Meter: Rusi devastiraju ukrajinski energetski sustav, Zelenski u problemu, EU u histeriji
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 08 Listopad 2025 16:00
Kako god bilo čini se da je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski svjestan sve težeg stanja u zemlji, te je u svojoj najnovijoj izjavi gotovo zavapio o potrebi prekida zračnih napada
Rusija posljednjih tjedana sve češće izvodi masovne udare na ukrajinske infrastrukturne objekte i objekte povezane s vojnoindustrijskim kompleksom, ali i na energetsku mrežu. Ovo potonje je sada posebno osjetljivo s obzirom na početak sezone grijanja odnosno skori dolazak zime, kada su mnogi Ukrajinci zbog nestanka električne energije i plina primorani koristiti peći na drva, na toplu odjeću i ispijanje vrućih čajeva u svojim domovima za one koji takvih peći ili takvog ogrijeva nemaju.
Tako su ruske snage 3. listopada pokrenule jedan od najvećih napada na ukrajinsku plinsku infrastrukturu još od početka invazije 24. veljače 2022. godine, pogodivši proizvodne i prijenosne objekte u više regija u srednjoj i zapadnoj Ukrajini – ključne za opskrbu čitave zemlje.
Istodobno je u Kramatorsku izbio veliki požar nakon što je granatirana termoelektrana. Lokalni Telegram kanali izvijestili su kako je šef Donjecke OVA, Filaškin, potvrdio ruski vojni napad na energetski objekt. U Slavjansku, Kramatorsku i Družkovki počeli su nestanci struje. Ukrajinski vojni promatrači pišu da je struja nestala nakon napada ruske balističke rakete.
Napadi na zapadnu Ukrajinu
U noći sa subote na nedjelju Rusi su izvršili i masovne zračne napade dronovima, krstarećim raketama Kalibr i hiperzvučnim raketama Kinžal na zapadnu Ukrajinu, prije svega grad Lavov, od kojih je značajan broj pogodio mete – čime su dokazali kako Ukrajina ima velikih problema s protuzračnom obranom s obzirom da je zapad zemlje, uz glavni grad Kijev, inače najbolje zaštićeni dio zemlje protuzračnim i proturaketnim sustavima. Naime, tamo su smješteni ključni vojni pogoni i skladišta jer je ta geografska regija sigurnija i s obzirom da se nalazi daleko od crta bojišnica na sjeveroistoku i jugoistoku zemlje. Istodobno su ruske snage izvršile udar i na jedan industrijski pogon najvećeg ukrajinskog proizvođača oružja Motor Sič u gradu Zaporižje kojeg je u potpunosti zahvatio požar.
Naime, kako navodi američki medij Military Watch ruski presretači MiG-31I sada su navodno naoružani poboljšanim verzijama zračnih raketa Kinžal kako bi se poboljšala njihova sposobnost prodiranja u moderne ukrajinske sustave protuzračne obrane. Ukrajinski i zapadni dužnosnici, kako je izviješteno u nedavnom članku Financial Timesa, napominju da sadašnja nadogradnja ovih krstarećih raketa (inače po karakteristikama sličnih američkim krstarećim raketama Tomahawk, op.ZM.) značajno povećava učinkovitost spomenutih zrakoplova.
Ažurirana verzija rakete sada može slijediti standardnu lučnu putanju prije ulaska u strmo poniranje u terminalnoj zoni. Oružje je također “naučeno” manevrirati u zraku, ometajući ukrajinske sustave navođenja protuzračne obrane. Nedavni masovni napadi na ključne infrastrukturne objekte Kijeva dokaz su toga.
Slični sustavi već se aktivno koriste u Kinžalovim kopnenim ekvivalentima – balističkim raketama 9K720 koje lansiraju raketni sustavi Iskander-M. Jedan bivši ukrajinski dužnosnik izjavio je da je poboljšana manevarska sposobnost bila “prekretnica za Rusiju”, naglašavajući da se zapadne isporuke američkih sustava protuzračne obrane Patriot stalno odgađaju.
