Zimska akcija nije postigla ništa: Vruća tema past će u zaborav jednako kao i Kekin
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 22 Travanj 2025 12:04
Tko se još sjeća bojkota trgovina radi visokih cijena hrane? Kada jedni druge podsjetimo sjetimo se svi, međutim izgleda da je generalni zaborav snažniji. Šest tjedana uz početni snažan zanos hrvatski su građani bojkotirali trgovine kako bi tako pokazali da im je hrana preskupa. Potom su kako su zaključili u udruzi Glas poduzetnika ljudi ipak shvatili da moraju jesti pa se bojkot ispuhao.
Na cijene u trgovinama bojkot nije utjecao, samo se o njima prestalo govoriti nakon što su bojkot prekrile reklame o akcijama i popustima za koje nitko nije utvrdio da su se doista i ostvarile. Vlada je kako bi spasila narod u sred bojkota ograničila cijene 70 proizvoda, ali tako da se ograničena cijena ne primjenjuje na primjerice svu tjesteninu već na tjesteninu jednog proizvođača kojeg trgovac odabere. I tako sa svim ostalim proizvodima.
No, kako je nedavno izvijestio HRT gotovo 500 trgovaca je prekršilo odredbe o ograničenim cijenama, dok ministar gospodarstva Ante Šušnjar istovremeno govori o ograničenim cijenama kao pokazatelju socijalne osjetljivosti kojoj će očito doći kraj obistini li se najava da se ograničenje cijena ukida prije početka turističke sezone.
Sumiramo li učinke velike akcije bojkota trgovina, a potom moćne akcije ograničavanja cijena, svodimo se na to da cijene u trgovinama za potrošače nisu pale, da trgovci nisu imali financijske koristi od ne poštivanja ograničenja cijena, da su građanima lisnice jednako prazne, a da trgovački sektor nema gubitke. Na godišnjoj razini rast cijena hrane u ožujku je bio 4,4 posto, a na mjesečnoj razini zabilježen je simboličan pad od 0,2 posto.
U čemu je poanta?
Savršen je ovo primjer u kojem se radilo puno bilo na organizaciji bojkota bilo u pripremi ograničavanja cijena, a da se nije postiglo baš ništa, a i to ništa će se ukinuti prije nego turisti pohrle na hrvatsku stranu Jadrana. Nijemci bi naime mogli revnije od domaćeg nam življa tražiti ograničene cijene, a prema turistima ne valja biti socijalno osjetljiv, na njima valja zaradit, zar ne? Kako će ministar objasniti ukidanje socijalne osjetljivosti pred ljeto, to tek trebamo vidjeti.
No, u čemu je poanta? U tome da se u akciji koja je zauzela veći dio zime nije postiglo ništa u smislu stavljanja pod kontrolu divlje visokih cijena hrane u hrvatskoj maloprodaji čime se vlast pokazala sasvim nemoćnom, a građani još jednom pokazali nezadovoljstvo bez rezultata. Možda će netko argumentirati da inflacija ipak usporava, ali ipak smo u njoj još uvijek predvodnici u Europskoj uniji.
Cijene hrane su kao vruća tema ustupile mjesto popularnijim problemima. Primjerice, povratku Josipe Pleslić ex Rimac u politiku da se možemo zgražati što se trostruka optuženica u ozbiljnim gospodarskim aferama opet politički aktivira ili pak nad time što frontmenu Hladnog piva Mili Kekinu, suprugu političarke Ivane Kekin plaćamo doprinose kao umjetniku iako zarađuje 130 tisuća eura godišnje i USKOK ga je ispitivao o mogućim malverzacijama sa zemljištima u istarskim Bujama kraj kojih ima vilu. Ispituje se je li mu zemljište prodano po preniskoj cijeni.
Koš za smeće
I te ćemo vijesti brzo zaboraviti, ali baš kao što su u Glasu poduzetnika rekli, u trgovinama ćemo i dalje kupovati jednako skupu hranu kao da se baš ništa od zimskog bojkota nije dogodilo. I kao da u koš za smeće možemo baciti sve propise koje o ograničavanju cijena donijela Vlada. Zaključak bi bio da su se građani srčano pobunili, a da im vlast nije pomogla već su puno resursa plaćenih državnim novcem utrošili na to da nas uvjere kako su ograničavanjem cijena 70 proizvoda ipak nešto poduzeli.
Sada kada nam je jasno da je to propalo i da administrativne mjere bilo dizanja plaća bilo ograničavanja cijena ne funkcioniraju je nit nam je hrana jeftinija nit su građani zadovoljni plaćama, možda bi u okviru kampanje za lokalne izbore mogli razgovarati o tome kako postići da građani doista žive bolje kad je Hrvatska prema ocjenama mnogih zaista najbolje mjesto za život.
Dragana Radusinović/direktno.hr
