Von der Leyen podržava Španjolsku u pokušaju smirivanja napetosti u EU: Je li to ispravan put?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 04 Kolovoz 2026 12:08

Intervencija čelnika EU otvorila je novu političku borbu oko španjolske migracijske politike, uključujući madridski plan za regulaciju više od milijun neregistriranih migranata. Neke su vlade tvrdile da je mjera stvorila „čimbenik privlačenja“ potičući ljude da vjeruju da bi ilegalni ulazak na kraju mogao dovesti do legalnog boravka.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokušala je smiriti napetosti sa Španjolskom nakon što je premijer Pedro Sánchez optužio mnoge svoje kolege čelnike EU-a da iskorištavaju migrantsku krizu u Ceuti kako bi napali njegovu vladu.
U pismu poslanom Sánchezu u ponedjeljak, von der Leyen pohvalila je španjolsko postupanje s priljevom migranata iz Maroka u njezinu sjevernoafričku enklavu. Njezin odgovor uslijedio je nakon što joj je Sánchez pisao tijekom vikenda, osuđujući čelnike koji su „odlučili napasti Španjolsku i pozvati na njezino privremeno isključenje iz schengenskog prostora“.
Ovdje treba podsjetiti kako se navedenakritika prije svega odnosi na talijansku premijerku Giorgiu Meloni koja je u četvrtak prva predložila da se Španjolska suspendira iz schengenskog prostora od 29 zemalja u kojem su uglavnom ukinute kontrole na unutarnjim granicama. Italija i Francuska su prošli tjedan uvele ograničenja slobodnog kretanja – očito pod dojmom prošlotjednih nemilih događaja u španjolskim sjevernoafričkim enklavama Ceuti i Malili – s naglaskom na ovu prvu.
Tada je oko 50.000 ljudi prešlo iz Maroka u Ceutu , a deseci su poginuli u pokušaju. Gotovo svi koji su ušli vratili su se u Maroko.
Von der Leyen je u ponedjeljak pohvalila “brzo rješavanje” povratka od strane španjolskih i marokanskih vlasti, rekavši da su “uspješno spriječile ilegalno kretanje prema kopnenoj Španjolskoj i Europi”.
Zajedničko pismo čelnika EU-a pozvalo na hitan sastanak
Navedena razmjena uslijedila je nakon zajedničkog pisma 22 čelnika EU-a tijekom vikenda u kojem se poziva na žurni sastanak ministara unutarnjih poslova i stroži, koordinirani odgovor na krizu. Taj sastanak održat će se u utorak, a veleposlanici EU-a raspravljat će o situaciji u ponedjeljak poslijepodne.
Intervencija čelnika EU otvorila je novu političku borbu oko španjolske migracijske politike, uključujući madridski plan za regulaciju više od milijun neregistriranih migranata. Neke su vlade tvrdile da je mjera stvorila „čimbenik privlačenja“ potičući ljude da vjeruju da bi ilegalni ulazak na kraju mogao dovesti do legalnog boravka.
Sánchez je u svom pismu odbacio tu kritiku, optužujući neke zemlje EU da reagiraju na „sebičan“, „polarizirajući“ i nezakonit način. Tvrdio je da Španjolska treba europsku solidarnost, a ne okrivljavanje nakon smrti i pritiska koji je stavljen na vlasti Ceute. Španjolska vlada odbila je komentirati ovaj članak – navodi Politico.
U pismu von der Leyen ponuđena je ta solidarnost, a istovremeno je jasno dano do znanja da će kriza morati potaknuti i snažnije djelovanje EU.
„Migracija je europski izazov koji zahtijeva europski odgovor“, napisala je. „I u tome je solidarnost temeljna.“ Rekla je da je Komisija ponudila Španjolskoj financijsku i operativnu podršku, a Frontex, Europol i agencija EU za azil spremni su pomoći.
