Infekcija virusom afričke svinjske kuge kod drugih životinja nikada nije dokumentirana niti eksperimentalno inducirana, a ne inficira ni ljude
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 29 Studeni 2025 09:57
Afrička svinjska kuga (ASK) pogađa sve pasmine i vrste domaćih svinja i europskih divljih svinja, a životinje svih dobnih skupina podjednako su osjetljive na virus
Virus afričke svinjske kuge inficira domaće svinje kao i druge članove porodice Suidae, uključujući bradavičaste svinje (Phacochoerus aethiopicus), divlje svinje ‘grmovke’ (Potamochoerus porcus; eng. bushpig – žive u šumama, uz riječne vegetacije i kultivirana područja istočne i južne Afrike) i divlje svinje (Sus scrofa ferus). Infekcija virusom afričke svinjske kuge kod drugih životinja nikada nije dokumentirana niti eksperimentalno inducirana, a ne inficira ni ljude.
Afrička svinjska kuga (ASK) pogađa sve pasmine i vrste domaćih svinja i europskih divljih svinja, a životinje svih dobnih skupina podjednako su osjetljive na virus. Također je poznato da se meki krpelji, Ornithodoros moubata, mogu zaraziti krvlju svinja inficiranih virusom ASK-a te bolest prenositi dalje, na druge zdrave svinje pa se mora voditi računa i o ovoj mogućnosti širenja zaraze.
Nakon izbijanja ASK-a kod divljih svinja u Belgiji, virus ASK-a je uspješno iskorijenjen. Virus ostaje endemski u populacijama divljih svinja u većem dijelu istočne i središnje Europe i Azije te predstavlja visok rizik za preostale nezaražene zemlje diljem svijeta.
Izvješća UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i WOAH-a (bivši OIE) od ožujka 2024. pokazuju da su milijuni svinja uginuli ili su usmrćeni kao izravna posljedica izbijanja ASK-a diljem Europe, Azije i Kariba, što je imalo veliki utjecaj na globalnu opskrbu svinjetinom.
ASK u EU-u
Deset godina je afrička svinjska kuga u EU-u: Kako se bolest razvijala?
Nakon desetljeća izbijanja epidemija kod domaćih i divljih svinja, afrička svinjska kuga i dalje je izazov u Europi.
Hrvatski fokus je u siječnju 2020. objavio dva teksta o pojavi i naglom širenju afričke svinjske kuge koja je nanijela goleme financijske štete i u pojedinim državama desetkovala uzgoj svinja. („Afrička svinjska kuga ozbiljno prijeti” – HF br. 501. od 10. 1. 2020.; i „Afrička svinjska kuga i teorija urote” – HF br. 502. od 17. 1. 2020.). S obzirom da „repetitio est mater studiorum” (ponavljanje je majka znanja) preporučujem čitanje ova dva teksta iz kojih je jasno vidljiva nepoznanica o načinu unosa i širenja ASK-a u zemljama istočne Europe.
Afrička svinjska kuga (ASK) potvrđena je 2007. u Gruziji, odakle se brzo proširila u Armeniju, Azerbajdžan, u Rusiju je stigla iste 2007. godine, te se proširila u Ukrajinu 2012. i Bjelorusiju 2013. godine. Virus je 2014. godine potvrđen kod divljih i domaćih svinja u Litvi, Letoniji, Estoniji i Poljskoj. Od tada su izbijanja svake godine pogađala nove regije: Češku i Rumunjsku 2017., Mađarsku, Belgiju i Bugarsku 2018. te Slovačku i Srbiju 2019. godine. Bolest se nastavila širiti, dosegnuvši Grčku i Njemačku 2020., Sjevernu Makedoniju i Italiju 2022. te Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Švedsku, Crnu Goru i Albaniju između 2023. i 2024. godine.
Kuge nema u Austriji!?
Ovdje čitateljima moram skrenuti jednu važnu pozornost: Vrlo je zanimljiva činjenica da je Austrija slobodna od afričke svinjske kuge i da do sada nije potvrđen ni jedan slučaj zaraze virusom ASK-a iako je ova bolest potvrđena u susjednim državama: Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Italiji.
Jednako tako afrička svinjska kuga do sada, tj. do kraja rujna 2025. nije otkrivena ni u Sloveniji, što ovu zemlju čini jednom od posljednjih srednjoeuropskih država u kojoj nije potvrđen ni jedan slučaj ASK-a kod divljih i/ili domaćih svinja.
