Tko su Europljani – cenzori desnog narativa, kojima je Trump zabranio ulazak u SAD?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 27 Prosinac 2025 17:03
U trenutku kada se sloboda govora na internetu sve češće dovodi u pitanje, administracija predsjednika Donalda Trumpa jasno je pokazala da neće dopustiti stranim aktivistima i cenzorima da nametnu cenzuru na američkim digitalnim platformama. Državni tajnik Marco Rubio najavio je zabranu ulaska u SAD za pet europskih pojedinaca
za koje se smatra da su organizirali pritiske na američke tehnološke tvrtke kako bi suzbijali stavove koji im se ne sviđaju. Pet Europljana kojima je zabranjen ulazak u SAD su Thierry Breton, Imran Ahmed, Josephine Ballon, Anna-Lena von Hodenberg i Clare Melford.
Ova petorka, prema američkoj administraciji, predvodi koordinirane napore da se američke tehnološke platforme prisile na uklanjanje i cenzuru sadržaja koji ne odgovara određenim ideološkim stavovima, što se protivi američkom ustavu i vrijednosti slobode govora. Drugim riječima, riječ je o ljudima koji stoje iza organizacija čiji je zadatak cenzurirati glas konzervativaca u Europi i ostatku svijeta.
Trumpova administracija i državni tajnik Rubio jasno su dali do znanja da takve aktivnosti neće biti tolerirane te da će koristiti sve dostupne mjere, uključujući i vizne zabrane, kako bi zaštitili američke građane i očuvali suverenitet digitalnog prostora.
Odluka je odgovor na pokušaje nametanja stranih pravila i kontrole nad slobodom izražavanja u SAD-u, što Trumpova administracija smatra neprihvatljivim miješanjem u unutarnje poslove i prijetnjom osnovnim američkim vrijednostima.
Tko su Europljani kojima je zabranjen ulazak u SAD?
Thierry Breton, DSA i cenzura ideološki nepoželjnih digitalnih sadržaja
Jedno od najistaknutijih imena među petoricom Europljana kojima je zabranjena viza za SAD je Thierry Breton – francuski političar i bivši povjerenik Europske unije za jedinstveno digitalno tržište. Breton je ključna je figura u osmišljavanju i donošenju Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Od 2019. do 2024. obnašao je dužnost europskog povjerenika za unutarnje tržište u Europskoj komisiji Ursule von der Leyen. Prije političke karijere bio je na čelu niza velikih francuskih i međunarodnih kompanija, među ostalim kao direktor France Télécoma i izvršni direktor Atosa. U francusku politiku ušao je 2005. godine, kada je postao ministar gospodarstva, financija i industrije, a kratko je djelovao i kao profesor na Harvard Business School.
Njegovo imenovanje u Europskoj komisiji izazvalo je kontroverze zbog mogućih sukoba interesa povezanih s ranijim poslovnim funkcijama. Tijekom mandata bio je jedan od ključnih kreatora Akta o digitalnim uslugama (DSA), europskog zakona kojim se strože regulira rad velikih internetskih platformi. Dužnost europskog povjerenika napustio je 2024. godine.
Breton je poznat kao jedan od glavnih zagovornika stroge regulacije digitalnog sadržaja, uključujući zahtjeve za uklanjanjem onoga što se smatra neprihvatljivim sadržajem poput govora mržnje i dezinformacija.
Njegova uloga u pritiscima na američke tehnološke kompanije, među kojima je bio i poznati sukob s Elonom Muskom, stavila ga je u središte međunarodnih tenzija.
Naime Muska su teretili da je putem X-a pretjerano promovirao njemačku stranku AfD kao i zbog načina na koji algoritmi platforme X šire sadržaj za kojega tvrde da bi mogao imati štetan učinak na društvo i demokratske procese. A ustvari radi se o tome da X ne provodi cenzuru desnog, konzervativnog narativa često kritičnog prema politici Bruxellesa.
Komisija tvrdi da cilj zakona (DSA) nije cenzura nego transparentnost i odgovornost platformi, Musk DSA vidi kao prijetnju slobodi govora te javno poručuje da je X ”utočište slobodnog izražavanja”.
Clare Melford je izvršna direktorica britanske organizacije Global Disinformation Index (GDI), koja se bavi praćenjem i označavanjem lažnih i dezinformativnih sadržaja na internetu. GDI je posebno kritiziran zbog praćenja i označavanja konzervativnih desnih web stranica kao širitelja dezinformacija.
