Hrvatska slijedi europsku politiku i potiče ilegalne migracije
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 22 Veljača 2024 16:00
“Hrvatskoj se ne piše dobro”, nastavlja. Smatra kako se u ovom trenutku ne nazire političko vodstvo koje bi moglo i htjelo provesti demografsku obnovu.
Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za Narod.hr naglašava kako demografski izazovi i migracije, kad je riječ o Hrvatskoj, ne predstavljaju toliko problem za javnu koliko za nacionalnu sigurnost. Kad je riječ o migracijama i sigurnosti, Cvrtila naglašava razliku između ilegalnih i legalnih migracija, kao i između javne i nacionalne sigurnosti. Smatra da Hrvatska nema vlastitu politiku po ovom pitanju nego slijedi europsku te tako potiče ilegalne migracije. Kao velik problem vidi i to što neki migranti žele mijenjati nas, naš način života.
“Legalne migracije nisu poseban problem, problem su ilegalne migracije”, napominje Cvrtila u razgovoru za Narod.hr. Podsjeća na tumačenje masovnog prihvata migranata u Europi u 2015., prema kojemu je razlog bila potreba za jeftinom radnom snagom. Da je Europa tada dovodila legalne migrante, to bi izazvalo socijalne probleme uključujući i pad plaća.
Danas su vidljive posljedice ilegalnih migracija u mnogim zemljama, kaže Cvrtila
Danas se, napominje Cvrtila, vide socijalne, sigurnosne, demografske, vjerske i druge posljedice ilegalnih migracija u zemljama primateljicama.
“Hrvatska je pošteđena toga i ona problema u tom kontekstu nema. Hrvatska im nije primarni cilj“, kaže Cvrtila, dodajući kako je Hrvatska primjer kako se radna snaga može nadomjestiti legalnim putem.
Useljenici u Hrvatsku, bilo da dolaze iz šireg okruženja ili iz dalekih zemalja poput Nepala i Filipina, “legalno su došli, uredno se prijavili, platili su vize i put, ušli na legalne prelaze. Znamo tko su oni, njihovi su identiteti provjerljivi, rade, plaćaju sva davanja i s njim uglavnom nema problema”.
Za razliku od njih, ilegalni migranti “niti su pitali da će ući, niti su to platili, ušli su ilegalno, ne znamo njihove identitete niti ih možemo provjeriti. Uglavnom gdje dođu, ne rade i izazivaju sigurnosne probleme. Od terorizma do klasičnih djela kriminaliteta”, kaže Cvrtila.
Europska politika kriva jer je ilegalne migrante prihvaćala ispruženih ruku
On smatra da je europska politika kriva za probleme koji nastaju uslijed ilegalnih migracija, dok legalne migracije ne predstavljaju problem za javnu sigurnost.
“Hrvatska slijedi tu politiku, nema vlastitu politiku i potiče ilegalnu imigraciju”, kaže Cvrtila, podsjećajući na činjenicu da, za razliku od osoba koje legalno prelaze granicu, ilegalni imigranti bivaju prihvaćeni ispruženih ruku.
Cvrtila istodobno smatra da legalni migranti nisu problem javne sigurnosti, ali predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnost, odnosno nacionalni opstanak. Kao primjer navodi stopu fertiliteta, koja je u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama višestruko niža od stope fertiliteta prosječnih migranata.
Imajući to u vidu, “da uđe 100.000 ljudi, za desetak godina mogu narasti na 800.000 do 900.000, s takvim brojem vi vladate u Hrvatskoj. Hoće li se to samo zvati Hrvatska, a vlast će imati netko drugi?”
Hrvatska može poticati povratak Hrvata iz iseljeništva, ali ne poduzima ništa
Upozorava na izazove demografske krize, koja se pokušava riješiti uvozom ljudi, pri čemu se mijenja struktura društva, odnosno javlja se opasnost opstanka naroda.
Hrvatska bi mogla poticati povratak Hrvata iz iseljeništva, “ali po tom pitanju se radi ništa ili vrlo slabo”, napominje.
Cvrtila smatra da se i status legalnih migranata može riješiti tako da ne ugrožavaju nacionalni opstanak. “Ako je netko došao raditi, mora imati građanska prava. Ali mora li imati i politička prava?”, pita se, dodajući: “U Španjolskoj, u većini primorskih gradova nemate gradonačelnike Španjolce”.
