Zadnji komentari

Macronov novi ‘ruski rulet’. Plenković bi mu mogao zapjevati tužaljku

Pin It

39420309-Emmanuel Macron - The Times | Newsprints

Hrvatski premijer Andrej Plenković mogao bi ponosno zapjevati francuskom predsjedniku i svom prijatelju Emmanuelu Macronu onu poznatu tužaljku Bijelog dugmeta “Što bi dao da si na mom mjestu”.

Jasno je i zašto! Plenkovićev HDZ na jučerašnjim je izborima za Europski parlament trijumfirao (ako isključimo katastrofalno nizak odaziv građana od svega 21 posto), dok smo danas izvijestili kako je Macronova renesansna stranka na istim izborima doživjela pravi fijasko osvojivši 15,4 posto glasova, u odnosu na dvostruko više koliko je dobio krajnje desni Nacionalni skup (RN) Marine Le Pen (32 posto).

Ali šalu na stranu. Ono što je nakon spoznaje tih rezultata učinio Macron zaprepastilo je Francusku– kako to navodi tamošnji medij France24. Naime, predsjednik je raspustio nacionalni parlament, što je najavio odmah nakon što je postao vidljiv teški poraz od krajnje desnice. Francuski mediji to nazivaju „izvanrednim kockanjem“, a vijest je izazvala i međunarodnu buru, pa tako i jedan njemački list poziva kancelara Olafa Scholza da krene Macronovim stopama.

Macronova odluka predstavlja veliko kockanje s francuskom krajnjom desnicom na najvišoj razini, dok su po anketama gotovo sve druge stranke u rasulu, a Olimpijske igre u Parizu pred vratima.

U obraćanju naciji, Macron je rekao kako ne može ignorirati upozorenje glasača, naglasivši  da su krajnje desne stranke u Francuskoj ukupno osvojile gotovo 40 posto glasova. Rekao je da će izbori za Nacionalnu skupštinu biti raspisani za 30. lipnja, a drugi krug glasovanja 7. srpnja.

“Ovo je ključno vrijeme za pojašnjenje”, rekao je. “Čuo sam vašu poruku, vaše brige i neću ih ostaviti bez odgovora… Francuskoj je potrebna jasna većina kako bi djelovala mirno i skladno.”

Njegovu izjavu je pozdravila Marine Le Pen, čiji će Nacionalni skup imati najveće šanse za preuzimanje vlast na predstojećim parlamentarnim izborima.

“Spremni smo preuzeti vlast ako francuski narod bude imao povjerenja u nas na ovim predstojećim zakonodavnim izborima. Spremni smo vratiti zemlju na

Ako Le Penova antiimigrantska stranka osvoji šokantnu većinu u Nacionalnoj skupštini, mjesto premijera vjerojatno bi pripalo njezinom štićeniku Jordanu Bardelli, 28-godišnjem političaru koji je doveo krajnju desnicu do najvećeg rezultata ikada na izborima za EU .

U takvom scenariju, Macron bi i dalje usmjeravao obranu i vanjsku politiku, ali bi izgubio moć postavljanja domaćeg dnevnog reda – i bio bi zapamćen kao predsjednik koji je na vlast pustio krajnju desnicu.

Macronovo poniženje

Rezultat nedjeljnih izbora znači da će Francuska, članica utemeljiteljica EU-a, u Bruxelles poslati najveći kontingent krajnje desnih, euroskeptičnih zastupnika među 27-članim blokom.

Nacionalno okupljanje tradicionalno je dobro prošlo na europskim izborima, postigavši ​​vrh glasova 2014. i 2019. Njegova ogromna razlika od 15 postotaka u pobjedi u nedjelju – porast u odnosu na samo 1 posto prije pet godina – ukazuje na to da je Le Penova stranka na povijesnom vrhuncu i da je Macronov tabor u poziciji neviđene slabosti.

Rezultat je oštra kritika francuskog eurofilskog predsjednika, koji je došao na vlast 2017. uz obećanje da će osigurati da francuski birači “više neće imati razloga glasati za ekstremne stranke”.

Macron je povisio uloge tijekom kampanje, upozoravajući da je “Europa smrtna” i nedavno je označio prijetnju kontinentu od ponovno oživljene krajnje desnice na komemoracijama Dana D.

Njegov poraz također je snažan udarac mladom premijeru zemlje, Gabrielu Attalu, koji je imenovan prije manje od šest mjeseci da udahne novi život Macronovom drugom mandatu.

“Nemojte biti poput Britanaca koji su plakali nakon Brexita”, poručio je Attal biračima nekoliko dana prije izbora, sugerirajući da bi požalili što su svoju budućnost dali u ruke euroskepticima. Čini se da takva strašna upozorenja više ne štete Le Penovoj stranci, koja je davno odustala od poziva na “Frexit”.

„Ruski rulet“ i zlokobni presedani

Posljednji francuski predsjednik koji je raspisao prijevremene izbore bio je Jacques Chirac 1997. – a njegovo kockanje zapamćeno je kao jedan od najvećih autogolova u modernoj francuskoj politici.

Chiracov ishitreni potez samo je dodatno razbjesnio ionako nezadovoljne glasače, koji su konzervativnom predsjedniku oduzeli većinu i natjerali ga na “kohabitaciju” s lijevom vladom na čelu s premijerom Lionelom Jospinom.

Dok su glasači danas vjerojatno jednako nezadovoljni, politički krajolik Francuske radikalno je drugačiji. Macron i krajnja desnica učinkovito su digli u zrak tradicionalnu podjelu između ljevice i desnice, otežavajući vladajućim strankama izmjenu u vladi. I dok su izbori u dva kruga do sada onemogućili krajnju desnicu da dođe na vlast, glasači su postali sve umorniji od okupljanja iza fronte protiv Le Pen – što rezultat nadolazećih izbora čini vrlo nepredvidljivim.

Kako god bilo, tržište već reagira. Francuski indeks CAC 40 pao je 1,9% na otvaranju trgovanja ovog ponedjeljka nakon Macronove odluke o prijevremenim izborima.

Dionice BNP Paribas, najveće francuske banke, pale su gotovo 8%, dok su drugi vodeći francuski financijski konglomerati Credit Agricole i Societe Generale također pretrpjeli velike gubitke.

Anabela Jelenčić/geopolitika.news