Kuda ide ovaj svijet?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 25 Srpanj 2024 13:57
SAD nisu jedina zemlja koje se suočava sa sve većim brojem mentalnih oboljenja, obiteljskim nasiljem, devastirajućim djelovanjem video igara i tehnologije na psihu ljudi ili ekstremnim ideologijama koje raspiruju mržnju, ali njihova je stopa ubojstava vatrenim oružjem 26 puta veća nego u drugim zemljama
Iako se predsjednički izbori u SAD-u održavaju za manje od četiri mjeseca, nesumnjivo stoji činjenica da će pokušaj ubojstva republikanskog kandidata Donalda Trumpa, vrlo diskutabilan zbog (ne)djelovanja tajnih službi, snažno utjecati na njihov ishod. Sjedinjene Države već su duboko politički polarizirane, istovremeno previše prožete nasiljem da bi bilo drugačije.
Degradacija funkcije predsjednika SAD-a od strane američke duboke države koja se kao hobotnica raširila obavještajnim i medijskim prostorom traje najmanje od 2015/2016. kada je ciljala Trumpovu predsjedničku kampanju te nastavila sabotirati njegov predsjednički mandat. Ništa manje nemilosrdna nije bila ni prema predsjedniku Joeu Bidenu čija je očigledna zdravstvena nekompetentnost tijekom četiri godine mandata otvorila prostor brojnim konspirativnim teorijama.
Političar koji je dobio najviše glasova na predizborima Demokratske stranke, odjednom je prisiljen povući se. Naime, kako navodi američki vojni povjesničar, Viktor Davis Henson „skriveni bogati donatori i političari iz sjene koji upravljaju Demokratskom strankom bili su spremni iskoristiti ga za još jedan mandat usprkos njegovom nezavidnom zdravstvenom stanju, ali kad su vidjeli da će izgledno izgubiti izbore, hladno su ga odbacili. Volja za moć uvijek nadmašuje zajednički interes države“, zaključuje analitičar.
Kamala za demokrate ima dvije bitne osobine: ženski spol i pogodnu rasu
Sada, samo nekoliko tjedana prije Nacionalne konvencije Demokratske stranke u Chicagu, demokrati su se odjednom našli na neistraženom prostoru. Potraga za novim/ovom predsjedničkim/om kandidatom/kinjom rezultirala je izglednim izborom woke kandidatkinje – Kamale Harris. Trenutačna potpredsjednica je, zapravo, najbolji izbor. Naime, prema teoriji intersekcijskog feminizma njena predsjednička kandidatura, a zatim i mogući mandat predsjednice predstavljaju trijumf nad dvostrukom diskriminacijom, tj.preprekama koje proizlaze iz njenog spola, ali i rase.
U vrlo kratkoj kampanji koju će u slučaju nominacije voditi, Harris će se svakako usmjeriti na osvješćivanje javnosti o specifičnim izazovima s kojima se suočavaju žene, pa još k tomu i „obojene“ što bi pomoglo u mijenjanju percepcije američke javnosti i povećanju empatije među biračima. Suradnja s različitim društvenim grupama koje se bore protiv diskriminacije (žene, manjine, LGBTQ+ zajednice, osobe s invaliditetom…) moglo bi stvoriti snažniji, ujedinjeni front koji se u procjeni rezultata izbora ne smije zanemariti. Naime, ove koalicije mogu pomoći u mobilizaciji podrške demokratskoj kandidatkinji od strane uistinu široke baze koja prepoznaje važnost intersekcionalnosti. Upravo to može biti ključni izazov za Trumpa i MAGA pokret.
Ipak, Kamala Harris je potpuno podbacila u resoru imigracija koji je bio u njenoj ingerenciji, što će republikanci izbaciti kao „top temu“. Nadalje, za republikance, ali i mnoge Amerikance ostaje ključno pitanje – ako Biden trenutačno nije sposoban biti predsjednički kandidat, kako može nastaviti obavljati vrlo zahtjevnu predsjedničku dužnost do kraja svog krajnje turbulentnog mandata? Ovo pitanje ima dublje izborne implikacije u bilo kakvom pokušaju analize Bidenovog povlačenja. Jesu li Kamala Harris, ali i drugi dužnosnici Bijele kuće bili upoznati s padajućim mentalnim sposobnostima predsjednika, je li potpredsjednica lagala američkoj javnosti o Bidenovom zdravstvenom stanju, koliko su dugo ona kao i donatori Demokratske stranke raspolagali takvim informacijama – ključna su pitanja koja trenutno apostrofiraju republikanci.
