Je li budućnost zaista bezgotovinska? Ovo je otvorilo nova pitanja
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 29 Svibanj 2025 14:15
Protjerivanje gotovinskih plaćanja u ropotarnicu povijesti posljednjih se godina smatra modernim i privlačnim trendom. Živimo u 'klikovima' pa se nekako podrazumijeva da klikovima i plaćamo sve ono što nam u tom životu treba.
Gotovina, ili popularnije 'keš' trebao je biti otpisan kao zastario i kompliciran način plaćanja kojim više nije potrebno opterećivati modernu svakodnevicu u kojoj je vrijeme pregazilo čak i bankovnu karticu, a čim se ljudi dovoljno s tim sprijatelje pristup bankovnom računu mogli bi imati preko potkožnog čipa. Skandinavija, Velika Britanija i Australija prednjačile su promicanju bezgotovinskog društva kojem se proricalo preuzimanje dominacije u samo dvije generacije.
Naprednim smo društvima smatrali ona u kojima se sve manje transakcija provodi u gotovini, u Švedskoj su stigli do svega 10 posto, a na razini svijeta prema istraživanju tvrtke Juniper Research broj digitalnih novčanika trebao bi do 2029. narasti za 35 posto u odnosu na 2024. godinu na 5,8 milijardi. Bezgotovinskom plaćanju prigovarali smo ističući bojazan za zaštitu privatnosti plaćanja, no društvu kakvom se počelo težiti prije više od deset godina moglo bi presuditi nešto drugo. A to je sigurnost na internetu, odnosno nesigurnost koja je počela sve više pratiti ideju o bezgotovinskom društvu. Nizozemska središnja banka sredinom je svibnja upozorila građane da bi trebali kod kuće imati dovoljno novca u gotovini za pokrivanje osnovnih troškova. Savjetovali su da to bude 70 eura po odraslom članu obitelji i 30 eura po djetetu.
Švedska vlada oglasila se, nakon što su gotovo potpuno protjerali keš sa novim stanjem svijesti prema kojem učinkovitost pripisana bezgotovinskim plaćanjima sada mora ustuknuti pred sigurnošću i dostupnosti kao odlikama gotovine. U Velikoj Britaniji članovi odbora za financije Donjeg doma parlamenta upozorio je Vladu da bi trebala preispitati svoj stav o prelasku na bezgotovinsko društvo i tražili su da se protiv onih koji odbijaju prihvatiti gotovinu pokrenu mjere. Sve u svemu, društva koja su najdalje odmakla u protjerivanju gotovine iz svojih sustava plaćanja trenutačno su i najglasnija u pokušaju da ublaže vlastiti uspjeh. Što se dogodilo? Više toga.
To je otvorilo nova pitanja
Od onoga što smo mogli vidjeti, a neki i osjetiti su prekidi električne energije koji su u Portugalu, Španjolskoj i dijelovima Francuske trajali i po nekoliko sati jasno poručujući da su digitalna plaćanja kao mogućnost sasvim beskorisna kada nema struje. Ljudi koji su se oslanjali isključivo na internetsko bankarstvo i plaćanje karticama našli su se u neugodnim do teškim situacijama. Kibernetički napadi u globalno sve nesigurnijem svijetu izazivaju zagovornike bezgotovinskog društva da se postave.
Ili da kažu da će osigurati sigurnost i dostupnost digitalnih načina plaćanja na način da ljudi ne ostanu bez mogućnosti pristupa vlastitom novcu ili da to ne mogu osigurati pa se savjetuje zadržavanje gotovine u opticaju. Koliko god zagovarali bezgotovinsko društvo sudeći prema preporukama središnjih banaka i nekoj novoj općoj klimi kad je riječ o gotovini uz zaštitnicu privatnosti dobila je i ulogu sigurnog načina plaćanja ili barem dostupnijeg.
To je otvorilo nova pitanja. Među njima je može li se i na koji način online svijet i alati u njemu učiniti dovoljno sigurnima da uvijek budu dostupni, a ako mu koliko ta ljepota košta u svijetu u kojem je prirodno da se to više kriminala seli u online svijet šti se više plaćanja u njemu vrti.
Dragana Radusinović/direktno.hr
