Kako bi dobili novac iz programa ‘Horizon Europe’, sveučilišta moraju imati ‘Plan rodne ravnopravnosti’
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 26 Srpanj 2024 16:12
Uvođenje rodnih studija na Filozofski fakultet ima i drugu pozadinu, osim puke ideologije. Program Europske unije pod nazivom „Horizon Europe“ (Obzor Europa) svim sveučilištima kao uvjet dobivanja sredstava propisuje donošenje „Plana rodne ravnopravnosti“. Taj plan donijelo je svih devet hrvatskih sveučilišta u razdoblju od 2021. do 2023. godine.
Što je ‘Horizon Europe’?
Europska unija ima instituciju sličnu onoj hrvatskoj Pravobranitelj za ravnopravnost spolova. Međutim, europska ne štiti ravnopravnost spolova, već rodova. Njezino ime je „European Institute for Gender Equality“ (Europski institut za rodnu ravnopravnost). Riječ je o jedinoj agenciji EU-a koja radi na rodnoj ravnopravnosti, stoji na internetskim stranicama institucije. Ova agencija odgovorna je za rodnu komponentu plana “Horizon Europe”.
Europska komisija prije nekoliko godina donijela je plan o povećanju izdvajanja za znanost za minimalno 50% u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Ovaj program za istraživanje i razvoj uključuje čitav niz institucija, javnih i privatnih, na razini EU-a i šire. Osigurana su sredstva u visini od 93,5 milijardi eura.
Što se želi postići programom ‘Horizon Europe’?
Primarna misija programa ‘Horizon Europe’ jest odgovoriti na „izazove klimatskih promjena“. Plan je pomoći dostizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Uz taj primarni cilj, program bi trebao potaknuti gospodarsku konkurentnost i rast Unije.
Pet je glavnih misija. Prvo, prilagodba klimatskim promjenama. Do 2030. cilj je poduprijeti barem 150 europskih regija i zajednica u postizanju “klimatske otpornosti”. Drugo, borba protiv raka. Očekuje se poboljšanje zdravstvene usluge za minimalno tri milijuna pacijenata koji boluju od ove bolesti. Treće, oporavak oceana i voda do 2030. godine. Četvrto, ostvariti klimatsku neutralnost stotinu pametnih gradova. I peto, ostvariti ciljeve “Sporazuma za tlo Europe” za zdravija tla. Oni koji žele dobiti mogućnost i sredstva sudjelovati u ovom ambicioznom planu, prvo se moraju uhvatiti u koštac s problemom rodne ravnopravnosti.
Rodna ravnopravnost je prioritet u dobivanju sredstava
Svi koji se namjeravaju prijaviti za dobivanje sredstava za istraživanje i razvoj moraju imati „Gender Equality Plan“. To je prioritet koji se proteže kroz sve sektore. Za pomoć u prilagodbi rodnoj ravnopravnosti subjekti koji se prijavljuju mogu koristiti alat GEAR (Gender Equality in Academia and Research). Ondje se nalaze upute što sve treba napraviti, kako podizati svijest o rodnoj ravnopravnosti, organizirati „treninge“, seminare i slične aktivnosti.
Sveučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj koje je usvojilo ‘Plan rodne ravnopravnosti’
U razgovoru za Telegram, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija otkrila je kako je njezino sveučilište prvo u Hrvatskoj koje je usvojilo „Plan rodne ravnopravnosti“. Članak o ovoj temi piše Dora Kršul, novinarka i aktivistica. Naslovila ga je: „Ovo bi moglo razbjesniti biskupe i DP: sva hrvatska sveučilišta obećala da će podučavati o rodnim pitanjima, inače ostaju bez ogromnog novca“. Rektorica Prijić Samaržija inače je bliska vrijednostima i stavovima Telegrama. Novinarka Kršul redovito izvještava o „sjajnim postignućima“ riječkog sveučilišta i rektorice Samaržije. Naprimjer, Sveučilište u Rijeci izradilo je „Građanski odgoj za srednje škole“ koji se već implementirao u jednoj gimnaziji.
Što piše u riječkom Planu?
Sveučilište u Rijeci donijelo je svoj „Plan rodne ravnopravnosti“ još 2021. godine. U cilju dobivanja sredstva iz programa ‘Horizon Europe’, Sveučilište je osnovalo “Vijeće za rodnu ravnopravnost”. Postoji i sveučilišni Centar za ženske studije, odnosno „Laboratorij za rodnu ravnopravnost“.
