Ovo je prava pozadina kazne Erste banci: Dvije prakse odmah se moraju promijeniti
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 24 Prosinac 2025 12:08
Agencija za zaštitu osobnih podataka kaznila je Erste banku s 1,5 milijuna eura radi, kako su rekli, višestrukih kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Pojednostavljeno, njihova aplikacija za mobilno bankarstvo je prikupljala sve ostale podatke klijenata s njihovih mobitela i slala ih centralni sustav banke o čemu klijenti nisu transparentno obaviješteni.
Nakon toga javila se Erste banka hrabro ustvrdivši da su oni poštivali sve zakone i propise te da je namjera njihove aplikacije štiti klijente od potencijalnih prevara.
Uglavnom, Agencija za zaštitu osobnih podataka detaljno navodi koje je propise banka prekršila pa time i neovlašteno uzimala podatke svojih klijenata, a banka tvrdi da poštuje propise i štiti klijente. Kome vjerovati? Možemo li zapravo ikome vjerovati da ne prikupljaju podatke koje ne bi smjeli? "Imate li našu aplikaciju?" pitanje je koje u posljednje vrijeme češće slušamo nego ono "Trebate li vrećicu?" bez obzira na vrstu prodajnog mjesta na kojem smo nešto kupili. Aplikacije služe za skupljanje bodova, ostvarivanje popusta i praćenje noviteta u ponudi.
No, služe li neke od njih, manjina njih ili većina ili pak sve i tome da prikupljaju one podatke koje bi njihovi vlasnici o vama htjeli znati, a ne bi smjeli na takav način do podataka doći to, budimo iskreni, prosječno obrazovan, a često i natprosječno obrazovan potrošač ne može nužno znati. Prema podacima Fortune Business Insightsa vrijednost globalnog šireg tržišta za zaštitu podataka koje uz software uključuje infrastrukturu, back up rješenja i hardver u 2025. godini doseže 172,7 milijardi dolara vrijednosti, a do 2023. popet će se na 512, milijardi dolara rastući 16,6 posto godišnje.
Kompanijama je prikupljanje podataka od presudne važnosti za planiranje budućih prodaja pa je ono što kupci tvrtkama daju kroz imanje i korištenje aplikacija nerijetko dugoročno puno vrjednije od onoga što kratkoročno dobiju kroz popust na proizvod koji kupuju. No, dok god se prikupljaju podaci koje nije zakonom zabranjeno prikupljati i za čije prikupljanje kompanija ima dozvolu potrošača riječ je o čistom, nazovimo ga, poslovnom odnosu.
Ostaje im skidanje sa sebe lošeg imidža
No, prikupljaju li aplikacije podatke koje ne bi smjele prikupljati tu se onda razgovaramo o prekršajima za sankcije. Prirodna je nužnost svakog biznisa da raste, a želi li to uspješno činiti nastojat će o svojim kupcima doznati što više može da im što uspješnije proda proizvode i usluge. U vremenu nastajanja novih tehnologija poluučenim potrošačima zaista je moguće baš svašta uvaliti. Tako je više nego moguće da je aplikacija banke neovlašteno špijunirala klijente banke uzimajući im podatke. Moguće je da je banka to radila namjerno. U tom slučaju kazna bi morala biti puno veća i ozbiljnija od 1,5 milijuna eura. Moguće je i da su u banci vjerovali da ne krše propise dok ih istovremeno krše. U tom slučaju krivi su zbog neznanja, pa bi kazna također trebala biti primjerena neznanju.
Netko bi u banci svakako trebao osobno odgovarati, a klijente nekako obeštetiti. Kako uopće ocijeniti vrijednost neovlašteno prikupljenih podataka? No, iz banke su poručili da su oni poštivali sve propise, a njihova aplikacija služi zaštiti klijenata? Što s time? Ako zaista nisu krivi, a prozvani su, ostaje im skidanje sa sebe lošeg imidža. Istini za volju, Agencija je obavijestila da su kaznili 'jednu banku', a Erste se potom sama javila nakon što se već posvuda proširilo da je riječ o njima poručujući kako će iskoristiti sva dostupna pravna sredstva da zaštite svoje interese.
A s kime vi bankarite?
U međuvremenu potrošači, klijenti građani, zapravo nemaju dovoljno znanja da bi u informacijskoj prašumi u kakvoj živimo znali razlučiti tko je tu u pravu, Agencija koja je njihovu banku prozvala za neovlašteno prikupljanje podataka ili njihova Banka koja je poručila da ih štiti. Potrošači, klijenti i građani danas zapravo niti ne razumiju dovoljno o privatnosti i zaštiti podataka da bi znali procijeniti tko im govori istinu, a tko ih obmanjuje.
I zato bi trebalo izmijeniti neke prakse. Prva je ona u kojoj Agencija objavljuje kako je kaznila 'Jednu banku' jer svima je važno koju, posebno klijentima onih banaka koje nije kaznila, što znači da treba omogućiti Agenciji da čim objavljuje neku kaznu objavi i točno koga je kaznila. A potom kad je već kaznila bilo bi dobro da je kažnjavanje na toliko čistim temeljima da ne ostavlja više prostora za obrambene naslove s ciljem pranja imidža. Ovako kako je sada, jednostavno ostaje na pitanje: A kome vi vjerujete? Da ostanemo u duhu onoga, a s kime vi bankarite?
Dragana Radusinović/direktno.hr
