Negacija masovnih zločina nije doprinos koheziji u društvu kojoj težimo
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 30 Travanj 2026 14:08
U Sloveniji je do danas ekshumirano više od devet tisuća žrtava ubijenih nakon završetka Drugog svjetskog rata, a suvremena demokratska Hrvatska treba jasno osuditi sve totalitarizme, rečeno je okruglom stolu ''Masovni zločini jugoslavenskog komunizam u Sloveniji'' u Hrvatskom saboru.
''Ekshumirano je 9146 žrtava. Govorimo o zarobljenim pripadnicima oružanih formacija, različitih vojski, kvislinških formacija i formacija nacističke Njemačke, ali i o ratnim zarobljenicima, civilima, ženama i djeci'', rekao je potpredsjednik Sabora Ivan Penava (DP), ujedno i predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Okrugli stol, napominje Penava, nije pokušaj minoriziranja zločina fašizma i nacizma. ''Apsolutno i sa gnušanjem odbacujem svaku tvrdnju koja će ići u tom pravcu. Nakon 80 godina od Drugog svjetskog rata, vrijeme je da se u demokratskoj Hrvatskoj zauzme jasan stav prema svemu totalitarnome kao onom lošem'', kazao je. Na okrugli stol bili su pozvani svi saborski klubovi zastupnika, antifašističke udruge i povjesničari s ''drugačijim stajalištima glede bivše države'', dodao je Penava. Odazvali su se klubovi Mosta, DP-a te Domina i Hrvatskih suverenista.
''Žao mi je što se i ostali nisu odazvali. Negacija masovnih zločina nije doprinos koheziji u društvu kojoj težimo'', poručio je potpredsjednik Sabora. Profesor s Filozofskog fakulteta u Ljubljani i autor knjige ''Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", Mitja Ferenc kazao je da je obračun jugoslavenskih vlasti s vojnim zarobljenima NDH ostavio iza sebe izuzetno veliki broj žrtava. "Bez suđenja je na prostoru Slovenije likvidirano više desetaka tisuća ljudi, ponajviše vojnika NDH. Rezultati ekshumacije, izjave preživjelih i dokumenti koji su izašli na vidjelo ne ostavljaju puno sumnje da se radilo o pažljivo planiranoj i organiziranoj industriji ubijanja'', naglasio je. Ferenc navodi brojku od 750 otkrivenih grobišta i stratišta u Sloveniji nakon Drugog svjetskog rata. Počinjeni zločini ostali su nekažnjeni, dodao je, a individualna odgovornost ubijenih vojnika u pravilu se nije utvrđivala.
Ferenc: Ljudima se oduzelo pravo na vlastiti grob i ime
''Zločin je bio još gori zbog oduzimanja prava tim ljudima na vlastiti grob i ime, dok su članovi njihovih obitelji desetljećima nakon rata bili kontrolirani i stigmatizirani'', ističe Ferenc. Najavio je i da će uskoro Ministarstvo hrvatskih branitelja iz kosturnice u Mariboru preuzeti prve posmrtne ostatke žrtava iz masovnih grobnica. Unatoč počinjenim zločinima, djelovanje partizanskih snaga protiv njemačke i talijanske fašističke vladavine Ferenc smatra hvalevrijednim činom. ''Poklonimo se partizanima koji su se borili protiv okupatora'', rekao je.
Dostojanstvenim se pogrebom afirmira ljudsko dostojanstvo, poručio je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura. Na temelju raspoložive građe i literature, istaknuo je da je na području Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Italije pronađeno 1517 masovnih prikrivenih grobnica.
''Institut Ivo Pilar i naš poznati demograf, profesor Šterc, je radio istraživanje i zaključio da bi u Hrvatskoj danas bilo više od 6,5 milijuna ljudi da nije bilo svih tih nesreća, pogubljenja, ubijanja, grobišta, itd'', kazao je. Profesorica s zagrebačkog Fakulteta hrvatskih studija Vlatka Vukelić ustvrdila je da masovne likvidacije nakon Bleiburga nisu bile osveta, nego strateška demonstracija moći nove vlasti.
Vukelić: Baltičke zemlje - dobar primjer suočavanja s totalitarnom prošlošću
''OZNA (jugoslavenska sigurnosno-obavještajna organizacija) je morala biti brutalna jer je znala da je vlast na staklenim nogama. Logori i stratišta bili su tvornice straha koje su trebale spriječiti bilo kakav ustanak naroda. To nije bio sukob jake države protiv bandi već slabe države koja terorom nad civilima simulirala svoju snagu'', rekla je. Dobre primjere suočavanja s totalitarnom prošlošću Vukelić vidi u baltičkim zemljama, nekadašnjim članicama SSSR-a.
''Te zemlje, za razliku od Hrvatske, imaju nacionalni muzej žrtava komunizma ili muzej žrtava totalitarnih režima. Osim toga, mi nemamo neovisni institut za istraživanje komunizma niti digitalne baze podataka o žrtvama i počiniteljima koja bi bila jedinstvena i dostupna 'na klik''', poručila je. Predsjednik nevladine udruge ''Huda jama'' Roman Leljak naglasio je da su 20.stoljeće obilježila dva zla, fašizam i komunizam. ''Veoma je važno da to takmičenje između dva zla dobije neki epilog, neku istinu koju možemo prenijeti mladim generacijama, da iz te isitne nešto nauče i da takve stvari više nikada ne ponove'', rekao je Leljak.