Država postoji zbog naroda
U kontekstu demografije i migracija, Cvrtila postavlja pitanje smisla same države.
“Hrvatska država nije osnovana zbog hrvatskih građana, nego zbog hrvatskog naroda, na način kako su osnovane i druge države”, podsjeća. Međutim, u posljednje vrijeme javljaju se novi koncepti, prema kojemu su države građanske, a ne države naroda i nacija.
“Globalistički koncepti funkcioniraju ako imate građane, a ne narod”, kaže Cvrtila. Pritom se javlja situacija da “manjine imaju puno veća prava nego narod koji je osnovao državu, više od ostalih građana koji nisu u toj kategoriji manjina”.
“Ako manjinama damo politička prava, a trenutačni zakonski okviri su takvi, mi ćemo u Hrvatskoj postati manjina”, upozorava. Kao primjer zaštite nacionalne sigurnosti navodi primjer Izraela, koji se uslijed svih ugroza održao jer je “država Židova, a ne država građana”.
‘Dobili smo državu, s tendencijom da ju izgubimo’
Kad je pak riječ o Hrvatima, Cvrtila kaže: “Srećom, uspjeli smo dobiti državu, ali s tendencijom da ju izgubimo”.
Cvrtila ukazuje na primjere zemalja poput Mađarske, Poljske i Češke, koje poduzimaju mjere zaštite nacionalne supstance. Istodobno, Hrvatska slijedi politiku Zapada. Napominje kako je to za njega u određenoj mjeri razumljivo: “Mi smo sastavni dio Europe, zapadnog svijeta. Morate se prilagoditi, bolje je biti dio toga svijeta nego istočnog, iz kojega smo se jedva iščupali”.
No napominje da ni jedna hrvatska vlada, od 2000. godine pa na dalje, nije poduzimala ništa da se da se popravi demografska slika.
‘Demografiju možete obnoviti s kim god hoćete ali Hrvatska mora zaštititi hrvatski narod’
Državu u demografskom smislu možete obnoviti s kim god hoćete, kaže Cvrtila. Možete dovesti koga god hoćete i popraviti demografsku sliku
Ali Hrvatska, naglašava, “mora zaštititi hrvatski narod. Država nije sama sebi svrha, njezin je smisao u zaštiti naroda. Država je osnovana da zaštiti narod”. “Želimo li demografsku obnovu hrvatskog naroda, ili hrvatske države?”, pita se.
“Hoćemo li obnovu da hrvatski narod opstane, ili da obnovimo državu u smislu zapošljavanja i ekonomskog prosperiteta?”, nastavlja Cvrtila, podsjećajući na razliku između građanskih i političkih prava.
“To je ključno pitanje sigurnosti, nacionalno pitanje. Što je sigurnost nacije? Opstanak Hrvata. Opstanak hrvatskog naroda i prosperitet”, naglašava.
“Kod nas, najveća nacionalna ugroza je demografija. U strategiji nacionalne sigurnosti to nije percipirano. To je stvar neznanja, nerazumijevanja i autocenzure pojedinaca”, smatra..
Na spomen Švedske, koja se od mirnog i uspješnog društva pretvara u društvo kaosa i nemira, Cvrtila kaže: “Ako Hrvatska napravi iste pogreške kao Švedska, proći će isto kao i Švedska”.
Hrvatskoj se ne piše dobro, tvrdi Cvrtila
“Hrvatskoj se ne piše dobro”, nastavlja. Smatra kako se u ovom trenutku ne nazire političko vodstvo koje bi moglo i htjelo provesti demografsku obnovu.
“HDZ se sada sjetio da je demografsko pitanje među četiri ključne točke. Ali ne znam što misli, je li Hrvatske ili hrvatskog naroda? Ne vidim te svijesti”, kaže Cvrtila, dodajući da ni među drugim strankama ne vidi inicijativu kad je riječ o demografskoj obnovi hrvatskog naroda.
Problem vidi u tome što pristižu migranti, ali je protiv toga da im se daju politička prava. “Problem je u tome što neki koji dolaze žele mijenjati nas, naš način života. Ljudi to ne vide, a kad se počne događati onda je kasno”, zaključuje Željko Cvrtila u razgovoru za Narod.hr.