Sramotno glasovanje u Europskom parlamentu
Atentat na bivšeg predsjednika, sada predsjedničkog kandidata Republikanske stranke, Donalda Trumpa, tek je posljednji nasilni incident usmjeren na izabranog dužnosnika ili kandidata u posljednjih nekoliko godina u SAD-u, a trend se nezaustavljivo širi i na Europu. Štoviše, teza da smo ušli u globalnu eru u kojoj su političke ubojice / atentatori ponovno akteri međunarodnih odnosa jasno je podržana nedavnim napadima na živote izabranih dužnosnika doslovno diljem svijeta — u Argentini, Velikoj Britaniji, Haitiju, Japanu, ali i u Europi – od Njemačke, Danske do Slovačke u kojoj je premijer Robert Fico za dlaku izgubio život.
Doista, napad na Trumpa dolazi u trenutku kada se već duboko polarizirana nacija suočava s eskalirajućom spiralom političkog nasilja. Nestabilnost vodeće svjetske velesile nije nešto što bi Europljani trebali ignorirati, zato je za svaku osudu postupak Europskog parlamenta koji je odbio prijedlog novih grupacija (u ovom tekstu bez prefiksa ekstremno desnih) da se raspravlja o pokušaju atentata na Donalda Trumpa i porastu političkog nasilja u SAD-u, o čemu je izvijestio medij POLITICO.
Usvajanje rezolucije kojom se osuđuje nasilje odbijeno je sa 337 glasova protiv, 119 za i 15 suzdržanih. Europska pučka stranka (EPP), socijalisti i demokrati, liberalna Renew Europe, Zeleni i ljevica glasali su protiv rasprave o pokušaju atentata na Donalda Trumpa kako bi oko ovih „krajnje desnih snaga“ napravilo cordon sanitaire koji ih drži izvan uskog privilegiranog kruga onih koji smatraju da imaju neku vrstu prirodnog prava na kreiranje politika i usvajanje važnih odluka. Što implicira da u europskoj politici postoje dvostruki standardi za vrednovanje političkih atentata. Potpuno nerazumno i žalosno! Ali o tome drugom prilikom, vratimo se zbivanjima u Americi.
Duga povijest političkog terorizma u SAD-u
Osim nezadovoljstva s izbornim opcijama, u američkoj javnosti široko je rasprostranjen osjećaj da je američki politički sustav postao korumpiran i neučinkovit, što pristaše strategije “akceleracije” pozicionira u stavu da je za promjene potrebno rušenje sustava. Time i nasilje, a takve iznimno opasne ideje bile su do prije nekoliko godina potpuno nezamislive u zemlji koja sebe smatra predvodnicom demokratskog svijeta. Ipak, SAD imaju dugu povijest političkog terorizma, ali sadašnja situacija je možda najsličnija snažnoj polarizaciji i turbulentnim prilikama u američkom društvu 1960-tih kada su u odvojenim atentatima ubijeni predsjednik John F. Kennedy, njegov brat i predsjednički kandidat Robert F. Kennedy (ujak i otac trećeg kandidata na ovim izborima – Roberta Kennedy Jr.), te Martin Luther King Jr. Samo četiri godine poslije (1972) uslijedio je pokušaj atentata na Georgea Wallacea, što je ovog predsjedničkog kandidata doživotno prikovalo za invalidska kolica.
Ozbiljno je pitanje je li pokušaj atentata na Trumpa kao predsjedničkog kandidata zapravo početak najnasilnije predsjedničke utrke u povijesti zemlje? Je li stvoreno okružje u kojem bi individualne frustracije, u američkom društvu često povezane s mentalnom nestabilnošću, mogle na površinu izbaciti pojedince ohrabrene da uzmu stvari u svoje ruke? Skepticizam s obje strane političkog spektra osnažuje duboke političke podjele koje postoje u američkom društvu.
