UN je 2009. govorio o “dobrobiti gladi u svijetu”, da bi ga 2022. uklonio sa svojih službenih mrežnih stranica
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 08 Veljača 2025 17:04
U petak 24. siječnja 2025. održan je masovni bojkot hrvatskih potrošača protiv rasta cijena hrane. Hrvatski građani, potrošači, bili su jedinstveni i odlučni u ovom bojkotu trgovačkih lanaca i centara te trgovina pa je bojkot proglašen uspješnim.
Platforma „Halo, inspektore” koja je organizirala prvi bojkot, sada je pozvala građane, tj. potrošače, na novi, još veći i masovniji bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i ‘shoping’ centara. No, ovaj puta u bojkot su uključeni ugostitelji, benzinske crpke, online kupovina, banke, teleoperateri i dr. Početak drugog, masovnijeg bojkota najavljen je za četvrtak 30. siječnja 2025.
Cijene svježe hrane, industrijskih prehrambenih proizvoda, bezalkoholnih pića i dr. kontinuirano bilježe manji ili veći rast već punih pet godina ili točnije, od početka pandemije COVID-19. Moram napomenuti da je Hrvatski fokus u ožujku 2024. objavio tekst u dva nastavka pod naslovom: „Kako će se ljudi prehraniti? – 1.dio (HF br. 713. od 22. 3. 2024.), a drugi dio objavljen je 29. 3. 2024. (HF br. 714.). A u srpnju 2024. objavljen je tekst pod naslovom: „Trinaest država potpisalo sporazum o izazivanju globalne gladi uništavanjem opskrbe hranom” (HF br. 729. od 12. 7. 2024.).
Hrvatski ekonomski stručnjaci i analitičari očito nisu do sada proveli istraživanje koje bi otkrilo prave uzroke velikih poskupljenja hrane u Hrvatskoj u odnosu na naše okruženje. No, kako god bilo, ništa nije slučajno, sve se događa prema nekom određenom planu i projektu.
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) početkom studenog 2024. objavila je tekst o rastu cijena hrane pod naslovom: „Food Price Index rises in October, to highest level in 18 months”.
„Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda porasla je u listopadu na najvišu razinu u 18 mjeseci, predvođena naglim porastom kotacija biljnog ulja, izvijestila je u petak 8. studenog (2024.) Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
CNN je 15. prosinca 2024. objavio tekst pod naslovom: „Cijene hrane ponovno rastu” (Food prices are on the rise again. What’s behind the increase”). Alicia Wallace, autorica navedenog teksta posebno je istaknula veliki porast cijena jaja u SAD-u – jaja su poskupjela 40 posto u odnosu na cijenu prije 4 mjeseca. Poskupili su također govedina, kava i bezalkoholna pića. Wallace ističe da je u posljednje 4 godine cijena margarina porasla za 55 posto, govedine i teletine za 37 posto, a sokovi za 32 posto.
Pothranjenost djece
Bharat Dogra za Global Research je napisao zaista izvrstan članak o gladi djece i mladih u SAD-u: „Gotovo 14 milijuna djece u SAD-u pati od nedostatka hrane i gladi, ili jedno od petero. Tijekom vrhunca COVID krize to se približilo oko 18 milijuna (pogledajte razgovor četiri stručnjaka pod naslovom ’18 milijuna američke djece u opasnosti je od gladi’, 21. siječnja 2021.).” (Vidjeti: The Conversation discussion by four experts titled ‘18 million US children are at risk of hunger’, January 21, 2021).
Dogra potom dodaje: „Osim toga, postoje gladna djeca (dobna skupina do 18 godina) koja žive izvan kućanstava i suočavaju se s velikom nesigurnošću hrane, uključujući i one koji su beskućnici.
Nesigurnost hrane i glad među određenim dijelovima stanovništva poput crnaca i Latinoamerikanaca znatno su veći od nacionalnog prosjeka.
Stoga se postavlja pitanje da zemlja koja ima vrlo visok BNP (bruto nacionalni proizvod) i najveći broj milijardera, koja ima vrlo visoku bazu prirodnih resursa, kojoj je povijest bila naklonjena da se nađe na vrhu, koja ima izvanrednu moć da stvori valutu i trgovinske sustave koji odgovaraju njezinom interesu, nije u stanju pravilno prehraniti svoje ljude i ima vrlo visoke stope gladi i nesigurnosti hrane među svojim ljudima i najočiglednije među svojom djecom.
Štoviše, dok je država mogla staviti na raspolaganje stotine milijardi dolara za najrazornije ratove i ‘proxy’ ratove, nije mogla staviti na raspolaganje desetke milijardi dolara koji bi mogli osigurati da (gotovo) nitko u SAD-u ne bude gladan, prema procjenama raznih skupina koje se bore protiv gladi u SAD-u. U stvari, dostupni podaci pokazuju da dok su SAD bile duboko uključene u takve ‘proxy’ sukobe koji su bili iznimno skupi u smislu gubitka života, broj onih pogođenih glađu i nesigurnošću hrane u SAD-u je rastao vrlo velikom brzinom.”