Domaće svinje
Od pojave bolesti u Europi, uočen je stalan porast broja epidemija do 2023. godine, kada je dosegnut povijesni vrhunac s 4513 epidemija, zbog pojave bolesti u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Međutim, 2024. godine zabilježen je dramatičan pad na ukupno 752 slučaja.
Najkritičnije godine bile su od 2018. do 2023. Tijekom tog razdoblja, ASK se brzo širio, pogađajući uglavnom istočnu Europu (!), s glavnim vrhuncima u zemljama poput Rumunjske, Bosne i Hrvatske.
Divlja svinja
Afrička svinjska kuga kod divljih svinja alarmantno se proširila Europom tijekom posljednjeg desetljeća. Od prvih izvješća iz 2014. s 334 slučaja, bolest pokazuje kontinuirani rast, dosegnuvši svoj vrhunac 2021. godine, s 12 150 prijavljenih slučajeva. Iako su se izbijanja smanjila u sljedećim godinama, brojke su ostale visoke 2023. (7 903) i 2024. (7 672), što dokazuje da virus i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju divljim životinjama i gospodarstvima u regiji.
Godine 2020. i 2021. bile su najkritičnije. Tijekom tog razdoblja, izbijanja ASK-a kod divljih svinja dosegla su neviđene razine, s više od 10 000 slučajeva godišnje u Europi. Međutim, od 2022. nadalje, uočava se umjeren, ali održiv pad iako su razine iz 2023. i 2024. (oko 7700 slučajeva godišnje) ostale znatno visoke.
Europa: Afrička svinjska kuga širi se u populaciji divljih svinja
U prvom tromjesečju 2025. godine već je zabilježeno više od 4400 slučajeva kod divljih svinja i 168 kod domaćih svinja u 17 europskih zemalja. Poljska, Njemačka i Latvija prednjače po broju inficiranih divljih svinja, dok su Rumunjska i Moldavija zabrinute zbog porasta broja slučajeva kod domaćih svinja.
Prema najnovijim podacima ADIS-a za prvo tromjesečje ove godine, u 17 europskih zemalja zabilježeno je ukupno 4481 slučajeva kod divljih svinja i 168 slučajeva kod domaćih svinja, što potvrđuje da virus i dalje predstavlja aktivnu prijetnju uzgoju domaćih svinja kao i divljim životinjama.
Divlje svinje
Stopa zaraze kod divljih svinja je vrlo visoka. Iako na tim geografskim širinama sezonsko širenje virusa uzrokuje porast broja slučajeva između rujna i ožujka, ako se trenutni trend nastavi, brojke na kraju godine mogle bi daleko premašiti one iz 2024. (7672 slučaja).
Zemlje koje su najviše pogođene slučajevima ASK-a kod divljih svinja uključuju Poljsku (1465 slučajeva), Njemačku (885), Latviju (560) i Mađarsku (389).
Po ukupnom broju potvrđenih slučajeva ASK-a kod divljih svinja prednjači Poljska koja je tijekom cijelog desetljeća bila glavno žarište virusa afričke svinjske kuge s više od 20.000 potvrđenih slučajeva. Iza Poljske slijede Mađarska, Njemačka, Latvija i Litva, zatim Bugarska koja bilježi kontinuirani rast od 2019. te Italija gdje je bolest više od četiri desetljeća bila endemski prisutna na otoku Sardiniji. No, u siječnju 2022. potvrđen je prvi slučaj ASK na Apeninskom poluotoku s izvanrednim porastom u 2023. (1047 slučajeva) i 2024. (1200 slučajeva).
Domaće svinje
Sa 104 prijavljena slučaja u prvom tromjesječju 2025., Rumunjska i dalje predvodi popis zemalja s najvećim potvrđenim brojem izbijanja bolesti kod domaćih svinja, gotovo polovicom onih zabilježenih u cijeloj prethodnoj godini (215).
Na drugom mjestu je Moldavija, koja je s 13 zabilježenih epidemija u cijeloj 2024. godini narasla na 31 samo u prvom tromjesečju 2025., što je značajan porast – više od 200 posto.
Ukrajina (12), Srbija (12) i Bosna i Hercegovina (7) upotpunjuju popis najpogođenijih. Izolirani slučajevi zabilježeni su i u Hrvatskoj (1) i Italiji (1).
Zemlje poput Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Litve, Makedonije i Poljske prijavile su izbijanja zaraze prošle godine, ali nisu prijavile slučajeve u prvom tromjesečju 2025.
POJAVA ASK-a U BELGIJI
Afrička svinjska kuga vratila se u Belgiju nakon više od tri desetljeća odsutnosti. U Belgiji je ASK potvrđen 13. 9. 2018. kod DVIJE divlje svinje u belgijskom najjužnijem području – u općini Etalle.