GDI je zajedno s organizacijom Imrana Ahmeda, Center for Countering Digital Hate (CCDH), dospjela u sukob s Elonom Muskom.
Imran Ahmed – britanski aktivist i izvršni direktor Centra za suzbijanje ”digitalne mržnje” – Center for Countering Digital Hate (CCDH). Riječ je o organizaciji koja se bavi praćenjem i suzbijanjem onoga što smatra govorom mržnje i lažnih vijesti na društvenim mrežama.
Ahmed i njegova organizacija često su pritiskali američke tehnološke platforme da ograniče određeni sadržaj koji smatraju spornim (uglavnom iz ideološke perspektive), što je u očima američke administracije predstavlja oblik neprimjerene vanjske kontrole.
Ahmed i njegov centar našli su se u centru pažnje 2023. godine kada je Elon Musk, vlasnik platforme X, podnio tužbu protiv CCDH zbog optužbi da je na toj mreži porastao govor mržnje nakon Muskovog preuzimanja. Iako je sud odbacio tužbu, slučaj je potaknuo široku javnu raspravu o granicama regulacije i slobode govora.
Osim Thierrya Bretona, Clare Melford i Imrana Ahmeda na listi su i Josephine Ballon i Anna-Lena von Hodenberg, izvršne direkorice organizacije HateAid.
Američki State Department objavio je da je organizacija HateAid, koju je osnovala Anna-Lena von Hodenberg nakon njemačkih saveznih izbora 2017. godine, vrlo aktivna u kampanjama koje zagovaraju širenje EU-ovog Zakona o digitalnim uslugama (DSA). HateAid pritom traži da istraživači dobiju pristup privatnim podacima s društvenih mreža kako bi mogli bolje provoditi nadzor i regulaciju sadržaja. Njihov zadatak je, kako tvrde, pravna i financijska podrška žrtvama internetskog nasilja i tzv. govora mržnje. Ovu organizaciju američke vlasti vide kao dio šire mreže koja vrši pritisak na slobodu govora.
Anna-Lena von Hodenberg – osnivačica i također suizvršna direktorica HateAid, poznata po aktivnostima usmjerenima na borbu protiv tzv. digitalne mržnje u Njemačkoj, ali i u međunarodnom kontekstu. Za američku administraciju njezine su aktivnosti dio organiziranog djelovanja koje šteti slobodi izražavanja na američkim platformama.
Von Hodenberg je isticala da su na internetu, posebno pred izbore u SAD-u i Europskoj uniji, prisutne prijetnje u obliku “dezinformacija” koje navodno dolaze od desnih ekstremista. Upravo zbog toga zagovara jaču primjenu DSA-e, kako bi se omogućilo bolju kontrolu i pristup podacima za istraživače.
Američka administracija to vidi kao dio šire strategije koja može rezultirati ekstraterritorijalnom cenzurom, odnosno pokušajem da se američki govor i sadržaji na američkim tehnološkim platformama kontroliraju i ograničavaju pod utjecajem stranih organizacija. Zbog toga su poduzete mjere protiv von Hodenberg, Ballon i HateAid.
Čelnici EU ošto su reagirali na Trumpov potez
Europska unija oštro je reagirala na odluku administracije predsjednika Donalda Trumpa i državnog tajnika Marca Rubija da zabrane ulazak u SAD petorici Europljana. Europska komisija poručila je da osuđuje taj potez i istaknula da EU ima pravo samostalno uređivati svoj digitalni prostor.
Europski čelnici, među njima i francuski predsjednik Emmanuel Macron, upozorili su da se radi o pritisku na europski digitalni suverenitet, dok je iz Bruxellesa poručeno da Akt o digitalnim uslugama nema učinak izvan Europe. EU je zatražila objašnjenja od Washingtona i naglasila da će braniti svoje zakone, ”slobodu izražavanja” i regulatornu neovisnost.
No, ne treba zaboraviti na činjenicu da EU stoji iza financiranja medija i cenzora koji rade u interesu briselskog narativa, a protiv glasa konzervativaca. SAD pak, svjestan činjenica i ideološke cenzure koju provode ove organizacije, naglašava važnost očuvanja slobode govora i zaštite svojih platformi od stranog utjecaja.
