Na mladima se najviše zrcale problemi društva
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 11 Kolovoz 2025 12:02
Mlada generacija nije subjekt nego objekt društvenih promjena. Oni su ogledalo i korektiv društva, tj. upozorenje odraslima da imaju viziju za mlade, jer ignoriranje potreba i preferencija mladih može im se vratiti i kao bumerang razbiti o glavu. Mladi žive u društvu krize i rizika koju oni sami nisu stvorili, ali i postaju važan akter stvaranja društvenih kriza.
Mladima je ukradena budućnost
Ranije su se roditelji na različite načine skrbili o svojoj djeci. Sada se stvar zakomplicirala sa „stečajnom generacijom“, gdje se roditelji nisu u mogućnosti skrbiti više ni o sebi niti svojim potomcima. Mladi bi trebali pomagati umirovljenim roditeljima (kao nekada) što je sve rjeđi slučaj.
Mladima je ukradena budućnost, sustavno im se potiralo dostojanstvo, (samo)afirmacija… Dužničko ropstvo je zahvatilo roditelje i djecu u obitelji koju zovem „stečajna generacija''. Pojavom te generacije svjedočili smo neviđenom odljevu mozgova i agoniji preživljavanja. Istraživanja koja provodi Gfk-Centar za istraživanje tržišta u Hrvatskoj pokazuju da prosječna zaposlena obitelj u Hrvatskoj ima tri kredita od kojih je jedan (i najveći) stambeni. U Mladistečajnoj generaciji djeca i mladi nisu isključeni iz agonije egzistencijalne drame njihovih roditelja To je tek jedan aspekt odgovora kako mladi zrcale probleme društva.
Aktualni primjeri
Mlada generacija živi dva svijeta – svijet konformizma u javnom životu i svijet individualizma u privatnom životu. Mladi zrcale probleme društvu i s nekvalitetnim provođenjem slobodnog vremena. Državne smotre i natjecanja mladih su marginalizirani u medijima. Mladi u grafitima najbolje detektiraju svoje i društvene probleme. Destruktivnost mladih postaje sastavnica društvene zbilje, kada nasilje postaje zabava, a dosada stil života, Kada skepticizam postane dominantno vrijednosno opredjeljenje mlade generacije onda slijede "društvene bure."…
Mladi su žrtve društvene krize
Nikada kao danas u Hrvatskoj nije bio nepovoljniji odnos zaposlenih i umirovljenika. Istraživanje su pokazala da čak 40 posto mladih koji rade ne rade na poslovima odgovarajućima njihovoj diplomi. Društvena kriza utjecala je kod mladih na prolongiranje zasnivanja baka i obitelji. Prinudno ostaju živjeti s roditeljima koji im, za razliku od ranijih vremena, ne mogu više (na različite načine) pomagati. To (do)vodi do nemogućnosti osamostaljivanja mlade Iseljavanjegeneracije. Oko dvije trećine mladih, spadaju u kategoriju uzdržavanih članova obitelj. Socijalizacija mladih se transformira u manipulaciju i indoktrinaciju. Mladim ljudima su primanja u prosjeku 20 posto niža od prosječnih, pa im je otežano osamostaljivanje.
Odlazak u "obećane zemlje" otvorio demografski slom
Umjesto socrealističke fraze "Na mladima svijet ostaje" nova krilatica bi mogla biti „Mladima samo bijeg ostaje.” Od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske se iselilo 389.197 mladih ljudi, dok ukupno u drugim članicama Unije živi 553.721 Hrvat.
Na medijsku indoktrinaciju prije pristupanja Hrvatske u EU, mladi su se oglasili grafitnim porukama: „Moderno ropstvo – EU“ . Bili su u pravu. Gotovo sve članice EU prolaze različite oblike kriza.
Premijer Plenković je u vrijeme najvećeg vala odlaska mladih obitelji u neku od zemalja Zapada tvrdio da Hrvatska einije iznimka od "prirodnog procesa iseljavanja" nakon ulaska u EU i otvaranja tržišta rada" te da su i druge zemlje istočne i srednje Europe prošle isti proces. Zaboravio je napomenuti da su posljedice iseljavanja naših mladih (školovanih) ljudi ostavile demografski slom, koji je i danas najveći problem Hrvatske. Pored toga, u zadnjem valu odlaska mladi ljudi nisu navodili kao najvažnije ekonomske razloge, već činjenice da se rad ne cijeni, nepotizam, visoku korupciju, a do posla se dolazi ako si u vladajućoj stranci. Pored toga mladi su uočili visok pad radne etike na čemu se ne mogu graditi temelji zdravog društva.
Egzodus iseljavanja je bio najveći 2017. godine, kada je zemlju napustilo 47.352 građana. Danas je situacija znatno bolja, ali ne zbog demografske politike nego zbog krize u nekada moćnim članicama EU. Pored toga, stambena kriza je pogodila mlade u brojnim članicama EU, osobito Njemačkoj. Dramatična kriza u nekoliko zemalja EU i visoko otuđeni način života su dodatno pomogli da se zaustavi egzodus mladih iz Hrvatske.
Zaključno
Mladi žive u društvu krize i rizika, ali i oni sami postaju važan akter stvaranja društvenih kriza.
Državni zavod za statistiku zabilježio je kako se u 2022. godini, prvi put od 2008. iz Hrvatske iselilo manje mladih ljudi nego što ih se doselilo. a oni koji su se iselili prije sedam i više godina sada su se odlučili na povratak. Smatram da je to samo privremeni trend koji nije posljedica dobre demografske politike.
prof. dr. sc. Zlatko Miliša/hkv.hr