Nadležna tijela odmah su uvela odgovarajuće stroge mjere za upravljanje divljim i domaćim svinjama uspostavom dvostrukih zona: zona visokog rizika okružena sigurnosnom zonom. Dakako, bile su poduzete i druge mjere za cijelu Belgiju. Zahvaljujući promptnoj reakciji mjerodavnih institucija, afrička svinjska kuga nikada nije prešla na domaće svinje.
Do jeseni 2019. bolest je iskorijenjena iz populacije divljih svinja; jedna od mjera bila je smanjenje gustoće populacije divljih svinja lovom i noćnim odstrelom (divlje svinje hrane se noću). Nadalje, više od 60.631 sati utrošeno je na traženje i uklanjanje lešina divljih svinja, primarno u zaraženom području te je izgrađeno oko 277 km ograda u svrhu sprječavanja širenja virusa.
U studenom 2020. Belgija je proglašena slobodnom od afričke svinjske kuge na razini EU-a, a od WOAH-a je u prosincu 2020. dobila potvrdu statusa za sve svinje: slobodna od ASK. (Vidjeti: Federal Agency for the Safety of the Food Chain, FASFC, www.fasfc.be/news/african-swine-fever).
CJEPIVO PROTIV AFRIČKE SVINJSKE KUGE
Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH, World Organisation for Animal Health) potiče inovacije u razvoju cjepiva; međutim, i dalje je nužno da cjepiva koja se koriste na terenu budu visoke kvalitete te da su dokazano sigurna i učinkovita. Korištenje cjepiva loše kvalitete ili cjepiva koja nisu u skladu s propisima moglo bi ugroziti mjere suzbijanja afričke svinjske kuge jer možda neće pružiti zaštitu od bolesti. Zapravo, neučinkovita cjepiva mogla bi rezultirati širenjem bolesti ili rekombinacijom virusa cjepiva s cirkulirajućim virusom ASK-a, stvarajući nove sojeve koji bi se potencijalno mogli lakše širiti i izbjeći otkrivanje.
Ove godine, na 92. Općoj sjednici WOAH-a, usvojen je standard za cjepivo protiv ASK-a kako bi se pokazala predanost naših članova borbi protiv bolesti i korištenju sigurnih, usklađenih cjepiva. Cilj ovog standarda je pružiti članovima i proizvođačima minimalne standarde za sigurna i učinkovita cjepiva. Naglašava se potreba da cjepiva budu učinkovita u smanjenju težine bolesti, ograničavanju prijenosa virusa i pružanju imuniteta životinji, čime se smanjuju gubici u proizvodnji zbog ASK-a. Prije upotrebe cjepiva se moraju dokazati kao sigurna, što znači da ne uzrokuju trajne ili teške kliničke znakove, ne štete okolišu niti sadrže divlje viruse ASK-a ili druge štetne agense. Konačno, moraju odgovarati cirkulirajućem genotipu ASK-a u regiji cijepljenja kako bi se osigurala učinkovitost i ograničio rizik od kombiniranja dvaju različitih sojeva u novi, teže kontrolirani soj. (Vidjeti: Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH), 10. lipnja 2025.; https://www.woah.org).
DOSTUPNO CJEPIVO PROTIV ASK SE NE PREPORUČUJE
U Vijetnamu je korišteno cjepivo protiv ASK-a ‘ASFV-G-Δ I177L’ koje je uzrokovalo masovna uginuća svinja 2022. što je dovelo do suspenzije cjepiva.
ASFV-G-ΔI177L je modificirani živi soj virusa afričke svinjske kuge (ASFV) koji je ugrađen u komercijalno dostupno cjepivo. No, ASFV-G-ΔI177L nije genetski stabilan i stoga nije siguran za upotrebu u cjepivima protiv afričke svinjske kuge. Kandidati za cjepivo protiv ASK-a trebaju se testirati na sigurnost kod gravidnih životinja. Sigurnost cjepiva istražena je kod gravidnih krmača i genetska stabilnost u in vivo eksperimentu pasažiranja.
Zaključak: Podaci pokazuju da ASFV-G-ΔI177L nije genetski stabilan i stoga nije siguran za upotrebu u cjepivima protiv ASK-a te sugeriraju da bi kandidate za cjepivo protiv ASK-a trebalo testirati na sigurnost kod gravidnih životinja.
