Trump bi mogao zauzeti iransku naftu i uran; moguće teške posljedice i za Europu
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 31 Ožujak 2026 09:51
Američki predsjednik Donald Trump je u intervjuu za britanski medij Financial Times rekao da bi mogao „uzeti naftu u Iranu” i moguće zauzeti njihov glavni naftni terminal na otoku Khargu – smještenom na krajnjem sjeveroistoku Perzijskog zaljeva. O tome izvješćuje CNN.
U međuvremenu je cijena nafte porasla na više od 115 dolara na otvaranju burzi u Aziji, dok je Iran zaprijetio širenjem napada na izraelska i američka sveučilišta u regiji, kao i domove dužnosnika dviju zemalja, kao odgovor na njihove napade na iranske znanstvene i obrazovne ustanove, i kulturna dobra zemlje.
Posljedice rata u Iranu za cijene energije i goriva proizvedena iz njih mogle bi biti puno ozbiljnije nego što stručnjaci predviđaju.
To su izjavili čelnici najvećih naftnih i plinskih tvrtki tijekom govora na vodećoj svjetskoj energetskoj konferenciji u Houstonu (SAD) CERAWeek, izvještava CNBC. Prema njima, ključni problem nisu toliko rastuće cijene koliko veliki poremećaji u opskrbi. Oko 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, a svaki sukob u regiji odmah utječe na globalno tržište. Sudionici na tržištu upozoravaju da trenutna situacija već počinje utjecati na fizičku dostupnost goriva, posebno u Aziji, te da bi se taj pritisak potom mogao proširiti na Europu.
Cijene naftnih derivata, uključujući dizel i mlazno gorivo, stalno rastu, ali čelnici industrije vjeruju da tržišta još uvijek podcjenjuju razmjere potencijalne krize.
Štoviše, čak i ako dođe do brze deeskalacije, posljedice sukoba neće brzo nestati: trebat će vremena da se obnove zalihe i rezerve, što će održavati visoke cijene. Neki stručnjaci tvrde da bi oporavak mogao trajati i do tri godine.
Upravo o tome, podcjenjivanju krize i posljedica, nedavno je govorila i upozorila direktorica Europske središnje banke – ICB, Christine Legarde.
Teško stanje i s opskrbom LNG-jem
Prije tjedan dana Financial Times je pisao o teškom stanju i s opskrbom ukapljenim plinom (LNG).
Opskrba ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz Perzijskog zaljeva mogla bi biti naglo zaustavljena u sljedećih deset dana, budući da su posljednji tankeri već napustili regiju. Katar, koji čini oko petinu globalne proizvodnje LNG-a, zaustavio je izvoz nakon što je Iran blokirao Hormuški tjesnac, a postrojenje Ras Laffan pretrpjelo je značajnu štetu u zračnim napadima. U tom kontekstu, cijene plina u Aziji i Europi počele su rasti.
Mnoge su pošiljke plina utovarene prije početka rata, pa će se utjecaj poremećaja u opskrbi tek sada osjetiti. Uvoznici će biti prisiljeni ili platiti pretjerane cijene za američki LNG, prijeći na druga goriva ili smanjiti potrošnju. Precizira se da se očekuje samo jedna pošiljka bliskoistočnog LNG-a za Aziju, a šest za Europu.
Pakistan, gdje gotovo sav uvoz LNG-a dolazi iz Katara, posebno je ranjiv na krizu s gorivom. Prema riječima izvršnog direktora Pakistan GasPorta, Iqbala Ahmeda, “rezerve će nestati. Ne znamo kada će stići sljedeća pošiljka.” Terminali u zemlji već su smanjili poslovanje na šestinu normalnih razina i mogli bi se potpuno zatvoriti do kraja mjeseca.
Bangladeš se suočava sa sličnim izazovima, a vlasti su već uvele ograničenja, uključujući zatvaranje sveučilišta.
Tajvan je osigurao opskrbu samo do kraja travnja, a ako blokada tjesnaca ostane na snazi, stručnjaci očekuju nestašicu ljeti.
Kina i Japan, prema riječima trgovaca, računaju na spot tržište i spremni su se vratiti ugljenu i nuklearnoj energiji ako bude potrebno.
Trump razmatra kopnenu intervenciju za zahvat 450 kg obogaćenog urana
Američki predsjednik Trump razmatra vojnu operaciju za vađenje gotovo 450 kilograma urana iz Irana, složenu misiju koja bi mogla dovesti američke snage u zemlju na dane ili dulje, navodi se u izvješću u nedjelju, a prenosi turska državna agencija Anadolu.
