Zapitajmo se koje nam upozorenje u ušima odzvanja realnije, koje bolje čujemo?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 11 Prosinac 2025 14:11

Prirodno božićno drvce i umjetna inteligencija na poklon pod njim nekako se nameću kao nužan spoj pred Božić 2025. Uvoz pravih božićnih drvaca na malo hrvatsko tržište na kojem se kako je objavio Forbes proda oko 200 tisuća stabala narastao je za 70 posto, a Kinezi su kako je objavio Jutarnji list u prenešenom tekstu iz The Economista ovu godinu proglasili godinom umjetne inteligencije.
Prava drvca iz uvoza, ponajviše iz Danske i pokloni s kojima se može razgovarati, a koji će se predstavljati kao učitelji i zabavljači novog doba preplavljuju Božić? Tako to nekako izgleda. Umjetna inteligencija pod pravim borom. Zanimljivo je zapitati se koje upozorenje nam u ušima odzvanja realnije, koje bolje čujemo?
Ono koje kaže kako ne bismo trebali kupovati umjetna, plastična drvca jer im treba i do tisuću godina da se razgrade jednom kada budu odbačena ili ono koje kaže da djecu nikako ne bismo smjeli prepustiti umjetnoj inteligenciji da ih zabavlja i da od nje uče. U prvom upozorenju riječ je o zaštiti okoliša, a u drugom o zaštiti podmlatka. Razmišljajući o prvome moguće je da korištenjem jednog te istog umjetnog drvca i deset godina zaredom činimo veću štetu okolišu nego kupnjom pravog drvca svake godine.
Ova prava drvca, istina je, umiru u ime božićnog slavlja, ali, kako kažu u upozorenjima, svojim truljenjem hrane zemlju pa joj tako nešto i vraćaju. I to je nekako lako razumljivo. Razmišljajući o ovom drugome, o umjetnoj inteligenciji kao božićnom poklonu o nekoj novoj djeci kojoj možemo kupiti stroj da im priča priče i raspravlja s njima o njima, da im pomaže pisati zadaću i sluša što je bilo u školi, da im odgovara na onih nerijetko i napornih tisuću zašto, tisuću zato … hm … je li fascinantno ili jezivo?
Što dakle staviti djeci pod pravo božićno drvce?
The Economst je mišljenja da bi istinski privilegirana mogla biti ona djeca čiji roditelji i učitelji budu znali kada je vrijeme da se umjetna inteligencija isključi. Poučeni prekasnom spoznajom o štetama koje je prouzročila prekomjerna prisutnost na društvenim mrežama danas razmatramo isključivanje umjetne inteligencije prije nego li je u punom smislu uključena. Pitamo se kako će djeca koju će odgajati ‘strojevi’ kasnije naučiti komunicirati s ljudima, ali možda je još strašnije pitanje – hoće li ljudi koji odrastu uz stroj imati uopće potrebu komunicirati s drugim ljudima?
Što dakle staviti djeci pod pravo božićno drvce? Pitamo li djecu to će u najvećem broju slučajeva biti neki doseg novih tehnologija. I logično bi bilo pomisliti da bismo im upravo to morali moći omogućiti. Jer što ako ne budu u toku? Bez alata umjetne inteligencije propustiti će personalizirano učenje, u njihovim životima izostat će poticaj za razvoj kreativnosti, buđenje motivacije i općenito uključivanja, a ostati će i neinformirani.
Spremni smo možda zanemariti upozorenje da nekontrolirano igranje s umjetnom inteligencijom može ometati razvoj rješavanja problema, pamćenja i kreativnosti ili kako su u The Economistu naveli pred opasnošću smo da nam umjetna inteligencija odgoji generacije u "personaliziranom", ali "društveno osiromašenom" okruženju. Koliko god to staromodno zvučalo, možda je knjiga koja se lista ili kutija onih danskih kockica za slaganje ispod plastičnog kineskog božićnog drvca bolja opcija od kineskog tableta s AI alatom koji sažima digitalne knjige i čita sažetke ispod pravog danskog drvca. Šalu na stranu. I okoliš je važan isto.
Dragana Radusinović/direktno.hr