Ciljevi su: razviti sustav zapošljavanja i napredovanja osjetljiv na rodnu ravnopravnost, postati prepoznatljivi u promociji i provedbi politika rodne ravnopravnosti, otkloniti rodno utemeljene stereotipe, predrasude te prakse koje potiču rodnu neravnopravnost, te unaprijediti zadovoljstvo studenata/nastavnika/zaposlenika rodnom ravnopravnosti na Sveučilištu.
Riječko sveučilište povećat će i broj žena u STEM području, a kao protutežu i broj muškaraca u društveno-humanističkom polju? Uključuje li to i prisilu ili će se to postići snižavanjem kriterija ili nametnutim kvotama? Velika pozornost posvetit će se „rodnim temama“ i „rodno osjetljivim istraživanjima“. Naravno, rodne teme integrirati će se i u studijske programe, čemu svjedočimo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Reducirati će se razlika u plaćama, iako ona ne postoji zato što žene nisu manje plaćene za jednak rad u Hrvatskoj. Čitajući plan, stječe se dojam kako je život na fakultetu nemoguć bez teme rodne ravnopravnosti u svim segmentima akademskog života.
‘Integrirati rodnu perspektivu u kurikulume osnovnih i srednjih škola’
Ne samo što će Sveučilište postati oaza rodne ravnopravnosti, već je cilj da se rodna ideologija implementira i u kurikulume osnovnih i srednjih škola te predškolskih institucija. U ovom poglavlju Plana Sveučilište predviđa „aktivno zalaganje za uvođenje cjelovite seksualne edukacije u formalno obrazovanje i sudjelovanje u izradi kurikuluma za srednje škole“. Ravnatelji i nastavnici svih obrazovanih institucija od vrtića nadalje imat će na raspolaganju edukacijske programe Sveučilišta proizašlih iz „Plana rodne ravnopravnosti“.
Rodna ravnopravnost Sveučilišta u Osijeku
Godinu dana nakon riječkog, 2022. Sveučilište u Osijeku donijelo je svoj „Plan rodne ravnopravnosti“. Osječko sveučilište vodi se sljedećim ciljevima Europske komisije: rodna ravnopravnost u znanstvenim karijerama, uravnotežena rodna zastupljenost u donošenju odluka te integracija dimenzije rodne ravnopravnosti u sadržaj istraživanja i inovacija. Napravljena je i analiza udjela muškaraca i žena unutar Sveučilišta.
Strateški ciljevi Sveučilišta u Osijeku su: razvoj sustava rodne ravnopravnosti na Sveučilištu, rodna ravnopravnost u istraživanju i nastavnom procesu, uravnoteženost radnih obveza i privatnog života i nulta tolerancija na rodno uzrokovanu diskriminaciju i nasilje. U tu svrhu osnovani su “Povjerenstvo za rodnu ravnopravnost” i različiti “timovi rodne ravnopravnosti”. Programi i ciljevi su identični kao i na Sveučilištu u Rijeci.
Na čemu se temelje svi planovi rodne ravnopravnosti?
Na kraju osječkog Plana popisani su dokumenti na kojima se temelji „Plan rodne ravnopravnosti“. Izdvajamo one strane: „Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. Europske komisije“, „UN-ovi globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.“, „Horizon Europe Guidance on Gender Equality Plans (GEPs) – European Commission, Directorate-General for Researh and Innovation“, „Gender Equality in Academia and Research GEAR tool – European Institute for Gender Equality“ i Europska povelja za istraživače i Kodeks ponašanja za zapošljavanje istraživača“.
Na istim dokumentima temelje se planovi i ostalih hrvatskih sveučilišta. Splitsko sveučilište donijelo je svoj Plan 2021., Sveučilište u Puli 2023., Sveučilište u Zadru 2022., a Sveučilište u Zagrebu 2023. godine. Sva su sveučilišta ispunila primarni zahtjev za dobivanje sredstava iz proračuna ‘Horizon Europe’.
Hrvatsko katoličko sveučilište ima ‘Plan promicanja ravnopravnosti spolova’
Za razliku od „svjetovnih“ sveučilišta, Hrvatsko katoličko sveučilište ima „Plan promicanja ravnopravnosti spolova“. Donesen je u rujnu 2022. godine. Riječ „rod“ izostavljena je iz dokumenta ove institucije. Naglasak je stavljen na učenje Crkve o jednakom dostojanstvu muškarca i žene. Rodne ideologije nema, za razliku od ostalih sveučilišta u Hrvatskoj.