Povjerenik za migracije Magnus Brunner u petak je rekao španjolskom ministru unutarnjih poslova Fernandu Grande-Marlaski kako je blok spreman “povećati podršku Španjolskoj” kako bi “kontrolirao situaciju” i rasporedio pripadnike Frontexa, agencije EU koja podržava zemlje članice u nadzoru i upravljanju vanjskim granicama EU, u Ceutu.
Frontex trenutačno ima osoblje raspoređeno u Ceuti, kao i na Kanarskim otocima i dijelovima andaluzijske obale.
Madrid je više puta odbio zatražiti povećanje prisutnosti agencije u Španjolskoj, inzistirajući da granična kontrola spada u nadležnost nacionalnih vlasti. Nakon porasta dolazaka migranata u Ceutu 2021. i povećanja dolazaka na Kanarske otoke 2024., španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je pozive za traženje Frontexove podrške, inzistirajući da ima dovoljno resursa za upravljanje situacijom.
‘Moramo učiniti više’
Von der Leyen je rekla da je incident otkrio slabosti u upravljanju granicama bloka. „Jasno je da moramo učiniti više kako bismo dodatno ojačali naše granice na kritičnim točkama“, napisala je predsjednica Komisije, uključujući i „budno praćenje i korištenje fizičkih barijera gdje je to potrebno“.
Navela je pet prioriteta: sprječavanje ilegalnih migracija jačom suradnjom s partnerskim zemljama, jačanje vanjskih granica EU-a, uspostavu sustava ranog upozoravanja, razbijanje mreža krijumčarenja i poboljšanje povratka.
Maroko, rekla je, ostaje „važan strateški partner“ u borbi protiv krijumčarenja migranata i ilegalnih migracija. EU bi trebao surađivati s Rabatom i Madridom na poboljšanju sustava ranog upozoravanja oko Ceute i Melille, kao i tehničke i financijske podrške za Maroko, rekla je.
Von der Leyen je također podržala hitan sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a u utorak, opisujući ga kao prvi korak prema kolektivnom odgovoru. Ministri bi se trebali dogovoriti o daljnjem putu prije nego što čelnici EU-a procijene mjere na sljedećem sastanku Europskog vijeća, rekla je.
„Španjolska i njezin narod mogu računati na trajnu podršku Komisije“, zaključila je von der Leyen.
Ovdje bismo dodali kako je dosadašnja pomoć EU-a, odnosno Bruxellesa, u sličnim slučajevima, kada su to, primjerice, tražile Grčka i(li) Italija zbog masovnog priljeva ilegalnih migranata (u prvu preko Turske, u drugu iz Libije preko sredozemne pomorske rute do južnog talijanskog otoka Lampeduse – više ili manje bila svođena na političke izjave o potrebi donošenja zajedničkih odluka na razini EU-a za trajno rješenje problema.
Međutim, do konkretnih poteza, koji bi u praksi rezultirali osjetljivijim pomacima prema trajnom rješenju ovog velikog problema koji zapravo destabilizira Europsku uniju i potiče unutarnje političke sukobe i podjele među državama članicama ili unutar njih samih – zapravo nikada nije došlo.
Stoga su pojedine države samoinicijativno ponovo uvele granične kontrole iako se nalaze u šengenskoj zoni (npr. Francuska prema Italiji, Italija prema Sloveniji, ili Slovenija prema Hrvatskoj, i td.), a talijanska vlada išla je i korak dalje te s albanskom vladom dogovorila otvaranje kampova nedaleko od Tirane za prihvat ilegalnih migranata koji dođu u Italiju dok u Rimu traje postupak za utvrđivanje njihovog prava na azil u Republici Italiji. Naravno, za kampove Italija Albaniji godišnje isplaćuje ugovorena financijska sredstva.
Zato bi trebalo postaviti pitanje odgovornim osobama u EU-u, prije svega upravo spomenutoj predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, zašto se ovaj veliki problem tako dugo ne želi učinkovito riješiti, jer da se to istinski hoće – rješenje bi se vjerojatno vrlo brzo našlo?


