pisma, a u doba Austro-Ugarske i virilni zastupnik u Bosansko-hercegovačkom saboru. Obojica su umrli u emigraciji. Lukasa su jugoslavenske komunističke vlasti sudile u odsutnosti, ali je Županijski sud u Zagrebu njegovu osudu poništio; nadbiskupa Šarića nisu se usudili osuditi.
U novom naletu jugoslavenstva obojica će izgubiti ulicu, jer u Skupštini Tomaševićeva sekta i 'rodoljubni' SDP imaju apsolutnu većinu (pa s vremena na vrijeme naručuju mise zahvalnice zagrebačkim Hrvatima koji su na dan izbora odlučili ostati kod kuće!). Reagirajući na te zahtjeve ljevice, Matica hrvatska je u veljači 2023. uputila zagrebačkoj vladi (državnoj, nažalost samo zagrebačkoj, ne možemo ju zvati hrvatskom!) inicijativu za donošenje Zakona o imenima u javnom prostoru u Republici Hrvatskoj. Vlada je odšutjela", napisao je Jonjić na društvenim mrežama.
Grijesi i zasluge
Podsjetimo, još je 2023. godine Tomislav Tomašević govorio je da je Grad spreman "okrenuti ploču", kada su u pitanju gradske ulice. Kako je navedeno, sa samo jednim glasom protiv, Odbor za imenovanje ulica je usvojio odluku da se Ulica Vladimira Arka preimenuje u Ulicu Srećka Lipohara. Vladimir Arko je nekadašnji vlasnik tvornice žestokih alkoholnih pića Arko, kasnije Badela i tvornice emajliranog posuđa, poslije nazvane Gorica. Arko je bio i jedan od osnivača Zagrebačke burze, predsjednik Zagrebačke industrijske komore te društveno angažiran poduzetnik. Njegov jedini "grijeh" zbog kojeg mu je oduzeta ulica je taj što je svoje proizvode prodavao njemačkoj, talijanskoj i hrvatskoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata, a o čemu je pisao i naš portal. Srećko Lipohar koji od Arka "preuzima" ulicu bio je hrvatski branitelj iz Ivanje Reke.
Ulica Ivana Šarića u Ulicu Josipa Kuže. Ivan Šarić bio je sarajevski nadbiskup i prevoditelj Biblije na hrvatski jezik. Umjesto njega ulicu dobiva Josip Kuže. Kuže je bio hrvatski nogometaš, trener i izbornik. Za Dinamo Zagreb odigrao je 384 ligaške utakmice i postigao 14 golova. Kao trener Kuže je vodio mladu momčad Dinama od 1986. do 1988.godine, FK Borac iz Banje Luke, zagrebački Dinamo od 1989. do 1991., Rotweiss iz Erfurta, 1. FSV Mainz 05 , Gamba Osaka , NK Zagreb, Chemnitz, zaprešićki Inter, te ponovno Dinamo od srpnja 2005. godine. Radio je i kao izbornik Ruande te u Japanu.
Evo gdje se nalaze ulice
Ulica Filipa Lukasa mijenja ime u Ulicu Nade Iveljić. Filip Lukas bio je jedan od najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika svoga vremena te je bio i predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. Izbjegao je iz Hrvatske 1945., a komunističke su ga vlasti u odsutnosti osudile na smrt zbog podrške NDH. Nada Iveljić je književnica koja je napisala mnogo pripovijetki, romana, pjesama te igrokaza. Iako iza sebe ima mnoštvo napisanih djela, ona je i danas zapamćena kao autorica s najviše kratkih priča od bilo koga u Hrvatskoj. Njezine su priče poznate zbog toga što u njima postoji ispreplitanje stvarnog života s elementima fantastike i bajke. Neka od njezinih poznatijih djela su: "Dođi da ti pričam", "Školsko dvorište", "Vodena Sokolica", "Sat očeva", "Šestinski kišobran" i "Konjić sa zlatnim sedlom".
Ulica Antuna Bonifačića preimenovat će se u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido. Inače, Antun Bonifačić jedini "krimen" je taj što je za vrijeme NDH bio zaposlen u ministarstvu vanjskih poslova. Umjesto njega ulicu dobiva Sidonija Erdödy Rubido. Ona je bila prva hrvatska operna primadona (Razvor, 7. II. 1819 – Gornja Rijeka, 17. II. 1884). Pjevala je na praizvedbi prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba V. Lisinskoga 1846. Njezinim je nastojanjem hrvatski jezik izborio uporabu u umjetničkoj glazbi. Iako je Odbor rekao svoje (uz jedinu glas protiv Zlatka Hasanbegovića), ovu odluku još treba potvrditi Skupština na sjednici zakazanoj za 16. listopada. Sve četiri ulice nalaze se na području Vijeća gradske četvrti Peščenica – Žitnjak, na krajnjem istoku grada.
