Kako Ukrajinci gledaju na samit Trumpa i Putina?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 17 Kolovoz 2025 09:53
Kako je u Ukrajini odjeknuo američko-ruski samit na Aljasci? Medij The Kyiv Independent donosi tekst Dominica Culverwella pod naslovom „Rusija osokoljena – Ukrajinci oštro osudili Trumpov neuspjeh da izvrši pritisak na Putina na summitu na Aljasci“. Za mišljenje je pitao niz ukrajinskih intelektualaca i javnih osoba. Donosimo sažetak javnog mnijenja u Ukrajini povodom ovog povijesnog događaja.
Za početak, ukratko opišimo sadašnje vojno-političko stanje. Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki Donald Trump susreli su se prvi put nakon šest godina. Dana 15. kolovoza Putinov zrakoplov sletio je na pistu američke vojne baze Joint Base Elmendorf-Richardson u Anchorageu na Aljasci. Trumpov pokušaj okončanja rata diplomacijom po svemu sudeći može uspjeti samo ako se Ukrajina pokori ruskim zahtjevima za prepuštanjem četiriju regija (Luhansk, Donjeck, Zaporižje i Herson), vojnom neutralnošću i smanjenjem vojske, odnosno „denacifikacijom“, kako to naziva ruski predsjednik. O Krimu gotovo da se više i ne govori.
Rat iscrpljivanja ide u korist Rusije
Stanje na bojištu ne ide na ruku Ukrajini, a kako vrijeme odmiče Rusi sve više napreduju.
Rat iscrpljivanja koji se vodi dugoročno ide u korist Rusije. Kako se čini iz izjava Trumpa, više će problem za postizanje bilo kakvog mira biti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nego Putin. Naime, Zelenski odbija prepustiti teritorij i u budućnosti očekuje članstvo u NATO savezu, što je iz perspektive Moskve uzrok rata.
Ruski maksimalistički zahtjevi suprotstavljeni su ukrajinskim maksimalističkim zahtjevima.
Ukrajinci smatraju da se Trump pokorio Putinovim zahtjevima
Većina ukrajinskih komentatora samit Trumpa i Putina vidi razočaravajućim i pokazateljem slabosti SAD-a u pregovorima.
Evo kako izgleda ukrajinski pogled: Trump je službeno omogućio Putinu da se pojavi na crvenom tepihu i vozi u predsjedničkoj limuzini, što su simboli važni Rusiji, dok praktičnih pomaka u smjeru završetka rata nije bilo. Trump je odbio uvesti nove sankcije Rusiji, unatoč njenom odbijanju primirja, te je istaknuo da bi cilj budućih pregovora trebao biti potpuni mirovni sporazum, a ne samo primirje, čime se pokorio Putinovim zahtjevima.
Putinove pobjede
Putin je postigao dvije ključne pobjede: oslobođenje od političke izolacije i izbjegavanje sankcija. Samit je omogućio Rusiji simbolički povratak na međunarodnu scenu i kupnju vremena za vojnu kampanju.
Za Ukrajinu, prijedlozi o predaji teritorija smatraju se neprihvatljivima i potencijalno protuzakonitima; takve ideje služe isključivo da se sabotiraju pregovori. Ukrajinski vojnici i stručnjaci upozoravaju da Rusija nema stvarnu volju za pregovore i da mir može biti postignut samo stvarnom snagom: maksimalnim modernim naoružanjem, sankcijama koje lome ruski ratni stroj, konfiskacijom zamrznutih sredstava i kažnjavanjem za ratne zločine. Sastanak nije donio stvarne promjene ni na bolje ni na gore; Rusija se osjeća ohrabreno, dok Ukrajina mora nastaviti borbu.
Prebacivanje odgovornosti na Zelenskog i EU
Trump se prikazuje kao vođa koji želi završiti rat, možda radi osobnog interesa, ali nema dovoljno mehanizama ili političke volje da zaista balansira interese Ukrajine i Rusije. Postoji rizik da Trump prebacuje odgovornost za završetak rata na Zelenskog i europske zemlje, dok agresor ostaje nereguliran.
Trenutno nema promjena u javnoj politici SAD-a prema Ukrajini, što se smatra pozitivnim. Ukrajinski dužnosnici naglašavaju potrebu da se u razgovorima fokusira na pitanja koja se mogu stvarno riješiti i izbjegnu fantomski zahtjevi Rusije. Mnogi upozoravaju da europski lideri moraju shvatiti da vojna podrška Ukrajini dugoročno spašava živote njihovih građana i jača transatlantski savez.
Samit Trump–Putin pokazao je slabost zapadnih lidera u pregovorima s Rusijom, dok je Moskva izašla s diplomatskim i simboličkim uspjehom. Za Ukrajinu, glavni prioritet ostaje obrana teritorija i osiguranje stvarne vojne i političke potpore Zapada, uz očuvanje suvereniteta i zakonitosti u odlučivanju o teritorijalnim pitanjima.
