Na snagu stupio kontroverzni europski pakt o migracijama i azilu
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 14 Lipanj 2026 19:10
No zanemaruju činjenicu kako je riječ o sustavu koji ne smanjuje priljev migranata već ih povećava. A k tome još obvezuje i države članice da bespogovorno moraju prihvatiti nametnuti broj migranata koji, prema budućim procjenama Europske komisije, može varirati, odnosno može se povećati u odnosu na početnu zadanu maksimalnu brojku.
Na snagu je stupio europski pakt o migracijama i azilu. Hrvatski mediji uvjeravaju nas, baš kao i Europska komisija, kako je riječ o zajedničkom sustav za upravljanje migracijama na razini cijele Europske unije koji donosi strože i ubrzane postupke na vanjskim granicama Europske unije. Napominju i obveznu solidarnost među državama članicama ako dođe do većih kretanja migranata. No zanemaruju činjenicu kako je riječ o sustavu koji ne smanjuje priljev migranata već ih povećava. A k tome još obvezuje i države članice da bespogovorno moraju prihvatiti nametnuti broj migranata koji, prema budućim procjenama Europske komisije, može varirati, odnosno može se povećati u odnosu na početnu zadanu maksimalnu brojku.
”Pakt o migracijama i azilu donosi sigurnije vanjske granice, solidarnost između država članica i učinkovitije postupke za azil i vraćanje nelegalnih migranata”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Hrvatska bi mogla biti izuzeta djelomično ili potpuno od obveze sudjelovanja u solidarnosti
Četiri zemlje pod najvećim migracijskim pritiskom (Cipar, Grčka, Italija i Španjolska) moći će tražiti pomoć kroz EU fond solidarnosti, bilo premještanjem oko 21.000 tražitelja azila ili financijskom potporom do 420 milijuna eura, uz godišnje prilagodbe prema situaciji.
Neke države koje su bile izložene većem pritisku (među njima i Hrvatska, Austrija, Poljska i druge) mogu biti djelomično ili potpuno izuzete od obveze sudjelovanja u solidarnosti. Pakt uvodi strože i brže postupke na vanjskim granicama EU-a, uključujući obvezne provjere, registraciju i sigurnosne kontrole za neregularne migrante te ubrzane postupke za osobe s malim izgledima za azil ili sigurnosnim rizikom, koji mogu trajati najviše 12 do 16 tjedana, uz obvezu povratka u roku od 12 tjedana.
Ubrzani postupci primjenjuju se i na osobe iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod 20 posto), dok se maloljetnici bez pratnje uglavnom izuzimaju, osim u sigurnosnim slučajevima. Sustav Eurodac postaje središnja baza za identifikaciju i provjere.
Njemačka podržava pakt, ali zasad zadržava kontrole na granicama, uz najavu da bi ih mogla ukinuti ako se vanjski sustav pokaže učinkovitim. Overall, Pakt pokušava raspodijeliti teret migracija i ubrzati obradu zahtjeva, ali njegova primjena ostaje uvjetovana učinkom i spremnošću država članica.
Migracijski pakt je opasnost
Dok Bruxelles Pakt predstavlja kao sveobuhvatno rješenje za izazove povezane s ilegalnim migracijama, suverenističke i konzervativne stranke diljem Europe godinama upozoravaju da će njime države članice izgubiti mogućnost samostalnog upravljanja migracijskom politikom te biti prisiljene prihvaćati unaprijed određeni broj tražitelja azila iz drugih zemalja EU-a.
Jedan od najspornijih dijelova Pakta jest takozvani ”mehanizam solidarnosti”, koji kritičari nazivaju sustavom migrantskih kvota. Prema tom modelu, svake bi se godine između država članica trebalo preraspodijeliti najmanje 30.000 migranata koji su nezakonito ušli u Europsku uniju. Države mogu prihvatiti određeni broj migranata ili umjesto toga platiti 20.000 eura za svaku osobu koju odbiju primiti.
Komisija može manipulirati Paktom i povećati broj migranata koje članice moraju prihvatiti
Iako se brojka od 30.000 migranata možda ne čini velikom, protivnici Pakta upozoravaju na važnu odredbu prema kojoj Europska komisija nakon njegove primjene može povećavati taj broj iz godine u godinu ili u izvanrednim situacijama, primjerice kada države na vanjskim granicama EU-a, poput Italije ili Grčke, zabilježe nagli porast dolazaka migranata.
Još jedan cilj Migracijskog pakta jest otvaranje većeg broja legalnih putova za useljavanje državljana trećih zemalja. Europska komisija smatra da bi to moglo smanjiti broj ilegalnih prelazaka granice, dok kritičari tvrde da se time zapravo samo legalizira proces koji je dosad bio nezakonit.
Prema njihovom mišljenju, posljedica bi mogla biti postupna promjena europskog kulturnog i društvenog identiteta, pri čemu bi države članice imale sve manje mogućnosti samostalno odlučivati o vlastitoj migracijskoj politici.