Virus ASK-a kao biološko oružje
U veterinarskoj literaturi kao vjerojatni biološki agensi koji bi se mogli koristiti u biološkom ratu, navode se, između ostalih, uzročnici bedrenice ili antraksa, bruceloze, afričke svinjske kuge, klasične svinjske kuge, slinavke i šapa, te bolest plavog jezika kod ovaca (eng. bluetongue), itd. U biološkom ratu meta je uvijek čovjek, bez obzira uzrokuje li biološki agens bolest ili smrt kod ljudi, ili ograničava opskrbu hranom i pitkom vodom i nanosi gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga ne bi trebao nimalo čuditi objavljeni rad znanstvene grupe koju je predvodio Andrzej Jarynowski. Znanstvenici (‘Interdisciplinary Research Institute’ u Wroclavu, ‘Military University of Technology’ u Varšavi, ‘Freie Universität’ u Berlinu i ‘Institute of Experimental and Clinical Veterinary Medicine’ u Krakovu) objavili su u prosincu 2019. vrlo značajan članak pod naslovom:
„African swine fever – potential biological warfare threat” („Afrička svinjska kuga – potencijalna prijetnja biološkog rata”) – ovom prilikom zbog važnosti dajem citat iz sažetka navedenog stručnog teksta.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna infekcija koja uzrokuje akutnu bolest kod domaćih i divljih svinja. Iako virus ne uzrokuje bolest kod ljudi, utjecaj koji ima na gospodarstvo, posebno kroz trgovinu i poljoprivredu, značajan je i uzrokuje više od milijardu eura godišnjih gubitaka u istočnoj Europi i desetke milijardi diljem svijeta. Stoga je ASK moguće biološko oružje zbog: lakoće prikupljanja zaraznog materijala; izuzetno visoke virulencije; višestrukih mehanizama prijenosa; nedostatka liječenja i cjepiva; visoke otpornosti na inaktivaciju i razornog utjecaja na proizvodnju svinjetine.
U našem teorijskom modelu, jedna osoba („usamljeni vuk” – eng. „lone wolf”) bez ikakve posebne obuke iz mikrobiologije ili financijske potpore mogla bi osloboditi i proširiti virus ASK na područje slobodno od bolesti. Za razliku od drugih bioloških oružja, poput Bacillus anthracis (uzročnika antraksa) ili Variola virusa (uzročnik velikih boginja), terorist bi mogao lako pristupiti virusu, npr. prikupljanjem zaraznog materijala s lešina divljih svinja. Priprema uzoraka je jednostavna i ne zahtijeva nikakvu sofisticiranu laboratorijsku opremu. Nedavni razvoj prijenosnih kompleta za detekciju virusa ASK sredinom 2019. u Kini i mogućnost anonimnog testiranja uzoraka u akreditiranim laboratorijima (npr. u Ukrajini) povećali su izvedivost napada, jer je do sada dijagnostika materijala bila najslabija točka u mogućim protokolima namjernog unošenja. Takav kontaminirani materijal mogao bi se lako koristiti za zarazu svinja ili divljih svinja na novom području slobodnom od bolesti i izazvati novu epidemiju. Zaključujemo da je podizanje svijesti o lakoći namjernog unošenja ASK u regiju bez bolesti (putem bioterorizma) važan element jačanja sigurnosti te preporučujemo korištenje pristupa modeliranja za procjenu rizika, kao i njegovu eksperimentalnu validaciju međunarodnog širenja ASK-a.
Izvori:
Dr. sc. Christopher Oura & dr.sc. Alejandro Ramirez: African swine fever; MSD Veterinary Manual;
Professional Pig Community „PIG333”: „Ten years of ASF in the EU: How has the disease evolved?” – 28. 1. 2025.;https://www.pig333.com/latest_swine_news/ten-years-of-asf-in-the-eu-how-has-the-disease-evolved_21119/
Professional Pig Community „PIG333”, 8./9. travnja 2025. – korišteni ADIS podatci; https://www.pig333.com/latest_swine_news/europe-african-swine-fever-soars-in-wild-boars_21320/
Erwin van den Born, Olasz, F., Mészáros, I. et al.: „African swine fever virus vaccine strain Asfv-G-∆I177l reverts to virulence and negatively affects reproductive performance” npj Vaccines 10, 46 (2025). https://doi.org/10.1038/s41541-025-01099-9 ili https://www.nature.com/articles/s41541-025-01099-9
Andrzej Jarynowski, Lukasz Krzowski et al.: „African swine fever – potential biological warfare threat” – Research Gate, prosinac 2019.; https://www.researchgate.net/publication/337741088_African_Swine_Fever_-potential_biological_warfare_threat
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
