Inflacija će narušiti standard građana: Dvije poruke koje je Vlada poslala su u neskladu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 26 Ožujak 2026 10:16
Energetska kriza pred kojom se svijet nalazi mogla bi, poručila je Međunarodna energetska agencija, biti puno gora i ozbiljnija i od najgorih do sada u 70 tim godinama prošlog stoljeća.
Rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca uzrokuju poremećaj u trgovini energentima koji prijeti vrtoglavim rastom cijena, ali i nestašicama. Nije dakle, samo pitanje hoćemo li si moći priuštiti kupnju goriva, hoćemo li imati novca za plaćanje računa za struju ili plin nego hoće li biti goriva za kupnju, hoće li biti plina, a posljedično i struje? Globalni savjet Međunarodne energetske agencije sveo se na štednju koja uključuje i rad od kuće, manje vožnje automobilima i smanjenje ukupne potrošnje. Ljudi u pravilu dožive da se neka nestabilnost dogodila tek kad ona zasmeta njihovu svakodnevnom životu.
Hrvatska je vlada odlučivši se na još jedan krug ograničavanja cijena energenata trenutačno procijenila da nam veći problem predstavlja njihova skupoća i očekivana daljnja poskupljenja nego moguća nestašica. Nismo naime dobili savjet da štedimo i ograničimo potrošnju energije već nam je još jednom poslana poruka da će nam vlada proračunskim novcem i ostalim metodama pretakanja uglavnom iz šupljeg u prazno pomoći da si skupu energiju možemo priuštiti. Andrej Plenković nam je poslao poruku da dolazi neviđena kriza i da njegova vlada ublažava udarac ograničavanjem cijena i subvencioniranjem troškova. Poruke su zapravo bile u neskladu jer iz njih bismo mogli zaključiti da hrvatska vlast ima efikasno rješenje za ono što bi mogla biti najveća energetska kriza ikad?
Poručiti ljudima da štede energiju bila bi poruka nemoći, a poručiti im da se cijene ograničavaju, a troškovi subvencioniraju poruka je moći. Prva je uznemirujuća, druga je umirujuća. Teško je ocijeniti kolika bi trebala biti racionalna razina zabrinutosti u svijetu u kojem se promjene događaju neviđenom brzinom, a na medijskoj sceni i ostalim informacijskim kanalima vlada takvo zagušenje da zapravo izuzetno teško biti informiran. A to je možda i najveći paradoks ovog našeg modernog društva.
Poruke koje odašilje vlast
No, vratimo se na poruke koje odašilje vlast. Odabrali su umirujuću, onu koja kaže da će ograničavanjem cijena i subvencioniranjem troškova za energiju zaštititi građane i gospodarstvo. Ali krize ne funkcioniraju tako jednostavno. Stvoreno je očekivanje novog inflacijskog vala i samim time on će se početi dizati gdje god to bude moguće i vlast to kao ni do sada neće moći potpuno zaustaviti. Hoće li biti nestašice goriva, pa slijedom toga redom sve do redukcije struje? Trenutačno scenarij mraka nije nešto čega se baš ozbiljno pribojavamo. Ali, potraje li aktualna blokada svjetske trgovine energentima svašta je moguće. Pitanje je samo je li i kome bi, te naravno koliko isplativo bilo da zapravo proživimo jedan period nestašica energije i kako bi se to odrazilo na nas?
U ne tako davnom iskustvu korona krize u kojem je svijet nakratko stao globalno smo trošili puno manje energije nego kad smo u uobičajenom pokretu. Prije samo šest godina dokazali smo kao ljudska civilizacija da pred velikom prijetnjom kakvom smo doživljavali proglašenu pandemiju možemo barem nakratko stati na mjestu. I nakon toga poveli smo svijet u najveću nestabilnost otkad pamtimo.
“Osigurat ćemo stabilnost i zaštiti standard građana”, poručio je premijer Plenković nastojeći zvučati moćno. Na trenutak. No dovoljno je zapitati se što će biti s turističkom sezonom na hrvatskoj obali ako se štednja goriva i energije prema preporuci Međunarodne energetske agencije s proljeća protegne prema ljetu ... Kako god bilo, inflacija će narušiti standard građana, a stabilnost će biti više pitanje osobnog vjerovanja u nju nego činjenice koju je moguće potvrditi. U međuvremenu, pametno je, mudro i preporučljivo ipak izvidjeti kao bismo mogli trošiti manje energije.
Dragana Radusinović/direktno.hr