Napadi na plinska postrojenja su destruktivni
Kako navodi američki Bloomberg, u petak rano ujutro Rusija je napala postrojenja za proizvodnju plina u Harkovskoj regiji na istoku Ukrajine i u Poltavskoj regiji u središnjoj Ukrajini s 35 projektila i 60 dronova, prema izjavi glavnog izvršnog direktora Naftogaza Serhija Korečkog, objavljenoj na web stranici tvrtke.
Također je naveo kako je napadom oštećen značajan broj postrojenja Naftogaza, od kojih su neka u kritičnom stanju. Direktor ukrajinske energetske tvrtke rekao je kako je cilj napada bio poremetiti sezonu grijanja i lišiti Ukrajince mogućnosti grijanja svojih domova. Ove su godine ruski napadi smanjili dnevnu proizvodnju Naftogaza za 42%, prisiljavajući Ukrajinu da uvozi plin kako bi nadoknadila rezerve prije sezone grijanja.
Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je napade u izjavi na Telegramu u petak. Naglasili su da su ruske snage izvele masovni zračni napad na ukrajinske vojno-industrijske objekte i plinsku i energetsku infrastrukturu koja podržava njihove operacije, koristeći precizno navođeno oružje dugog dometa s kopna, iz zraka i s mora, kao i jurišne dronove.
Černihivska regija, koja štiti Kijev od Rusije na sjeveroistoku i graniči s Bjelorusijom, nedavno je bila izložena posebno žestokim napadima, koji su ovog tjedna doveli do nestanka struje i privremenog nestanka struje u zoni isključenja nuklearne elektrane Černobil. Sinoć je Rusija pokrenula svoj najveći napad ikada na ukrajinska postrojenja za proizvodnju plina u Harkovskoj i Poltavskoj oblasti, koristeći 35 projektila, uključujući balističke projektile, i 60 dronova.- navodi američki medij.
Ukrajina uzvratila udarom na rusku pograničnu regiju Belgorod
Ukrajinska vojska sinoć je izvršila granatiranje regionalne energetske infrastrukture ruske pogranične regije Belgorod i nanijela joj znatnu štetu tako da je u istoj oko 40 000 građana ostalo bez električne energije, što je potvrdio guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov. Inače grad Belgorod broji oko 300 000 stanovnika i česta je meta ukrajinskih napada dronovima.
U video obraćanju Gladkov je izjavio da je napad prouzročio štetu na elektroenergetskoj mreži te da su na teren odmah upućene interventne ekipe. Dodao je da su pojedine bolnice prešle na napajanje putem rezervnih generatora.
Ukrajina je također posljednjih mjeseci pojačala kampanju napada na ruske rafinerije i elektroenergetski sustav u namjeri otežavanja domaće opskrbe i ruskog izvoza energenata, a time i priljeva novca u državni proračun što bi se trebalo odraziti na smanjenje intenziteta ruske vojne kampanje i, kako se u Kijevu i na zapadu vjeruje – utjecati na ruskog vođu Vladimira Putina da zaustavi rat i pristane na mirovne pregovore.
Međutim, nakon večernjeg raketnog napada ukrajinskih snaga na Belgorod, ruska vojska očito ne razmišlja o zaustavljanju napada s obzirom kako je izvršila napade bespilotnim letjelicama Geranium i raketama Lancet na drugi po veličini ukrajinski sjeveroistočni grad Harkiv – smješten 60-ak kilometara od granice s Rusijom. Ruski mediji navode kako je upravo iz Harkiva američkim višecjevnim raketnim sustavima HIMARS izvršeno granatiranje belgorodske regije.
Zelenski naglo promijenio stav i traži prekid zračnih napada
Kako god bilo čini se da je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski svjestan sve težeg stanja u zemlji, te je u svojoj najnovijoj izjavi gotovo zavapio o potrebi prekida zračnih napada. O tome danas izvješćuje ukrajinski medij Strana, navodeći kako ova izjava predstavlja „radikalnu promjenu u njegovom stavu“. Prije toga je stalno izjavljivao da će upravo “duboki udari” – napadi duboko u Rusiji (posebno na rafinerije nafte i druga energetska postrojenja) – primorati Kremlj na ustupke.
