Trumpove deportacije nisu presedan: Bivši predsjednici uklonili više od 20 milijuna migranata
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 17 Lipanj 2025 12:06
U Los Angelesu se posljednjih tjedana održavaju masovni prosvjedi protiv nedavnog Trumpovog zakona o deportaciji koji je dodatno pooštrio imigracijske mjere i proširio prioritetne skupine za uklanjanje iz zemlje. No, valja podsjetiti da su deportacije i stroga kontrola ilegalnih migracija duboko ukorijenjene prakse koje sežu desetljećima unatrag, kroz administracije Clintona, Busha i Obame.
Nije riječ o nečem sasvim novom ili neviđenom, kao što često žele prikazati prosvjednici i dio medija, nego o nastavku politike koju je Amerika provodila kao suveren i zakonit odgovor na pitanja sigurnosti i održivosti imigracijskog sustava.
Već je Clintonova administracija postavila temelje tog sustava, s više od 12 milijuna deportacija. Bushova administracija nastavila je s istim pristupom, pojačavši granične kontrole i uhićenja, uz više od 10 milijuna deportacija. Obama je naslijedio snažan mehanizam provedbe zakona, ali ga je redefinirao. Fokusirao se na nedavne ilegalne ulaske i osobe s ozbiljnim kaznenim dosjeima. No ipak deportirao je oko 5 milijuna migranata, što nije zanemarivo.
Trumpov aktualni zakon o deportacijama zapravo predstavlja proširenje postojećih mehanizama. Kritike da je riječ o ekstremnoj mjeri zanemaruju povijesni kontinuitet takvih politika. Prosvjedi u Los Angelesu, iako medijski eksponirani, ignoriraju činjenicu da je stroga imigracijska kontrola desetljećima standard američke politike. Riječ je o zakonu koji štiti američke građane, radna mjesta i sigurnost. Također osigurava da imigracija bude legalna, pravedna i pod kontrolom, što je temelj svake suverene države.
Clinton je deportirao 12 milijuna migranata, a Bush 10 milijuna
Clintonova administracija postavila je temelje za kasnije zakonske i provedbene prakse koje su se odnosile na deportacije i kontrolu ilegalnih prijelaza granice. I to s naglaskom na postepeno usmjeravanje prema strožoj kontroli i pooštrenim kaznama za neovlašteni ulazak. Tijekom Clintonove administracije, više od 12 milijuna ljudi bilo je deportirano. Bilo kroz formalno “uklanjanje” ili tzv. “povratak”, koji uključuje manje formalne postupke i blaže pravne posljedice.
Za vrijeme Georgea W. Busha nastavio se trend pojačanih napora u provođenju imigracijskih zakona i smanjenja ilegalnih ulazaka. To je uključivalo oštrije postupke prema onima koji nezakonito prelaze granicu. Njegova administracija započela je značajno povećavati uhićenja na granici i provođenje deportacija. Usmjeravali su se prvenstveno na smanjenje ilegalnih ulazaka, što se kasnije odrazilo na ukupni broj deportacija.
Za vrijeme predsjednika Busha, broj deportiranih migranata iznosio je više od 10 milijuna.
Administracija Baracka Obame – redefiniranje prioriteta deportacija
Barack Obama je preuzeo snažan sustav provedbe imigracijskih zakona koji je naslijedio od svojih prethodnika. No on je tijekom svog mandata pokušao redefinirati pristup deportacijama kroz selektivniju provedbu. Za razliku od ranijih administracija, njegova politika usmjerila je provedbu zakona na dvije ključne skupine. Ponajprije na osobe koje su nedavno nezakonito ušle u zemlju te na one s kaznenim dosjeima, posebno ozbiljnim kaznenim djelima. Administracija Baracka Obame deportirala je znatno manje od prethodnika – nešto više od 5 milijuna osoba. No unatoč tome bila je često kritizirana od strane organizacija za prava imigranata, koje su ga prozivale “deporterom broj jedan”.