Dvije predsjedničke kampanje nedvojbeno će nastojati izvući maksimum iz incidenata kojih će biti u nadolazećim tjednima. Ali u svojoj potrazi za političkim probicima, ni demokrati kao ni republikanci ne bi trebali zanemariti problematiku eskalacije političkog nasilja, i općenito kriminala koja je goruća i koju treba žurno riješiti.
Kriminal je sve veći problem
Prema anketama, sve veći udio Amerikanaca smatra da bi smanjenje kriminala i sigurnost trebali biti prioritet za novoizabranog predsjednika pa će to pitanje vjerojatno dominirati ovogodišnjim predsjedničkim izborima. No, demokrati i republikanci nude dramatično različite prikaze trendova kriminala što ukazuje na snažnu politizaciju ovog problema. Osobito je u fokusu problematika masovnih ubojstava koja u Sjedinjenim Državama predstavljaju iznimnu prijetnju javnoj sigurnosti, podjednako i vrlo izazovan javnozdravstveni problem koji je posljedica kulture posjedovanja oružja, odbijanja institucija da strožim zakonodavstvom onemoguće njegovu laku dostupnost kao i popularizacije agresije i oružanog nasilja od strane medija. Iako su masovne pucnjave znatno rjeđe u Europi nego u Sjedinjenim Državama, fenomen masovnog ubijanja ljudi u javnom prostoru dio je kulturnih utjecaja koji se putem društvenih mreža i medija ubrzano širi iz Sjedinjenih Država prema Europi, a u kojoj se rizik od masovnih pucnjava povećava.
Sjedinjene Američke Države su tijekom 2023. godine postavile neslavan rekord – masovna ubojstva u javnom prostoru događaju se širom zemlje sa zapanjujućom učestalošću, u prosjeku jednom svakih 6,53 dana (Mass Killing Database, 2023).
Jedno od najtežih dogodilo se krajem listopada 2023. U Lewistonu, američkoj saveznoj državi Maineu kada je Robert Card, pričuvni pripadnik američke vojske i vojno obučeni instruktor vatrenog oružja ubio osamnaest te ranio trinaest ljudi. Oružje kojim je izvršen pokolj legalno je kupljeno uoči napada usprkos činjenici da je 40-godišnji masovni ubojica svega nekoliko mjeseci prije bio smješten u psihijatrijskoj ustanovi zbog problema s mentalnim zdravljem. Prema jedinstvenoj bazi podataka o masovnim ubojstvima- MassKillingDatabase, od 2006. Godine dogodilo se više od 569 masovnih pucnjava (eng .massshooting) u kojima je smrtno stradalo 2967 ljudi, dok ih je najmanje 2000 ranjeno.
Zastrašujuća realnost masovnih pucnjava svakako zaokuplja pozornost nacije, međutim, usprkos činjenici da izazivaju najveću medijsku pozornost, one predstavljaju samo mali dio rastućeg oružanog, često smrtonosnog nasilja u Americi.
Primjerice, obiteljsko je nasilje i s tim povezane masovne pucnjave u kojima su na meti članovi obitelji ili intimni partneri dvostruko češće od kobnih masovnih pucnjava u kojima stradaju uglavnom nasumice odabrane nepoznate osobe. Svaki dan, više od 110 Amerikanaca bude ubijeno iz vatrenog oružja, a više od 200 je upucano i ranjeno.
Učinci oružanog nasilja u Americi daleko nadilaze ove žrtve – oružano nasilje oblikuje živote milijuna Amerikanaca koji mu svjedoče, poznaju nekoga tko je bio žrtva ili žive u strahu od sljedeće pucnjave. Sjedinjene Države nisu jedina zemlja koje se suočava sa sve većim brojem mentalnih oboljenja, obiteljskim nasiljem, devastirajućim djelovanjem video igara i tehnologije na psihu ljudi ili ekstremnim ideologijama koje raspiruju mržnju, ali njihova je stopa ubojstava vatrenim oružjem 26 puta veća nego u drugim zemljama.
Razlika je u iznimno lakom pristupu oružju. Zapravo, čak i unutar SAD-a, države sa liberalnijim zakonima o oružju i većim brojem vlasnika vatrenog oružja imaju veće stope masovnih ubojstava.
Nastavlja se.-
Jadranka Polović/geopolitika.news
