Tko su čelnici udruge VeDRA? Podržavatelj Tita, saborski zastupnik sa 183 glasa, bivši potpukovnik JNA…
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 18 Listopad 2025 13:18
Nekoliko mjeseci nakon velebnih koncerata Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i Sinju njegovi kritičari nikako da se pomire s činjenicom da je s pjevačem ljubav prema domovini slavilo više stotina tisuća građana bez ikakvih incidenata. Ljevičarske i tzv. antifašističke udruge prije nekoliko su dana prijavile Marka Perkovića Thompsona zbog događaja na koncertima
konkretno zasmetao im je pozdrav “Za dom spremni”. Jedna od potpisnica prijave protiv pjevača je i udruga VeDRA – Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista koja okuplja “hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i antifašiste u zemlji i inozemstvu”.
Njihov rad koji je počeo osnivanjem 2017. zanimljiv je po tome što se od većine ostalih braniteljskih udruga razlikuju po mnogim svjetonazornim stavovima i načinu djelovanja. Primjerice, jedan od glavnih ciljeva im je zabrana pozdrava “ZDS”, a u svojem djelovanju vrlo često surađuju ili podupiru mnoge pojedince i organizacije s (ekstremno) lijevog spektra kao što su Miljenko Jerković, Ivo Goldstein, SNV, Juraj Aras, Vesna Teršelič…
Na čelu udruge VeDRA je predsjednik Ranko Britvić te dvojica potpredsjednika Veselko Gabričević i Luka Džanko.
U nastavku saznajte tko su oni.
Ranko Britvić
Predsjednik udruge VeDRA Ranko Britvić rođen je 1957. u Zadru, a završio je Pravni fakultet u Splitu. U svojem javnom djelovanju Britvić pokušava spojiti branitelje Domovinskog rata s nasljeđem antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata.
Iako svoje namjere predstavlja kao pomirljive, mnogi ga doživljavaju kao kontroverznu osobu koja se namjerno distancira od dominantnog narativa braniteljskih udruga u Hrvatskoj. Britvić je tijekom Domovinskog rata radio u policiji, a bio je voditelj Regionalnog nastavnog centra CZ Split MUP-a RH.
Nakon rata usmjerio je svoju energiju na političko-društveni aktivizam, često kritizirajući državu i javnost zbog, kako kaže, „revizionizma“ i „zaborava antifašizma“. Međutim, njegovi nastupi često izazivaju podjele, jer mnogi smatraju da svojim izjavama o fašizmu i usporedbama politike devedesetih s ideologijama Hitlera i Mussolinija relativizira razliku između agresora i branitelja.
Iako se Britvić deklarativno zalaže za pomirenje, njegovi javni nastupi često su politički obojeni, a stavovi mu više odgovaraju ljevici nego tradicionalnim braniteljskim krugovima.
Britvić, koji je bio kandidat liste SDP-a i Možemo na lokalnim izborima u Splitu, veliki je podržavatelj tekovina NOB-a a zalaže se i za povratak Trga maršala Tita u Zagrebu. O tome je govorio u velikom intervjuu za Novosti.
“Opravdanja da sad nije vrijeme, da postoje alarmantni socijalni, infrastrukturni problemi u Zagrebu, samo su izgovori. Sad je pravo vrijeme, sve kasnije bit će prekasno”, rekao je Britvić 2024. o povratku TMT-a.
Osim navedenog, Britvić sudjeluje i drži govore na proslavama Dana antifašističke borbe. Otvoreno se zalaže i za javno izvođenje partizanskih pjesama po hrvatskih gradovima.
Veselko Gabričević
Potpredsjednik Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista je Veselko Gabričević, general HV-a u miru. Rođen je u Trilju 1948. godine.
Školovao se na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje završava magisterij vojnih znanosti te nakon toga radi u JNA. Dragovoljac je Domovinskog rata, tijekom kojeg je obnašao mnoge visoke vojne dužnosti.
Baš kao i Britvić, i Gabričević je politički aktivan te se trenutno nalazi na čelu Hrvatske stranke umirovljenika te je zastupnik u Hrvatskom saboru (od 2024.) u kojem nije pretjerano aktivan te se za riječ javlja vrlo rijetko.
Gabričević je kao čelnik HSU-a bio šesti na koalicijskoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici sa sigurnim prolazom. Dobio je samo 183 glasa (0,2 posto glasova).
Uz mjesečnu saborsku plaću od 4.294 eura neto Gabričević prima i mirovinu koja iznosi 741 euro pa se tako njegov mjesečni prihod penje na 5.035 eura.
Kao i ostatak udruge i Gabričević često u javnim nastupima povezuje antifašizam i Domovinski rat. Više puta je izjavio da su „i Narodnooslobodilačka borba i Domovinski rat bili antifašistički“, čime pokušava ideološki spojiti dva povijesna razdoblja. Time zagovara pomirbu i kontinuitet borbe za slobodu, ali i izaziva polemike jer takav stav relativizira razlike između političkih konteksta tih vremena i samih događaja.
Njegov moto je da bude s onima i uz one koji najteže žive i koji su obespravljeni. Za njega, u Domovinskom ratu to su bili vojnici, a danas su to umirovljenici.
Luka Džanko potpredsjednik je udruge VeDRA i general HV-a u miru. Rođen je 1945. u Perkoviću kod Šibenika.
Tijekom Domovinskog rata bio jedan od istaknutijih zapovjednika, najprije na Južnom bojištu, zatim pomoćnik generala Janka Bobetka, a kasnije zamjenik Ante Gotovine u Zbornom području Zadar. Sudjelovao je u važnim vojnim operacijama poput Maslenice, Bljeska i Oluje, gdje je njegovo Zborno područje Bjelovar imalo značajnu ulogu. Prije toga služio je u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) u kojoj je imao čin potpukovnika, ali ju je napustio 1991. i priključio se novoformiranim oružanim snagama Republike Hrvatske.
U javnim istupima često ističe važnost antifašizma, Ustava i demokratskih vrijednosti, smatrajući da je antifašizam temelj hrvatske državnosti i da se mora jasno razlikovati između partizana koji su osloboditelji i ustaša koji su, prema njegovim riječima, simbol zla i nasilja.
Kritizirao je i neke bivše suborce koji su, po njegovu mišljenju, zaboravili na te vrijednosti te je pozivao na otvorenu raspravu o tome tko je bio u JNA, uključujući i samoga sebe, smatrajući da bi se time pročistila hrvatska povijest.
Džanko se oštro protivi korištenju pozdrava “Za dom spremni”.
U svojim nastupima zastupa i stav da su pobjede nad fašizmom i u Domovinskom ratu jednako važne za identitet moderne Hrvatske.