Dužnosnici su rekli kako Trump još nije donio konačnu odluku i da procjenjuje rizike koje bi takva operacija mogla predstavljati za američke trupe, prema pisanju The Wall Street Journala.
Potencijalna misija se razmatra kao dio napora da se spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja, a Trump je navodno otvoren za silu oduzimanja materijala ako se ne preda putem pregovora.
„Zadatak je Pentagona napraviti pripreme kako bi vrhovnom zapovjedniku dao maksimalnu mogućnost izbora“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. „To ne znači da je predsjednik donio odluku“, dodala je.
Dužnosnici su rekli da se vjeruje da je uran pohranjen na ključnim lokacijama, uključujući podzemni tunel u nuklearnom kompleksu Isfahan i skladište u Natanzu.
Stručnjaci su rekli da bi svaki pokušaj vojnog oduzimanja materijala bio vrlo složen i opasan, potencijalno izazivajući odmazdu i produžavajući sukob. Operacija bi vjerojatno zahtijevala od američkih snaga da uđu na iranski teritorij pod prijetnjom dronova, raketa i zemaljske vatre, osiguraju lokacije i omoguće specijaliziranim timovima da lociraju i izvade materijal.
„Ovo nije dogovor koji se brzo sklapa“, rekao je umirovljeni general Joseph Votel.
Očekuje se da će uran biti uskladišten u 40 do 50 specijaliziranih kontejnera, koji bi se trebali staviti u zaštitne transportne bačve i premjestiti kamionima prije nego što se zračno izvezu iz zemlje.
Dužnosnici su rekli da bi operacija mogla trajati od nekoliko dana do tjedan dana, ovisno o uvjetima na terenu.
SAD bi mogao izbjeći takvu misiju ako Iran pristane predati uran putem dogovorenog rješenja, budući da je Washington prethodno uklanjao obogaćeni uran iz drugih zemalja putem koordiniranih operacija.
Trump je također poticao diplomatske napore, a posrednici, uključujući Pakistan, Tursku i Egipat, uključeni su u neizravne kontakte između Washingtona i Teherana.
„Imamo niz mogućnosti“, rekao je ministar obrane Pete Hegseth, dodajući da bi SAD više voljele da Iran dobrovoljno preda materijal. „Ne bih… rekao svijetu što smo spremni učiniti… ali sigurno imamo opcije“, dodao je.
Dužnosnici su rekli da je Pentagon postavio sredstva u regiji i razmatra raspoređivanje dodatnih trupa, uključujući jedinice marinaca za brzi odgovor i padobrance, kao dio planiranja za nepredviđene situacije.
Paralelni pregovori i, prema Trumpu – mogući dogovor idućih dana
Paralelno se vode zakulisni pregovarački procesi s ciljem završetka rata, gdje je svaka od zaraćenih strana – SAD i Iran, jedna drugoj preko Pakistana, kao posrednika, dostavila svoje uvjete za mir.
SAD i Iran bi mogli postići dogovor u idućim danima, izjavio je američki predsjednik Donald Trump tijekom razgovora s novinarima u predsjedničkom zrakoplovu, dodajući kako dvije strane vode i izravne i neizravne pregovore.
Također je najavio da je otprilike 20 velikih iranskih tankera za naftu spremno za tranzit kroz Hormuški tjesnac u bliskoj budućnosti. U početku, rekao je dalje, bilo je razgovora o osam brodova, zatim o 10, a sada o 20.
„Vjerojatno će biti puno sudskih slučajeva u sljedećih nekoliko dana – mislim da ćemo postići dogovor. Prilično sam siguran. Ali možda i ne. Ali imali smo promjenu režima. Imamo posla s potpuno drugačijim ljudima od onih s kojima se itko prije bavio. To je potpuno drugačija skupina ljudi. Dakle, smatrao bih to promjenom režima. I iskreno, bili su vrlo razumni“, rekao je Trump.
Šef Bijele kuće također tvrdi da je Iran pristao na većinu američkih uvjeta za završetak rata, ali da SAD želi iznijeti još nekoliko točaka.
„Složili su se s većinom naših točaka… Slažu se s nama oko plana. Tražili smo 15 točaka i one su u osnovi prihvaćene, a tražit ćemo još nekoliko stvari“, rekao je Trump novinarima.
Podsjećamo kako je Trump prethodno rekao da Iranci javno odbijaju pregovore, ali potajno mole SAD za mirovni sporazum .
U međuvremenu, The Washington Post je izvijestio kako se Pentagon priprema za moguće kopnene operacije u Iranu, koje bi mogle trajati nekoliko tjedana. Konačnu odluku donijet će američki predsjednik.
Anabela Jelenčić/geopolitika.news
