Goldstein i Jakovina prekrajaju povijest i mrtvima nameću naciju
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 31 Listopad 2026 15:05
Goldstein i Jakovina mogu govoriti o nacionalizmu koliko žele, ali od njih se očekuje da najprije odgovore na ova pitanja. I da javnosti jasno objasne razlikuju li uopće podrijetlo, vjeru i nacionalnost u kriterijima ovoga leksikona. I napokon, želim znati tko je financirao cijeli projekt.
Poznati novinar, povjesničar i publicist Zvonimir Despot oštro se osvrnuo na novi leksikon "100 znamenitih Srba u Hrvatskoj" u izdanju SNV-a, koji je uredio povjesničar Ivo Goldstein. Despot u seriji svojih reakcija otvara ključno pitanje: po kojim se kriterijima određuje nečiji identitet i kako su se među "znamenitim Srbima" našli ljudi koji su se za života nacionalno izjašnjavali kao Hrvati ili su se izričito protivili takvom svrstavanju?
Analizirajući slučajeve kazališnog redatelja Branka Gavelle i filozofa Milana Kangrge, Despot upozorava na opasno miješanje vjere, podrijetla i nacionalnosti te naglašava da nitko – pa ni povjesničari – nema pravo nametati identitet ljudima suprotno njihovoj vlastitoj volji i opredjeljenju. Jedan od najdrastičnijih primjera jest uvrštavanje kazališnog redatelja Branka Gavelle, čovjeka grčkog podrijetla koji je bio pravoslavac po krštenju, ali se jasno deklarirao kao Hrvat. Despot upozorava kako Goldstein miješa vjeru i naciju jer pravoslavlje nije ekskluzivno srpsko vlasništvo. "Zar povjesničaru Goldsteinova iskustva treba objašnjavati razliku između vjerske i nacionalne pripadnosti? Ili ta razlika prestaje vrijediti kada treba popuniti leksikon znamenitih Srba? Zamislite kakvu bi Goldstein kritiku napisao da je netko čovjeka koji se izjašnjavao Srbinom proglasio Hrvatom samo zato što je bio katolik! Odmah bi se govorilo o nacionalističkom prisvajanju i prekrajanju povijesti", napisao je Despot na svojim društvenim mrežama.
Sličan se slučaj dogodio i s filozofom Milanom Kangrgom, koji je za života izričito prosvjedovao kada ga se bez pitanja svrstavalo među Srbe, o čemu postoje i pisani dokazi. Iako mu je otac bio lički Srbin, Kangrga se na popisu stanovništva izjasnio kao Hrvat, pa Despot naglašava kako je uvrštavanje pokojnog filozofa u ovaj leksikon čisto ignoriranje njegove vlastite volje i životnih uvjerenja. "Nitko Kangrgi ne osporava srpsko podrijetlo po ocu. Ali podrijetlo nije isto što i nacionalno samoopredjeljenje! To je upravo ona elementarna razlika koju bi povjesničar morao razumjeti. Posebna je ironija što je Kangrga cijeloga života napadao nacionalističko svrstavanje ljudi, a danas je i sam postao predmetom takvog svrstavanja."
Problem leksikona nije u prikazu doprinosa Srba hrvatskoj povijesti, već u tome što se među njih gura i one koji su se osjećali drukčije, poput Borojevića, Gavelle i Kangrge. Despot podsjeća na opasnost povijesnih modela u kojima je podrijetlo bilo presudnije od čovjekova izbora, naglašavajući da je nedopustivo da nečije obiteljsko stablo ili krštenica budu važniji od vlastite izgovorene riječi.
'Želim znati tko je financirao cijeli projekt'
Osvrnuo se i na promotora knjige Tvrtka Jakovinu, zamjerajući mu što umjesto ozbiljne analize promovira izdanje i dijeli lekcije o nacionalizmu, dok istodobno prešućuje ključne nedosljednosti. Despot kao primjer navodi feldmaršala Svetozara Borojevića: premda je imao srpsko obiteljsko podrijetlo, Borojević se u pismu iz 1919. godine izričito izjasnio kao Hrvat. Pitanje je zašto je Jakovini i autorima važno obiteljsko stablo, a potpuno zanemaruju ono što su ti ljudi sami o sebi napisali i rekli.
"Goldstein i Jakovina mogu govoriti o nacionalizmu koliko žele, ali od njih se očekuje da najprije odgovore na ova pitanja. I da javnosti jasno objasne razlikuju li uopće podrijetlo, vjeru i nacionalnost u kriterijima ovoga leksikona. I napokon, želim znati tko je financirao cijeli projekt. Je li javni novac korišten i za knjigu u kojoj se ljudima nacionalna pripadnost pripisuje na temelju kriterija koji nisu dovoljno objašnjeni? Povijest nas je naučila kamo može odvesti ideja da je krv važnija od čovjekove vlastite riječi. Zato nacionalnost ne smije postati nešto što drugi određuju umjesto nas, pa ni onda kada se to radi pod krinkom znanstvenog leksikona. Čovjek nije ono što mu je netko izračunao iz obiteljskog stabla. A povjesničar nije vlasnik tuđeg identiteta", zaključuje Despot u zadnjoj objavi na tu temu.