Europska komisija prijeti sankcijama državama koje odbiju provoditi Pakt
Europska komisija posljednjih mjeseci jasno poručuje da države članice neće moći ignorirati obveze iz Pakta o migracijama i azilu. Bruxelles posebno inzistira na tome da sve članice moraju sudjelovati u tzv. sustavu ”obvezne solidarnosti”, bilo kroz prihvat migranata, bilo kroz financijske uplate i tehničku pomoć državama pod najvećim pritiskom.
Ako neka država odbije sudjelovati u sustavu ili ne provodi zajedničke procedure registracije, azila i povratka migranata, Komisija može pokrenuti službeni postupak zbog kršenja prava EU. Takvi postupci mogu završiti i pred Sudom Europske unije, uz mogućnost visokih financijskih kazni.
Posebno je sporan dio prema kojem države koje odbiju prihvat migranata moraju platiti oko 20.000 eura po osobi. Time se članice praktički prisiljava na sudjelovanje u migracijskoj politici Bruxellesa, čak i ako se nacionalne vlade tome protive.
Europska komisija također traži da države uspostave nove centre za registraciju migranata, ubrzane granične postupke i detaljne biometrijske provjere.
Od članica se očekuje i redovito izvještavanje Bruxellesa o broju migranata, zahtjeva za azil i provedenih povrataka. Zemlje koje budu kasnile s provedbom mogle bi ostati i bez dijela europskih sredstava namijenjenih migracijskom sustavu i zaštiti granica.
Hrvatska među najopterećenijim državama EU
Hrvatska je bez kritičkog stava i opiranja, pasivno usvojila pakt o migracijama. Na žalost, već se sada nalazi među državama koje su, u odnosu na broj stanovnika pod najvećim migracijskim pritiskom u Europskoj uniji. Posljednjih godina bilježi se velik broj ilegalnih prelazaka granice, ali i povrataka migranata prema tzv. Dublinskom postupku.
U 2024. godini zabilježeno je oko 18 dolazaka na 1000 stanovnika, što je dvostruko više od prosjeka EU koji iznosi oko 9 na 1000 stanovnika. Time se Hrvatska svrstava u skupinu najopterećenijih država, uz Maltu, Cipar, Luksemburg, Španjolsku i Irsku, pri čemu neke od tih manjih država bilježe i znatno veće stope zbog svoje veličine i položaja u EU.
Hrvatska je još 2024. usvojila Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. godine, usklađen s europskim pravilima. Plan uključuje jačanje nadzora granica, ubrzavanje azilnih postupaka i razvoj sustava povratka migranata. Europska komisija za provedbu je osigurala više od 140 milijuna eura, dok se ostatak financira iz državnog proračuna.
‘Save Europe Act’
Posljednjih dana sve veću potporu dobiva građanska inicijativa Save Europe Act. U samo dva tjedna prikupila je više od 275.000 potpisa građana diljem Europe. Ako prikupi milijun potpisa, Europska komisija bit će obvezna razmotriti njezine prijedloge. Svoj potpis ovoj inicijativi dao je i Viktor Orban.
Inicijativa, koju podupiru brojni europski političari desnog političkog spektra, među ostalim traži privremeno ograničavanje većine imigracijskih programa iz neeuropskih zemalja dok se ne riješe pitanja društvene integracije, reformu europskog sustava azila i migracija uz jaču zaštitu granica, učinkovitije vraćanje osoba koje nemaju pravo na azil te smanjenje socijalnih poticaja koji, prema njezinim zagovornicima, potiču migracije.
Potpisnici inicijative pozivaju Europsku komisiju da ”prizna i zaštiti neotuđivo pravo europskih naroda na očuvanje vlastitog identiteta, kulturne baštine i načina života, u skladu s načelima nacionalnog suvereniteta i prava na samoodređenje”.
Potpisati možete ovdje: www.save-europe-act.com
Koje zemlje su se usprotivile Paktu
Iako Bruxelles Pakt predstavlja kao kompromis između sigurnosti i humanosti, dio država članica od početka mu se oštro protivio.
Poljska, Mađarska i Slovačka glasale su protiv cijelog zakonodavnog paketa. Od uvođenja reforme 2020. godine, te su zemlje dosljedno protiv sustava ”obvezne solidarnosti”. Tvrde da bi ih zakon prisilio na prihvat migranata protiv njihove volje. Češka je u većini pitanja ostala suzdržana. Suzdržane su bile još i Irska i Danska, dok je Austrija je glasala protiv uredbe o kriznim situacijama. Unatoč tim protivljenjima, pakt je formalno ratificiran kvalificiranom većinom.
Protivnici Pakta upozoravali su da sustav ne zaustavlja ilegalne migracije, nego ih administrativno raspoređuje među državama članicama. Posebno su kritizirali obvezne kvote i financijske kazne za države koje odbiju prihvat migranata.
