Migranti u Austriji namjerno padaju ispite kako bi izbjegli slabo plaćene poslove
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 28 Rujan 2025 09:55
Novo izvješće austrijske Javne službe za zapošljavanje (AMS) izazvalo je kontroverze nakon što je sugerirano da neki migranti namjerno padaju na tečajevima njemačkog jezika kako bi izbjegli raspoređivanje na slabo plaćene poslove.
Podaci, objavljeni u studiji „Novi izbjeglice iz Sirije na austrijskom tržištu rada”, ukazuju na sve veći izazov za integracijsku politiku, pri čemu raste zabrinutost da obuka jezika, nekoć smatrana ključem za zaposlenje, sada postaje prepreka.
Migranti namjerno padaju ispite
U izvješću se navodi iskaz jedne Sirijke koja je studirala medicinu u domovini i radila kao pedijatrica u Turskoj. Ona kritizira ono što vidi kao sustavni problem: kvalificirane Sirijke koje se guraju u poslove čišćenja, bez ikakvog uvažavanja njihovih profesionalnih vještina. Tvrdi da zbog toga neki strani radnici namjerno padaju na jezičnim ispitima kako ne bi bili prisiljeni prihvatiti takav posao.
Središnja točka njezine pritužbe odnosi se na pitanje nedostatnih plaća, koje, kako kaže, često ne pokrivaju ni osnovne životne troškove, zbog čega socijalne naknade postaju privlačnija opcija. Studija je potkrijepljena AMS-ovim podacima koji pokazuju da dvije trećine osoba kojima je odobren azil ili supsidijarna zaštita trebaju tečajeve pismenosti, a 44 posto ih je potpuno nepismeno. Prema pisanju lista Kosmo, AMS navodi da 30 posto migranata još uvijek ne zna njemački jezik ni 18 mjeseci nakon registracije u Austriji. Mnogi su godinama boravili u tranzitnim zemljama, a neki ne znaju čitati ni na vlastitom jeziku.
Stopa nezaposlenosti migranata iz Sirije – 45,4%
U srpnju 2025. stopa nezaposlenosti Sirijaca u Austriji iznosila je 45,4 posto. Beč je epicentar problema, s više od polovice svih nezaposlenih migranata u glavnom gradu. U međuvremenu, u drugim saveznim pokrajinama deseci tisuća niskokvalificiranih radnih mjesta ostaju nepopunjena.
AMS priznaje da se namjerno padanje tečajeva kako bi se izbjegao rad može dogoditi, ali inzistira da to nije raširena praksa. „Vjerojatno postoje izolirani slučajevi, ali to ne postoji kao uočljiv fenomen“, navodi agencija. Ipak, priznaje da je dokazivanje namjernog pada „gotovo neizvedivo u praksi“. Sankcije su moguće samo ako se jasno pokaže da je osoba svjesno sabotirala tečaj ili ispit. Problem je usko povezan i s austrijskim sustavom socijalne skrbi. Neki migranti možda procjenjuju da niskokvalificirani rad donosi manje od kombinacije naknada za nezaposlenost i minimalne socijalne pomoći. AMS ne poriče da postoji financijski poticaj za ostanak u nezaposlenosti.
Reforma sustava
Austrijska savezna vlada pokušava reformirati sustav kako bi osigurala da se rad više isplati od naknada. Počevši od 2026., tražitelji azila koji izostanu s obveznih tečajeva jezika ili padnu završni ispit suočit će se s rezovima u socijalnim primanjima.
U dijelovima Austriji takve su mjere već na snazi, s umanjenjima do 50 posto za one koji odbijaju sudjelovati.
Ranije ovog tjedna, stvarnost masovne imigracije u Austriji došla je do izražaja nakon što su novi podaci iz Statističkog godišnjaka o migracijama i integraciji pokazali da žene iz Sirije, Afganistana i Iraka koje žive u Austriji imaju prosječnu stopu nataliteta gotovo tri puta višu od žena rođenih u Austriji. Nova generacija s rastućom muslimanskom populacijom snažno utječe na Austriju, osobito u obrazovanju. U listopadu 2024. savezni podaci otkrili su da više od tri četvrtine učenika u bečkim srednjim školama kod kuće ne govori njemački, što stavlja pritisak na obrazovni sustav zamišljen za jednojezično učenje.
Anketa provedena u isto vrijeme od strane lokalnog sindikata učitelja u nekim od 100 obveznih škola u Beču otkrila je ne samo sustavne probleme poput jezičnih barijera, nego i ekstremne incidente, uključujući napade na učitelje, situacije u kojima su roditelji školske djece od učiteljice tražili da nosi burku, pa čak i inscenirane pogubljenja. To je dovelo do toga da učitelji napuštaju profesiju — u prosjeku njih 20 dnevno u 2024. — dok drugi otvoreno govore o „brzoj islamizaciji“ austrijske prijestolnice.
„Islam mijenja naše društvo na načine koje ne želimo“, izjavio je dugogodišnji ravnatelj jedne bečke srednje škole, Christian Klar, u intervjuu za kršćanski magazin Corrigenda prošle godine, piše Remix.
