Zadnji komentari

Evo zašto položaji ukrajinskih snaga u Donbasu postaju sve ranjiviji

Pin It

francuska haubica caesar

Stanje na ukrajinskim bojišnicama na jugoistoku zemlje sve je nepovoljnije po ukrajinske snage, poglavito nakon gubitka važne obrambene utvrde Avdiivke, smještene 20-ak kilometara zapadno od regionalnog središta regije Donbas – milijunskog grada Donjecka.

Naime, osim strateške, Avdiivka je imala i jaku simboličnu ulogu kao „neosvojiva tvrđava“ s obzirom da je bila pod nadzorom Kijeva još od rata s proruskim separatističkim snagama 2015/16. godine.

Dakle, njen je gubitak imao i negativan psihološki učinak na moral ne samo ukrajinskih vojnika, već i stanovništva općenito, a definitivno je bio povod (iako su uzroci puno dublji) i za prve velike političke obračune u Kijevu od početka ruske invazije krajem veljače 2022. godine – koji su kulminirali smjenom zapovjednika vojske Valerija Zalužnog i imenovanja na njegovu dužnost predsjedniku Volodimiru Zelenskom prihvatljivijeg i poslušnijeg generala i dotadašnjeg zapovjednika kopnene vojske Oleksandra Sirskog.

Od pada Avdiivke, što je za Kijev posebno opasno, ukrajinske snage nisu uspjele formirati novu čvrstu crtu obrane zapadno od toga grada te su vrlo brzo počele gubiti naselja u široj zoni zapadno od samoga grada, ne uspijevajući se ukopati i formirati čvrstu obrambenu formaciju. Stoga se sada oslanjaju isključivo na pristizanje novih pričuvnih snaga i žurnu improvizaciju utvrđenih položaja. Sada se najjače borbe na tom sektoru bojišnice vode u zonama naselja Berdič, Tonenkoe, Pervomajskoe, Orlovka, Aleksandropolj i Neveljskoe u Donjeckoj oblasti.

Upravo je nepostojanje pričuvnih utvrđenih položaja zapadno od Avdiivle izazvalo nova velika trenja u Kijevu, jer je s vojne točke gledišta neshvatljivo da to nije učinjeno puno ranije iako je ruska vojska grad napadala još od samog početka invazije.

Dakle, radi se o nečijem neshvatljivom propustu: aljkavosti ili pretjeranoj samouvjerenosti sada je popuno nevažno. Opravdanje nikako ne može biti to, da ruski napadi zbog izuzetno dobre utvrđenosti ukrajinski snaga – a utvrde su godinama građene prema najsuvremenijim NATO standardima i primarno za očekivanu rusku invaziju a ne obračun s lokalnim pobunjeničkim snagama koje za tako nešto nisu imali dovoljno snage – nisu bili frontalni, pješački, jer bi iziskivali goleme žrtve na ruskoj strani. Ali su zato bili dovoljno intenzivni kroz uporabu topničkog oruđa i drugih vrsta naoružanja, uključujući i zrakoplove, da se moglo i moralo pretpostaviti kako grad može biti ozbiljno ugrožen pa i izgubljen što se na kraju i dogodilo.

Kako god bilo, taj su „kiks“ ukrajinskog vojnog zapovjedništva ruske snage već dobro naplatile. Međutim, nije samo Avdiivka problem.

Uništeni sustavi Patriot i jačanje udara Iskanderima

Prednji položaji ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu sve su ranjiviji na ruske zračne napade nakon gubitka raketnih sustava zemlja-zrak MIM-104 Patriot i S-300 u blizini grada Pokrovsk, 67 kilometara sjeverozapadno od Donjecka. O tome izvješćuje magazin Military Watch (MW).

On 15. ožujka navodi kako su oba sustava uništena 8. ožujka u preciznim udarima ruskih balističkih raketnih sustava Iskander-M. Nagli porast proizvodnje projektila 9K720 za Iskander-M koji je nekoliko puta veći od prijeratnih, učinio ih je vrlo dostupnim za korištenje na bojišnicama, dok su rastuće mogućnosti nadzora dronovima otežale ukrajinskim snagama skrivanje svojih obrambenih resursa.

Sustavi protuzračne obrane S-300 (sovjetske proizvodnje) i Patriot (američke proizvodnje) su sustavi s najvećim dometom u ukrajinskoj vojsci, a već ih je otprije bilo malo u njezinom inventaru. Zastarjeli S-300 iz 1980-ih naslijeđeni nakon raspada SSSR-a, ali još uvijek imaju mnogo veću mobilnost i mnogo šire lukove paljbe od novijih Patriot, proizvedenih mnogo novije i Ukrajini isporučenih 2023. godine, ali imaju mnogo moderniju elektroniku – navodi MW.

Brojni zapadni i ukrajinski izvori istaknuli su napetost koju je uzrokovao gubitak ovih sustava. Gubici nastaju zbog sve veće učinkovitosti ruskog preciznog bombardiranja, i sve veće nadmoći u topništvu na prvim crtama, uz smanjenje djelovanja ukrajinske protuzračne obrane – što dodatno smanjuje rizike ruskim zrakoplovima koji pružaju zračnu potporu.

Isti medij navodi kako se ova zabrinutost, oko nedostatka sustava PZO, u Ukrajini pojavila krajem 2022. i od tada se samo nastavila pogoršavati. U studenom 2022. glavni glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga, pukovnik Jurij Ignat, kazao je za britanski Financial Times da nemogućnost nabave dodatnih projektila za S-300 i sustave BuK kraćeg dometa predstavlja veliku prijetnju za sposobnost da nastave ispaljivati dvije rakete na svaki nadolazeći ruski cilj, što je bila standardna praksa za postrojbe protuzračne obrane mnogih zemalja

Nedostatak Patriota, a teško da će uskoro stizati novi

Curenje tajnih dokumenata iz Ministarstva obrane SAD-a pet mjeseci kasnije u travnju 2023. pokazalo je da postoji rastuća zabrinutost unutar Pentagona u vezi sa stanjem mreže projektila zemlja-zrak ukrajinskih zračnih snaga, a dužnosnici Pentagona procjenjuju da bi sposobnost Ukrajine da zaštiti snage na bojišnici uskoro mogle biti “potpuno smanjene”.

Istodobno medij naglašava kako Ukrajina nije u mogućnosti nabaviti nove S-300, koji se proizvode isključivo u Rusiji, dok su isporuke novih Patriota i dalje malo vjerojatne jer se američka vojska suočava s ozbiljnim nedostatkom istih za vlastitu upotrebu. Također i u kontekstu eskalacije bliskoistočne krize, gdje raste potreba za zaštitom američkih baza od zračnih napada proiranskih snaga upravo sustavima Patriot.

Nasuprot tome, zaključuje MW, Rusija ima izuzetno velik i brzo rastući arsenal modernih kopnenih sustava protuzračne obrane, uloživši nekoliko puta više u njihovu proizvodnju nego u nabavu novih lovaca ili presretača. Rusija je 2010-ih znatno proširila svoje proizvodne kapacitete za projektile zemlja-zrak kako bi ne samo držala korak s ratnom potražnjom za njima u Ukrajini, već i nastavila širiti svoj arsenal i održati izvoz u države poput Indije i Bjelorusije.

Zoran Meter/geopolitika.news