Pravobraniteljica protiv Thompsona: Evo što o njemu i ZDS-u (ne) piše u svom izvješću

Pin It

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter svake godine objavljuje izvješće o stanju ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. S obzirom na njezine lijeve ideološke sklonosti, pravobraniteljica redovito iznosi političke narative na teme fašizma, ustaštva, diskriminacije etničkih manjina i tzv. „LGBTIQ“ osoba, a posebice skrbi za dobrobit i financiranje srpskih Novosti, medija Srpskog narodnog vijeća.

Stoga ne čudi da je zauzela stav ekstremno lijevih udruga koje su se okomile na Marka Perkovića Thompsona u 2025. godini. Donosimo što je pisala u kontekstu koncerta na Hipodromu, a što je izostavila iznijeti i zaključiti te tako barem pokušati ostaviti dojam objektivnosti u svom dokumentu.

Pučka pravobraniteljica, Ustavom RH određena kao opunomoćenica Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, Hrvatskom saboru podnosi ovo izvješće temeljem nekoliko zakona. Ono sadrži i „181 preporuku za sustavna poboljšanja“.

Ured pučke pravobraniteljice: Ovaj trend pokazuje povjerenje građana u instituciju

U uvodu dokumenta stoji kako se u 2025. godini najveći broj građana od kada postoji institucija, u preko 30 godina, obratio pučkoj pravobraniteljici tražeći zaštitu svojih prava.

„Otvorili smo novih 4.491 predmet po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, što je 21% više nego godinu ranije, koja je također bila rekordna, a ovaj trend pokazuje povjerenje građana u instituciju“, ustvrđuje Ured. Potom nastavlja: „Ukupno smo postupali u 8.671 predmeta, od kojih je 5.730 bilo novootvorenih“.

Također, „u 2025. godini smo zaprimili i rekordan broj pritužbi u jednom području – glede prava na zdravlje, njih 525, što je najveći broj pritužbi koje je institucija ikada zaprimila u jednom području. Zatim slijede pritužbe vezane uz diskriminaciju (378) u različitim područjima života, socijalnu skrb (363) i pravo na rad (327). Socijalna skrb po prvi je put među tri područja s najviše pritužbi, s porastom od 77,9%, a u odnosu na prethodnu godinu najviše je porastao broj pritužbi vezanih uz statusna prava (118,8%)“.

Pravobraniteljica zabrinuta za Srbe, migrante, ‘govor mržnje’…

Zaključak je pravobraniteljice kako su sveukupno gledano ljudska prava u Hrvatskoj u 2025. godini “stagnirala”, dok je u nekim područjima došlo do regresije, s primjetnim prijetnjama vladavini prava“.

Zabilježila je rast netrpeljivosti prema Srbima, Romima, migrantima i stranim radnicima. Stala je u zaštitu organizacija civilnog društva, odnosno udruga, kojima se navodno „sužava prostor za kritičke glasove“. Ovdje svrstava i novinare, medijske slobode i neovisne institucije.

Uz zdravstvenu zaštitu i siromaštvo te prenapučenost zatvora, ističe i rašireni „govor mržnje“, širenje dezinformacija i lažnih vijesti te izražava svoju zabrinutost oko pitanja „prikladnosti prostora za javno okupljanje i poruka koje se s njih šalju“.

Pravobraniteljica i Thompson

Svoju zabrinutost oko poruka koje se šalju u javnom prostoru i „govora mržnje“ pravobraniteljica je iskazala i kroz lik i djelo Marka Perkovića Thompsona, odnosno njegov koncert na Hipodromu 5. srpnja 2025. godine.

Riječ je o događaju koji je ušao u glazbenu povijest i na poseban način ujedinio gotovo čitavu Hrvatsku, uzmemo li u obzir da je prodano više od pola milijuna ulaznica. Premda su se najavljivali katastrofalni scenariji, neredi i mrtvi na ulicama, događaj je protekao u najboljem redu, bez ikakvih ozbiljnih incidenata. Niti jedan automobil nije zapaljen niti je razbijena ičija glava. Dok brani medije u ovom poglavlju, pravobraniteljica ništa ne govori o tom plašenju građana zbog masovnosti koncerta.

