Ukrajincima draže streljivo nego članstvo u NATO savezu
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 05 Srpanj 2024 12:17
Neslaganja: stručnjaci upozoravaju da bi Ukrajinski ‘most’ prema NATO-u mogao biti opasan
Moguće ukrajinsko članstvo u NATO savezu ne predstavlja samo jedan od najvećih sporova između Zapada i Rusije.
Naime, on itekako izaziva prijepore i posve suprotne stavove među samim zapadnim saveznicima koji o tom pitanju ne dijele isto mišljenje, poglavito na stručnim, analitičkim razinama.
O tome najbolje svjedoči i tekst medija europskog segmenta medija POLITICO od 3. srpnja autora Matta Berga iz kojeg izdvajamo, prema nama najzanimljivije dijelove.
U tekstu se kaže kako se o mogućnosti budućeg članstva Ukrajine u NATO-u vodi oštra rasprava uoči nadolazećeg summita tog vojnopolitičkog saveza u Washingtonu koji počinje u idući utorak.
Deseci stručnjaka za vanjsku politiku pozvali su u srijedu članice NATO-a da izbjegavaju napredak Ukrajine prema članstvu na nadolazećem summitu, upozoravajući da bi to ugrozilo SAD i saveznike i raskinulo koaliciju. Ako Ukrajina bude primljena, tvrdi ta skupina, ruski napad na Ukrajinu u budućnosti bi pokrenuo članak 5 NATO-a, koji poziva saveznike da brane napadnutu članicu.
Argument o članku 5. uobičajen je među onima koji se protive članstvu Ukrajine, ali takav javni stav više od 60 analitičara daje kratak uvid u argumente koji će se vjerojatno iznijeti na samom summitu.
“Što je NATO bliže obećanju da će se Ukrajina pridružiti savezu nakon što rat završi, to je veći poticaj za Rusiju da nastavi voditi rat”, stoji u pismu koje posjeduje POLITICO. Izazovi koje Rusija postavlja mogu se riješiti bez ulaska Ukrajine u NATO.
Kretanje Ukrajine prema članstvu moglo “pretvoriti Ukrajinu u mjesto dugotrajnog obračuna između dviju vodećih svjetskih nuklearnih sila”. Pismo su potaknuli William Ruger, predsjednik Američkog instituta za ekonomska istraživanja, i Stephen Wertheim, viši suradnik u Zakladi Carnegie za međunarodni mir.
Suprotna mišljenja
Ostali analitičari se ne slažu. Prošlog su tjedna istraživači RAND Corp. napisali da bi saveznici imali koristi od ponude Ukrajini jasnih uvjeta za njezino buduće članstvo na summitu. Atlantsko vijeće također se zalagalo za članstvo Ukrajine u NATO-u , tvrdeći da bi to dokazalo Kijevu da podrška Zapada neće posustati.
Think-tankeri i sveučilišni profesori nisu ti koji donose političke odluke o NATO-u, ali često pridonose vanjskopolitičkoj raspravi pišući članke i vodeći panele – posebno uoči i tijekom velikih događaja kao što je nadolazeći summit.
Bidenova administracija suzdržala se od podržavanja trenutnog članstva Kijeva, ali je više najviših dužnosnika nedavno reklo da će Ukrajini biti ponuđen “most” u savez tijekom summita.
Dužnosnici kažu da će NATO također ponuditi Ukrajini novo sjedište za upravljanje njezinom vojnom pomoći – što je gesta dobre vjere da će Zapad dugoročno čuvati zemlju, čak i ako joj sada nije omogućeno članstvo.
Glavni tajnik NATO-a u odlasku Jens Stoltenberg nije izričito spomenuo članstvo Ukrajine, ali je aludirao na budućnost Kijeva uz savez i zabrinutost oko toga: “Želimo jasno dati do znanja da smo u ovome dugoročno. … Povećanje naše potpore ne čini NATO stranom u ovom sukobu.”
Ukrajina ne očekuje puno pomaka u vezi s članstvom na summitu. Umjesto toga, sigurnosna jamstva su ono što traže, kao i kontinuitet vojne pomoći.
Za Kijev već postoje znakovi nade: članice NATO-a pristale su na Stoltenbergov zahtjev da zadrže vojno financiranje zemlje na 43 milijarde dolara 2025., istu razinu financiranja koju je savez osigurao od ruske invazije, izvještava Reuters. U utorak su SAD najavile novi sigurnosni paket od 2,3 milijarde dolara za Ukrajinu.
Ukrajincima draže streljivo nego članstvo u NATO savezu
Ukrajinci kažu da im Zapad treba dodatno oružje i streljivo više nego što im treba pristupanje NATO-u. Samo 22 posto Ukrajinaca je za prihvaćanje članstva u NATO-u, u zamjenu za odricanje od teritorija koje je okupirala Rusija, dok je 71 posto protiv takvog dogovora.
Ukrajina još uvijek slijedi svoje maksimalističke ciljeve protiv Rusije kako bi povratila sav teritorij koji je izgubila u ratu, rekao je Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, . On je u utorak novinarima rekao kako Ukrajina “nije bila spremna na kompromis”, iako su neki američki i europski saveznici tiho šapnuli dužnosnicima u Kijevu da treba početi razgovore s Rusijom. On i dalje smatra kako je „formula mira“ Zelenskog od 10 točaka jedini ispravni put.
Podsjećamo da ta formula predstavlja de facto kapitulaciju Rusije i da s obzirom na odnose snaga i stanje na terenu nije realna niti je takvom itko doživljava (barem izvan televizijskih kamera odnosno medija). Ukratko, njome se traži povlačenje svih ruskih snaga s čitavog teritorija Ukrajine, uključujući i Krim, odnosno vraćanje na granice s kraja 1991. godine, plaćanje ratne odštete, izručenje osumnjičenih Rusa za ratne zločine i td.
Anabela Jelenčić/geopolitika.news
