Znate li što je Svjetska banka objavila o Hrvatskoj prije Davosa? Postoji jedan problem
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 22 Siječanj 2026 09:50
Cinizam je, reći će znalci zanata, posljednja linija obrane od depresije. Kako stvari stoje mogao bi nam svima slijetati s usta češće nego bismo se nadali baš kao Kaji Kallas, visokoj predstavnici Europske unije za vanjsku politiku koja je prošli tjedan “zabavila svijet” svojom izjavom da je s obzirom na stanje u tom svijetu vrijeme da počnemo konzumirati alkohol.
Bilo je to u kontekstu sastanka ministara vanjskih poslova Grenlanda i Danske s američkim potpredsjednikom JD-om Vanceom koji su završili samo slaganjem da se neće složiti.
U međuvremenu je počeo još jedan sastanak, onaj u švicarskom Davosu pod nazivom Svjetski ekonomski forum. Ususret Davosu 2026., Oxfam platforma za borbu protiv globalnog siromaštva objavila je kako je bogatstvo milijardera ponovno dosegnulo najvišu razinu u povijesti od oko 18,3 bilijuna dolara, dok polovica stanovništva svijeta živi u siromaštvu, a svaki četvrti stanovnik teško si može priuštiti redovite obroke. To je otprilike, stvarnost. Davos, gdje ove godine dolazi i američki predsjednik Donald Trump, ne bavi se siromaštvom već, naravno, unosnijom temom moći.
Zadržimo li se na cinizmu, valja primijetiti da se na globalnoj razini više ne razgovara o načinima na koje je moguće poboljšati globalnu suradnju, već se traži odgovor na pitanje kako preživjeti fragmentaciju svijeta. Globalna ekonomija sve manje mari za pravila, a sve važnija izgleda postaje pregovaračka sila. Multilateralizam slabi, trgovina postaje političko oružje kroz carine, subvencije i sankcije. Poluge moći, politički pritisci, carine i bilateralni dogovori oblikuju ekonomiju više nego ikad prije, dok konsenzus, transparentnost i procedura sve češće služe kao dekoracija. Pravi je to trenutak da se Hrvatska pohvali time što ju je Svjetska banka smjestila među 10 najboljih zemalja po poslovnoj regulaciji. Svjetska banka mjeri predvidljivost, procedure i usklađenost, a u Davosu se ove godine mjeri brzina, selektivnost i politička moć.
Dok Svjetska banka mjeri koliko smo mi dobri u poštivanju pravila, svijet sve više nagrađuje one koji znaju kada ih suspendirati. Hrvatska je pohvaljena kao odličan učenik dok se učionica pretvara u ring, a investitori koji vole pravila dometnuti će da ovih dana više vole državnu podršku. Kapital koji traži sigurnost danas pita za savezništva, a kad se pohvalite da je sva regulativa savršena, pitaju vas 'a gdje vam je strategija'?
Postajemo sve bolje regulirani u svjetskom poretku
Svijet se vraća industrijskoj politici, nagrađuju se brzina, selektivnost i sposobnost korištenja moći. Pravila i procedure više nisu dovoljni za konkurentnost! Ah, zar baš sada kada smo mi u Hrvatskoj konačno nešto bolji u tome? Ispada da postajemo sve bolje regulirani u svjetskom poretku koji se sve više raspada. Dobro uređena zemlja bez strateškog djelovanja riskira da postane samo atraktivna lokacija za turiste i investitore koji donose odluke negdje drugdje, dok se domaće tvrtke natječu na tržištu koje se usitnjava.
Da se razumijemo, nema baš ničeg lošeg u tome što je Hrvatska među deset zemalja u svijetu po kvaliteti regulatornog okvira i usklađenosti propisa. To je dobro. Bilo bi i bolje da je to ostvareno prije deset godina. Problem je što ponovno kasnimo na teren. Sada bismo trebali imati odlučnost i fleksibilnost koji rastu na temeljima dobre regulacije i usklađenosti, samo mi nismo uvremenjeni sa svijetom.
Da se 'uvremenimo' trebaju nam pametna industrijska politika, strateško usmjeravanje na nekoliko sektora među kojima nije turizam te brže odlučivanje i paradoksalno liberalnoj ekonomiji čvršća veza države i industrije. Bez toga ni da budemo prvi po regulatornom okviru neće biti dovoljno da kao gospodarstvo budemo uspješni.
Dragana Radusinović/direktno.hr