Deportacije su se tijekom Obamine administracije smanjile u usporedbi s istom praksom kod Clintona i Busha. No kod Obame, broj deportacija bio je fokusiraniji i manje generaliziran. Obama je smanjio prioritet uklanjanja imigranata koji su već uspostavili trajne veze u američkim zajednicama i nemaju kriminalnu prošlost. Ta prioritetizacija provedena je kroz višegodišnje usklađivanje politika Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), uključujući izvršne uredbe iz studenog 2014.
Podaci DHS-a za fiskalnu godinu 2016. pokazuju da je 85% svih uklanjanja odnosilo se na osobe koje su u tom vremenskom periodu nezakonito prešle granicu. Dok je više od 90% onih uklonjenih iz unutrašnjosti SAD-a imalo ozbiljne kaznene dosjee. Broj uhićenja i uklanjanja na granici blago je porastao 2016. u odnosu na prethodnu godinu. No ostao je znatno niži nego na početku Obamine administracije, kada je provedba bila najintenzivnija.
Ova selektivna provedba postavila je temelje za kasnije politike koje je implementirala Trumpova administracija. Obama je pak ostavio naslijeđe snažnog, ali fokusiranog sustava deportacija.
Trumpova administracija (2017.–2021.) i politika “zero tolerance”
Tijekom svog prvog mandata, Donald Trump je uveo strožu provedbu imigracijskih zakona s naglaskom na smanjenje ilegalnih ulazaka i pooštravanje deportacija. Najpoznatija mjera bila je politika “zero tolerance”. Ona je, između ostalog, dovela do odvajanja djece od njihovih roditelja na granici, što je izazvalo velike reakcije javnosti i brojne prosvjede širom SAD-a.
Administracija je također smanjila prioritet za zaštitu korisnika DACA programa, kojeg je uveo Obama kako bi omogućio privremenu zaštitu od deportacije za određene mlade ilegalne imigrante. Također je značajno povećala broj deportacija osoba koje su nezakonito ušle u zemlju. Ove mjere su bile predmet žestokih kritika od strane organizacija za ljudska prava, ali su također imale za cilj pojačati nacionalnu sigurnost i pravnu kontrolu nad imigracijom.
Trenutni zakon o deportacijama i prosvjedi u Los Angelesu
U 2025. godini, pod utjecajem konzervativnih promjena na saveznoj razini, donesen je novi zakon o deportacijama koji u mnogočemu nastavlja i pooštrava liniju politike uvedene tijekom Trumpove prve administracije. Novi zakon pojačava nadzor nad ilegalnim ulascima, proširuje kriterije za deportaciju i dodatno ograničava mogućnosti izuzeća ili odgode deportacije za određene skupine imigranata, uključujući neke korisnike ranijih programa zaštite.
Zakon predviđa po prilici 3.000 deportacija dnevno, uključujući ciljanje ne samo kriminalaca, već i radnika bez dokumenata u tvrtkama diljem SAD-a. Plan uključuje brze deportacijske postupke bez sudske obrade (tzv. expedited removal), te jačanje suradnje s lokalnim vlastima kroz programe poput “287(g)”. Time se lokalna policija ovlašćuje za provedbu federalnih imigracijskih zakona.
Prosvjedi u Los Angelesu povodom ovog zakona često se predstavljaju kao novost. No važno je razumjeti da su slične ili strože deportacijske politike bile na snazi i kod prethodnih predsjednika. Tijekom administracija Clintona, Busha i Obame deportirano je dvadesetak milijuna ljudi, ali sve se to odvijalo bez prosvjeda ili većih medijskih napada. Uz tek neke kritike manjih organizacija, bez medijske pompe. Posebice Antifa nije bila uključena kao danas.
Ovaj zakon, naime, smatra se nužnim za zaštitu američkih radnih mjesta, smanjenje pritiska na socijalne i javne službe te očuvanje nacionalne sigurnosti.