Kao dio iste strategije, Zelenski je zahtijevao da Sjedinjene Države osiguraju Ukrajini rakete dugog dometa, uključujući Tomahawke, ali od toga gotovo sigurno neće biti ništa. Pojedini američki mediji, kao i britanski Reuters nedavno su objavili kako tih raketa Pentagon nema u tako velikom broju da bi se s njima mogao olako razbacivati, ali je očito kako i predsjednik SAD-a Donald Trump ne želi dolijevati ulje na vatru u američko-ruskim odnosima.
Podsjećam, navedene medijske objave pojavile su se neposredno nakon Putinovog, iako općenito prilično umjerenog (osim u odnosu n Europu) ali ipak odlučnog govora na Valdajskom debatnom klubu prošloga tjedna, kada je, između ostalog govorio i o navodno mogućim američkim isporukama Tomahawka Kijevu. Rekao je da bi te rakete nedvojbeno prouzročile dodatne materijalne štete Rusiji ali da ne bi nikako utjecake na dinamiku rata na crtama bojišnica. Međutim dodao je i kako bi takav potez Washingtona nedvojbeno izazvao promjenu ruskog vojnog pristupa ratu i da bi definitivno uništio tek pokrenute pokušaje normalizacije potpuno poremećenih američko-ruskih odnosa.
Ali vratimo se mi ukrajinskom mediju i pogledajmo što on dalje misli o naglo promijenjenom stavu Zelenskog.
Najočitije objašnjenje za ovu promjenu su značajni problemi zaštite zračnog prostora s kojima se suočava Ukrajina.
Novinari, stručnjaci i političari već otvoreno raspravljaju o tim problemima – “rupi” u ukrajinskoj zračnoj obrani, kroz koju stotine dronova lete duboko u Ukrajinu, nedostatku potrebnih sredstava za njihovo obaranje i nedostatku projektila za zapadne sustave protuzračne obrane. Također kažu da Rusija povećava opseg raketnih i bespilotnih napada te poboljšava svoje dronove, koji sada mogu samostalno prepoznati i pogoditi čak i pokretne ciljeve.
Također medij postavlja pitanje: hoće li Rusija pristati na to, uzimajući u obzir sve gore navedeno i odmah pokušava razjasniti postojeće stanje. S jedne strane, Rusija ima jasnu prednost nad Ukrajinom u smislu zračnih napada. Sam Zelenski je nedavno izjavio kako Rusija lansira u prosjeku 500 dronova dnevno, dok Ukrajina lansira samo 100-150. Ruski raketni potencijal uvelike premašuje ukrajinski, a da ne spominjemo KAB-ove, koje Rusi masovno koriste za napade na frontu i u neposrednoj pozadini. Sve to predstavlja jednu od glavnih prednosti Rusije u ratu. Stoga će Moskva na prvi pogled vjerojatno odbiti Zelenskijev poziv na zračni prekid vatre ili ga čak u potpunosti ignorirati.
Ali s druge strane, šteta od ukrajinskih napada na Rusiju je uistinu ozbiljna, posebno u sektoru prerade nafte. Osim, toga Ukrajina stalno dobiva vojnu i financijsku pomoć Zapada, a Rusija ratuje sama, pa je primorana sama krpati i svoje gubitke -. Sukus je daljnjeg razmišljanja ukrajinskog medija koje svakako ima logiku.
Samo dva slučaja bi bila kobna za Ukrajinu.
Prvo je potpuni, dugoročni prekid struje u cijeloj zemlji. Drugo je potpuna blokada brodova koji plove prema ukrajinskim lukama, što bi uništilo ukrajinsko gospodarstvo u roku od godinu ili dvije. Ali Rusija još nije uspjela postići ni jedno ni drugo, i nije sigurno hoće li ikada.