Porast cijene hrane
Nepobitna je činjenica da cijene hrane vrtoglavo rastu u cijelom svijetu. Globalno, cijene hrane porasle su za 29,8 posto između ožujka 2021. i ožujka 2022., dok su cijene mesa porasle za 2,2 posto u jednom mjesecu – između ožujka i travnja 2022. ‘NerdWallet’ je 15. siječnja 2025. objavio ažurirane podatke ranije objavljenog teksta o rastu cijena hrane. Podatci su ažurirani prema podacima iz najnovijeg izvješća o indeksu potrošačkih cijena.
Taryn Phaneuf, autorica teksta, između ostalog je napisala: „Nijedan pojedinačni faktor ne može objasniti zašto je hrana sada toliko skuplja nego prije pandemije. Cijene hrane — koje su porasle za 28 posto od 2019. — i dalje su visoke zbog zajedničkog utjecaja rastućih operativnih troškova, poremećaja u opskrbnom lancu i profita poduzeća.”
Dalje navodi:
Veći troškovi proizvodnje, rada i goriva zahvatili su svaki aspekt prehrambenog sustava.
Prekidi u opskrbnom lancu uzrokovani globalnim događajima, lošim vremenskim prilikama i bolestima utjecali su na mnoge bitne usjeve i stoku.
Neke prehrambene tvrtke koje su nastojale održati — ili povećati — profitabilnost dok su se suočavale s ovim nestabilnim uvjetima.
Neki od ovih čimbenika utječu na cjelokupnu proizvodnju hrane, dok drugi utječu samo na neke proizvode…”
Za shvaćanje svega što se događa na globalnoj razini, moramo se vratiti nešto više od 30 godina unatrag. Naime, 1992. godine na ‘Earth Summitu,’ pod-sekretar Konvencije o klimatskim promjenama i izvršni direktor Programa UN-a za okoliš, Maurice Strong, izjavio je sljedeće: „Trenutni načini života i obrasci potrošnje bogate srednje klase, koji uključuju visok unos mesa, konzumiranje velikih količina smrznute i gotove hrane, korištenje fosilnih goriva, kućanskih aparata, klimatizacije u kući i na radnom mjestu i stanovanja u predgrađu, nisu održivi.”
Ako su konzumacija mesa, smrznute hrane, upotreba fosilnih goriva, kućanskih aparata, klimatizacije i obiteljskih kuća „neodrživi,” razumljivo je da je cilj svakog programa održivog razvoja eliminirati sve te stvari, a ovaj proces eliminacija je sada uvelike u tijeku.
UN je 2009. govorio o “dobrobiti gladi u svijetu”
U tekstu iz 2009. koji su objavili Ujedinjeni narodi, a koji je uklonjen 2022. s njihove internetske (web) stranice, UN govori o „dobrobiti gladi u svijetu” a glad se najavljuje kao „temelj bogatstva“ i sredstvo za jačanje svjetske ekonomije. (Hrvatski fokus: „Ujedinjeni narodi sa svoje web stranice uklonili su članak koji najavljuje ‘dobrobiti gladi u svijetu’ nakon što je postao viralan” – 20. 7. 2022.).
Već u prvoj polovini 2022. godine stručnjaci i analitičari diljem svijeta upozoravali su na vrtoglavi rast cijena hrane i katastrofalnu nestašicu hrane. Sredinom svibnja 2022., šef Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je da se svijet suočava s godinama gladi. Krivica za ovu globalnu nestašicu hrane, službeno, leži na nogama „klimatskih promjena”, pandemije COVID-a i ratnog sukoba Rusije i Ukrajine, ali i drugi čimbenici također pridonose dovođenju našeg prehrambenog sustava do točke prijeloma.
Do sada ste vjerojatno čuli za ‘Veliko resetiranje’ (‘Great Reset’) Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i njihov plan da „ne posjedujete ništa i budete sretni” do 2030. Sada vidimo da je ovaj plan u pokretu svugdje.
Poremećaji lanaca opskrbe uklapaju se upravo u ovaj plan, dok će nestašica hrane, uzrokovana brojnim čimbenicima o kojima se raspravljalo i, možda, orkestriranim napadima na uzgoj povrtnih kultura i drugog bilja ubrzati prihvaćanje sintetske (umjetne) hrane, poput mesa uzgojenog u laboratoriju, što se također zagovara od ‘frontmena’ Velikog resetiranja kao što je Bill Gates.
Izvori:
Alicia Wallace: „Food prices are on the rise again. What’s behind the increase” – CNN, 15. 12. 2024.
Taryn Phaneuf: „Food Prices Rose 28% In 5 Years. Here’s Why” – NerdWallet, 15. 1. 2025. ažurirano; www.nerdwallet.com/article/finance/
Bharat Dogra: „Why Are 14 Million Children Hungry in America: The World’s Richest Country with the Biggest Economic Advantages” – Global Research, 23. 12. 2024.
Dr. Joseph Mercola: „Are You Prepared for the Coming Food Catastrophe?“ 11. 6. 2022.
Alicia Powe: „The United Nations Scrubbed this Article Heralding ‘The Benefits of World Hunger’ From Its Website After It Went Viral“; Gateway Pundit, 6. 7. 2022.; www.thegatewaypundit.com/2022/07/
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
