Zadnji komentari

Zašto se poteže Mrduja

Pin It

Svake se godine krajem srpnja mnogi Bračani i mnogi Šoltani nađu u Milni ili na Šolti dogovarajući potezanje otočića Mrduja (koji je između Brača i Šolte, ali je brački teritorij) u splitskim vratima.

To je otočić koji pripada Braču, a naziv je dobio jer vjetrovi u njegovoj zavjetrini čine „morske brazde“ poput svakog broda koji vožnjom/kretanjem ostavlja iza sebe.

Kako su vjetrovi u Splitskim vratima često promjenjivog smjera onda se promatračima čini kao da se otočić mrda pa je zato i nazvan Mrduja.

Tako se i ove godine u subotu 20. srpnja 2024.  „potezala Mrduja“. Umjesto potezanja konopa ili kadene kao rješenje ili pobjedom u „potezanju“ se smatra onaj otok (Brač ili Šolta) čiji je veći broj brodica nazočan u blizini Mrduje u trenutku „potezanja“.

Najzanimljivija je činjenica da nitko od tih svih sudionika od 2008. godine, kada su započeli ovakav projekt potezanja Mrduje,  ni do danas, pa ni u spomenutu subotu ne zna zbog čega se „poteže“ Mrduja. 

O čemu se radi? Odakle je stigla takva aktivnost i od kada traje takva „besmislena“ motivacija potezanja jednog otočića na jedan otok: Brač ili Šoltu? 

Anketirali smo nasumično Bračane i Šoltane s jednim jedinim pitanjem: „Zašto se poteže Mrduja?“ Niti jedan anketirani od njih 135 nije znao činjenično i suvislo odgovoriti na postavljeno pitanje.

Zašto je Mrduja tako važna da se treba potegnuti na Brač ili Šoltu? I tako neuspješno godinama jer ona i dalje stoji tamo gdje jest. To svi sudionici, valjda, shvaćaju, ali ipak potežu Mrduju.

Hrvatska udruga nastavnika istraživača (HUNI, www.huni.hr) je istražila povijesne okolnosti iz kojih je izrasla ova hvalevrijedna ali nerazumljiva i potpuno neargumentirana  turistička aktivnost i feštanje.

Pronašli smo u 26. knjizi Pet stoljeća hrvatske književnosti „Narodne pripovjetke“ koju je tiskala Matica Hrvatska u Zagrebu 1963. godine činjenicu koja objašnjava zašto se poteže Mrduja. I zašto su se Šoltani uključili u problem potezanja Mrduje. Pripovjetka 75 na stranici 220.  ima naslov „Išli Bračani u Mletke po pamet“

Evo pripovjetke kako je napisana u Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Čuli Bračani da u Mlecin ima svake mudrosti i pameti od svega svita, pa se uputilo nikoliko nji trabakulon u Mletke, da kupu i dovedu pameti. Došli tamo prid duždevu palaču, pitaju ji:

- Šta ste došli?

- Došli smo s Brača da tražimo u vas jednu sriću, da kupimo pameti za našu ižulu.

     Namirili se na lukave Mlečiće, koji jin dali za skupe novce jedno barilo, u nj zatvorili miša, priporučili jin:

- Nemojte za žive oči otvarat ni krećat u ovo barilo, dok ne dođete u vaš paiz.

Veseli Bračani javili doma da eto iđe pamet. Sletilo se malo i veliko na rivu, kurat, podeštat, vas paiz, kad ugledali da iđe brod. Zvona počela zvonit, maškule pucat, kad se brod primaka kraju. Otvori podeštat barilo, a miš skoči u more i zapliva prema jednom školju.

- Oh boj nan – ražali se načelnik – kako nan uteče pamet!

Naredi da se donesu konopi, lancane, kadene, neka se opaše oni školj, i svi od paiza uvatu se za konope potezat, da pritegnu školj u porat i dovedu pamet u paiz. Uvatilo se na stotine ljudi potezat. Aja, popucali konopi, lancane i kadene, palo toliko ljudi po tlevu: niki pribija noge, niki slomija ruke, a školj Smrdulj eno i sad stoji prid Milinom, neće da se makne.

Udruga HUNI je u svrhu razjašnjavanja/informiranja javnosti i svih uključenih organizacijskih dijelova te odgovornih osoba kreirala projekt izdavanja sudionicima/osobama Povelju Veliku i Povelju Malu i na njoj pretiskala narodnu pripovjetku „Išli Bračani u Mletke po pamet“. Sam naslov narodne pripovjetke jasno ukazuje o čemu se radi.

Dakle, u turističke i druge svrhe Povelja garantira sudionicima baštinjene pameti koja se nalazi na Mrduji ako se iskrcaju na nju.

U privitku se nalazi Povelja i prijepis narodne pripovjetke iz kojeg se razvidno uočava da se Mrduja poteže jer je pamet koju su Mlečani prodali Bračanima pobjegla na Mrduju i da i dalje ne stoluje na ostalom dijelu  Brača. Tu su pamet, evidentno sebi odlučili Šoltani potegnuti potezanjem Mrduje. A Bračani se suprotstavili s istim aktivnostima.  I o tome se radi u potezanju Mrduje. Sve drugo je potpuno neznanje zašto se poteže Mrduja.

Petar  Mladinić