Drugi je problem što, za sada, ukrajinski napadi nisu prouzročili štetu u razmjerima koji bi bili kritični za Rusiju. Dronovi se mogu relativno lako oboriti, a činjenica da i dalje pogađaju ruske rafinerije nafte uglavnom nije posljedica nedostatka ruskih vojno-tehničkih sposobnosti, već organizacijskih problema koji bi se na kraju mogli riješiti – prilično pesimistički završava Strana.
Prosudba
Kako god bilo, ruski napadi i danas se nastavljaju. Hoće li na njih reagirati američki predsjednik Donald Trump i ponovo zaprijetiti Rusiji i Putinu kojim je navodno nezadovoljan – kako je to nedavno rekao u svom govoru na Općoj skupštinu UN-a? Teško! Jer osim što Rusiji više gotovo i nema čim prijetiti u smislu sankcija (a da to ne bi udarilo i po američke interese), sekundarne sankcije protiv glavnih kupaca ruske nafte i plina ne bi dale očekivane pozitivne rezultate već bi samo dodatno zaoštrilo ionako složene američke odnose s tim zemljama (Kina, Indija, Turska).
Trump je jučer pozdravio Putinovu nedavnu ideju o produženju strateškog sporazuma START između SAD-a i Rusije na još godinu dana. Taj ključni, i sada još jedini važeći sporazum o nuklearnom oružju između dviju nuklearnih velesila uopće, istječe 5. veljače iduće godine.
Trump je zaokupljen i vlastitim problemima na domaćoj političkoj sceni (između ostalog i blokada financiranja savezne vlade), a i Bliski istok odnosno Gaza sada mu je puno veći prioritet od Ukrajine oko koje malo što može učiniti jer je Putin dokazao da je on sada gospodar toga rata i da o njemu ovisi kad će taj rat završiti.
Uostalom, Trump je Ukrajinu ionako ostavio europskim političkim genijalcima i mudracima na rješavanje na način kakav oni smatraju realnim. Oni su na to „dobrovoljno“ pristali. Pod koju cijenu to još nitko ne može precizirati osom što se već sada zna da će biti golema.
Možda je nagla želja Zelenskog prema barem djelomičnom miru (onom zračnom) motivirana upravo od strane nekog od europskih sponzora koji shvaća stvarni položaj Ukrajine u ovoj opasnoj geopolitičkoj “igri” koja uveliko nadilazi nju samu, a može imati kobne posljedice i po čitavu Europu. To mogućnost nikoga ne bi previše iznenadila iako sigurno ne bi bila javno obznanjena, kako se ne bi narušio privid samostalnosti donošenja odluka Kijeva i Zelenskog osobno (iako. objektivno, u to već odavno malo tko vjeruje).
Istodobno Moskva objavljuje kako se Europa i NATO otvoreno pripremaju za rat s Rusijom, a osim ubrzane militarizacije, to, prema njoj – potvrđuju i sve češće vojne vježbe NATO saveza na ruskim granicama gdje se uvježbavaju napadačke operacije.
Danas je ruska obavještajna služba (SVR) optužila Veliku Britaniju kako priprema novu „veliku provokativnu akciju“ protiv Rusije navodnim uvježbavanjem ukrajinskih diverzanata na svom teritoriju za napade na brodove u europskim lukama pod „lažnom zastavom“ – ruskim dronovima i raketama kineske proizvodnje.
Istodobno i u Velikoj Britaniji ubrzano raste proturusko raspoloženje i histerija, tako da ovo sve skupa ne izgleda nimalo optimistično. Bilo kakve provokacije, s bilo koje strane učinjene, mogle bi u ovakvim uvjetima sveopće propagande i dezinformacija vrlo, vrlo lako zapaliti fitilj velikog kontinentalnog rata. Rata – za kojeg Europa (EU+NATO) usprkos čudnoj ratničkoj retorici političkih elita još nikako nije spremna. I neće biti još dugo – barem do 2030. do kada može biti prekasno.