Unatoč svemu dobrome što se dogodilo i lošim scenarijima koji se nisu dogodili, lijevo orijentirane udruge, lijeve političke stranke i mainstream mediji su potencirali narativ o „fašizaciji“ hrvatskog društva, pozivali na kazneni progon pjevača i posjetitelja, poglavito u kontekstu braniteljskog pozdrava „Za dom – spremni“, a koji se nalazi i na amblemu postrojbe iz Domovinskog rata – HOS-a – koja je branila Hrvatsku od vukovarskog Sajmišta do Srđa iznad Dubrovnika.

Svrstavanje uz Documentu i Antifašističku ligu

Pravobraniteljica pak koncert pamti po okupljanju građana u Bogovićevoj ulici u centru Zagreba kada je došlo i do pjevanja pjesme „Jure i Boban“. Tada je reagirala priopćenjem pozvavši „sve nadležne da javno osude ova ponašanja kojima se glorificira ustaški režim te da se sankcioniraju počinitelji nezakonitih postupanja“.

Izrazila je žaljenje što nije kažnjen veći broj ljudi zbog uzvikivanja pozdrava „Za dom – spremni“, a dodala je kako se isto događalo i pred koncert u Sinju.

Zatim se svrstava na stranu tzv. „antifašističkih“ udruga poput Antifašističke lige Zorana Pusića, Documente Vesne Teršelič i ekstremno lijeve udruge koja se naziva veteranskom – VeDRA, bliskoj stranci Možemo. Njih je pravobraniteljica istaknula jer su podigli kaznenu prijavu protiv Thompsona „zbog osnovane sumnje u počinjenje produljenog prekršaja iz čl. 5. st. 1. ZPPJRM-a te prekršaja iz čl. 25. st. 1. ZSD-a, a podredno kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. st. 1. KZ-a, u vezi izvedbe pjesme „Bojna Čavoglave“ na koncertima u Zagrebu i Sinju u 2025. godini.“

Nekritičnost prema Tomaševićevoj odluci

Ističe i kako je javnosti pažnju izazvalo donošenje Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba u studenom 2025. godine. Naime, Gradska skupština Grada Zagreba izglasala je Zaključak kojim gradonačelnika Grada Zagreba (Tomislava Tomaševića) poziva da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se na javnim površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada, kao i na svim javnim površinama za čije korištenje Grad izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, ne smiju koristiti obilježja, slogane i poruke kojima se veliča, potiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, uključujući fašističke i ustaške simbole ili pokliče, uključujući “Za dom spremni”.

Pravobraniteljica ne problematizira ovu ideološki motiviranu odluku vlasti Možemo koja je usmjerena na pravo na rad Marka Perkovića Thompsona. Također, nije se osvrnula i na činjenicu kako su komunistički simboli izostavljeni u odluci Gradske skupštine, iako je riječ o totalitarizmu koji je zapadni svijet osudio na jednak način kao i fašizam i nacizam.

Jasna ideološka pristranost i potenciranje narativa o fašizaciji društva

Temeljem svog protivljenja pozdravu „Za dom – spremni“, pučka pravobraniteljica preporuča Ministarstvu unutarnjih poslova da predloži „donošenje novog Zakona o zaštiti javnog reda i mira kojim će se, među ostalim, detaljnije urediti zabrana korištenja sadržaja kojim se promiče netrpeljivost i/ili nesnošljivost, a čime se remeti javni red i mir“.

Odnosno, pravobraniteljica traži zabranu ovog braniteljskog pozdrava i oštro sankcioniranje onih koji ga javno uzvikuju.

Analizirajući dio izvješća koji govori o koncertu na Hipodromu i Marku Perkoviću Thompsonu, iščitavamo očitu ideološku pristranost pravobraniteljice koja se nekritički svrstava na stranu ekstremno lijevih udruga i vlasti Možemo u Zagrebu koje imaju simpatije prema jugoslavenskom komunizmu.

Istovremeno, pravobraniteljica osuđuje ustaštvo, ali zanemaruje komunistički totalitarizam čije posljedice i danas osjećamo. Uzevši u obzir konstataciju iz uvoda izvješća kako su ljudska prava u 2025. godini “stagnirala“, a negdje se događa i regresija, uz prijetnje vladavini prava, čini se kako pravobraniteljica također zastupa stavove onih koje brani ili ne propituje u svom izvješću, a to je lažni narativ o “fašizaciji društva“.

narod.hr