Dok se Nijemci suočavaju sa stambenom krizom, tisuće uredskih zgrada prenamjenjuje se za migrante
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 15 Lipanj 2025 10:55
Ipak, novac se ulaže kako bi se ovi izazovi prevladali – u ime smještaja većeg broja migranata, o trošku poreznih obveznika. Primjerice, Senat Berlina planira smještaj većeg broja tražitelja azila u jednoj zgradi čiji je vlasnik ponudio uredski prostor za 25,80 eura po četvornom metru; prema pisanju Berliner Morgenposta, Državni ured za izbjeglice plaća 40 eura po četvornom metru.
Nikada u Njemačkoj nije bilo toliko praznih uredskih prostora kao sada, piše njemački medij NIUS, izražavajući žaljenje što se ti prostori ne koriste za rješavanje velike krize: Nijemci nemaju pristupačno stanovanje diljem zemlje.
Prema studiji konzultantske kuće za nekretnine Bulwiengesa, koju je naručila Berlin Hyp, u sedam najvažnijih njemačkih gradova moglo bi se stvoriti oko 152.000 dodatnih stanova prosječne veličine od 70 četvornih metara, ako bi se uredi prenamijenili u stambeni prostor.
Nijemci imaju manjak od oko 800.000 stanova
Zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, koja je utjecala na poslovanje, a potom i opće ekonomske stagnacije, stopa nepopunjenosti uredskih prostora značajno je porasla. U međuvremenu, Njemačka se suočava s manjkom od oko 800.000 stanova.
Kako ističe NIUS, postoji problem pretvaranja ureda u stambeni prostor. Njemačka trenutno ima oko 20.000 građevinskih propisa. „Oni, zajedno s rastućim kamatnim stopama te troškovima gradnje i materijala, razlog su zašto je gradnja relativno skupa“, kaže Alexander Fieback iz Bulwiengese.
Stotine milijuna eura za migrante
Nova dozvola, složena prilagodba vodovodnih instalacija i balkona, različiti zahtjevi za protupožarnu i zvučnu izolaciju te nova stubišta – samo su neki od izazova koji se moraju riješiti, a da ne spominjemo potrebu da se reprezentativni ulazi uredskih zgrada prenamijene u stanove u prizemlju. Sve navedeno često zahtijeva i strukturne preinake.
Ipak, novac se ulaže kako bi se ovi izazovi prevladali – u ime smještaja većeg broja migranata, o trošku poreznih obveznika.
Primjerice, Senat Berlina planira smještaj većeg broja tražitelja azila u jednoj zgradi čiji je vlasnik ponudio uredski prostor za 25,80 eura po četvornom metru; prema pisanju Berliner Morgenposta, Državni ured za izbjeglice plaća 40 eura po četvornom metru.
Drugi primjeri uključuju 165 milijuna eura u Kreuzbergu (1.500 ljudi, najam na 10 godina); 143 milijuna eura u Lichtenbergu (1.200 ljudi, najam na 10 godina); i 118 milijuna eura u Westendu (950 ljudi, najam na 10 godina). Vijest prenosi Remix.
