Što se krije iza Europskog akta o slobodi medija koji ulazi u hrvatsko zakonodavstvo?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 29 Studeni 2025 15:16
Naime, kod mnogih postoji bojazan zbog mogućeg cenzuriranja pod krinkom rastezljivih pojmova “sistemskih rizika” i “ilegalnog sadržaja” i stvaranje novih administrativnih kontrola koje bi mogle utjecati na slobodu govora.
Medijski prostor EU, a time i RH proživljava velike promjene. Ministarstvo kulture objavilo je da je Vlada RH prije nekoliko dana usvojila Prijedlog zakona o provedbi Uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija). Prijedlog zakona, koji je nakon Vlade prihvaćen i na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, predviđa obavezu da medijski nakladnici prvi put dolaze pod nadležnost centralnog regulatora, što donosi nove obveze izvještavanja, ali i, tvrde u Vladi RH, zaštitne mehanizme te potencijalno pravedniji pristup javnom oglašavanju. Uz to, javnost i analitičari trebali bi dobiti bolji uvid u financijske tokove i vlasničke strukture medija.
Međutim, kao što to često biva, izglasavanjem novog zakona prijete i slabije vidljive, negativne posljedice po društvo, u ovom slučaju specifično medijsku scenu i slobodu govora. Naime, mnogi smatraju kako će implementacija Europskog akta o slobodi medija u kombinaciji s kontroverznim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) dovesti do još veće cenzure u javnom prostoru.
Vlada usvojila prijedlog zakona
Ministarstvo kulture i medija izvijestilo je da je Vlada RH na sjednici 20. studenoga 2025. usvojila Prijedlog zakona o provedbi Uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija).
Na taj su se korak odlučili, tvrde, unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe (EU) 2024/1083 i njezinoj nadređenosti nacionalnom zakonodavstvu. Analizom je utvrđeno kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom.
Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u utorak 25. studenog prihvatio je prijedlog Zakona o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA) te će se uskoro naći na glasovanju pred saborskim zastupnicima.
Što se sve mijenja?
Predloženi zakon donosi provedbu Uredbe (EU) 2024/1083 i uspostavlja jedinstven europski okvir za medijske usluge s ciljem jačanja pluralizma i uredničke neovisnosti.
Velika novost zakona je osnivanje novog neovisnog regulatornog tijela – Agencije za medije koja preuzima dosadašnje poslove Agencije za elektroničke medije, ali svoju nadležnost proširuje i na tiskane medije.
Agencija postaje javna ustanova koja odgovara Hrvatskom saboru, a zakon izričito zabranjuje svaki oblik političkog ili drugog utjecaja na njezin rad.
U okviru Agencije djelovat će Vijeće za medije, kojem se daje dodatna uloga nadzora nad postupkom imenovanja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa.
Zakon uvodi stroža i pravila transparentnosti vlasništva medija, izvora financiranja i načina provođenja državnog oglašavanja, uključujući obvezu javnih tijela da vode i objavljuju detaljna godišnja izvješća o svim oglasnim i promotivnim aktivnostima.
Propisuje se i obveza da svaki pružatelj medijskih usluga prijavi svaku promjenu vlasničke strukture Vijeću, neovisno o tržišnim pragovima, radi procjene mogućeg utjecaja na pluralizam.
Posebnim pravilima uređuje se dodjela javnih sredstava medijima, koja se odsad mora provoditi putem javnih poziva temeljenih na transparentnim, objektivnim i nediskriminatornim kriterijima. Zakon dodatno regulira medijske koncentracije, zabranjujući one koje bi mogle narušiti pluralizam i uredničku neovisnost, te daje ovlasti Vijeću da donosi kriterije za njihovu procjenu.
Uvodi se i proširena obveza dostave financijskih i poslovnih izvještaja svih medijskih subjekata, uključujući elektroničke publikacije i platforme za razmjenu videozapisa. Na kraju, zakon propisuje prekršajne odredbe i kazne za kršenje propisanih obveza, koje se odnose na pravne osobe, odgovorne osobe i javna tijela, osiguravajući tako provedbu propisa i jačanje transparentnosti i odgovornosti u medijskom sektoru.
Opasnosti Europskog akta o slobodi medija u kombinaciji s Aktom o digitalnim uslugama
Iako se na prvi pogled se čini da je implementacija Europskog akta o slobodi medija (EMFA), koja se priprema u RH, korisna te da će doprinijeti zaštiti medija i slobode govora, mnogi su skeptični kada je riječ o interakciji navedenog akta s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i njegovim učincima.
Naime, kod mnogih postoji bojazan zbog mogućeg cenzuriranja pod krinkom rastezljivih pojmova “sistemskih rizika” i “ilegalnog sadržaja” i stvaranje novih administrativnih kontrola koje bi mogle utjecati na slobodu govora.
EMFA, iako nastoji zaštititi medijske pružatelje od proizvoljnog uklanjanja sadržaja, uvodi obvezu da se mediji sami deklariraju o svom statusu i načinu korištenja umjetne inteligencije, što otvara prostor za nove administrativne kontrole i moguće neravnopravno postupanje. Velike kompanije mogle bi biti prisiljene prekomjerno nadzirati sadržaj, što može dovesti do ‘sigurnosnog nadzora’ ili automatiziranog uklanjanja sadržaja bez ljudske procjene.
Postoji i zabrinutost da će EMFA, stvaranjem novih nacionalnih tijela za nadzor medija, povećati administrativni pritisak i omogućiti dodatne restrikcije.
Kritičari su zabrinuti i da bi oslanjanje EMFA-e na ‘značajan i učinkovit’ dijalog između velikih internetskih platformi i medijskih pružatelja moglo nepovoljno utjecati na manje medijske organizacije koje nemaju pregovaračku moć većih izdavača.
Znakovi cenzure u RH
Znakovi pojačane cenzure prisutni su na društvenim mrežama i prema autorima digitalnog sadržaja iz RH.
Naime, posljednjih dana bili smo svjedoci suspenzijama Facebook profila novinaru i kolumnistu Ivici Graniću, aktivistu poznatom po otporu represiji za vrijeme covida Andriji Klariću i konzervativnoj blogerici Ljiljani Lili Benčik.
