Zadnji komentari

Migracija ponovno jedno od najvažnijih europskih pitanja

Pin It

Image result for migrants violence eu cartoon

Europska komisija procjenjuje da je bilo više od dva milijuna ljudi koji su 2015. ilegalno boravili u EU. Stotine tisuća onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil su se vratile od tada, ali još uvijek postoje stotine tisuća neregistriranih migranata koji žive u EU-a

Koliko migranata sada dolazi u zemlje EU-a, odakle su i što se događa s onima koji su došli u EU u prethodnim godinama, pitanje je kojim se bavio britanski BBC.

Najveći broj migranata - 1.015.078 - zabilježen je u 2015. Više od 800.000 njih pristiglo je morem iz Turske u Grčku, a većina ih je nastavila putovati Europom do Njemačke i Švedske.

Od 2015. godine, broj migranata koji stižu u Grčku dramatično je pao nakon što su EU i Turska potpisali sporazum o povratku Turskoj migranata koji ne podnose zahtjev za azil ili čija je tužba odbijena.migranata

Povećan broj migranata u Italiji i Španjolskoj

Dok je broj migranata pristiglih u Grčkoj opao, broj osoba koji su stigle u Italiju pokazao je neznatne promjene do 2018. godine, kada je također znatno pao. U 2016. i 2017., 180.000 i 119.000 migranata stiglo je u Italiju, prokrijumčareno trgovcima iz Sjeverne Afrike i spašeno na moru. Tijekom 2017., Italija je primila 67% migranata pristiglih u zemlje EU-a

Međutim, od siječnja prošle godine broj migrantskih dolazaka u Italiju znatno se smanjio, tako da je sredinom rujna 2018. stiglo 20.120.

U istom razdoblju, Španjolska je primila najveći broj migranata - gotovo 35.000 - većinom morskim putem i više od 5.300 preko kopna u Ceuti i Melillu, dvije španjolske enklave u sjevernoj Africi.

Putevi kojima se služe trgovci ljudima stalno se mijenjaju

UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) tvrdi da se putevi kojima se služe trgovci ljudima stalno mijenjaju i da ovise o nizu čimbenika, ali pad broja u Italiji pripisuje se uglavnom talijanskoj bliskoj suradnji s libijskom obalnom stražom.

Tijekom 2018. u Grčku je ukupno stiglo 20.760 osoba, čime je ukupan broj dolazaka u zemlje EU-u u 2018. popeo na nešto više od 76.000

Sirija je i dalje najčešća zemlja podrijetla onih koji dolaze u Grčku.  Dolasci migranata iz Iraka i Afganistana također su vrlo česti.

U Italiji i Španjolskoj na popisu su dolasci migranata iz većinom afričkih zemalja. U Italiji je najčešća zemlja podrijetla Tunis, a slijede Eritreja, Sudan, Nigerija i Pakistan. Španjolska je primila većinu svojih migranata iz Gvineje, a slijedili su Maroko i Mali, kao i Obala Slonovače, Sirija i niz drugih zemalja podsaharske Afrike.

Najveći broj žrtava 2016.

Najveći procijenjeni broj umrlih i nestalih migranata u Mediteranu - 5.096 - zabilježen je u 2016., unatoč značajnom padu migracijskih prijelaza u odnosu na prethodnu godinu. Od tada je broj smrtnih slučajeva u stalnom padu.

U 2015. zabilježena je jedna smrt na svakih 269 dolazaka. U 2016. to je dovelo do jedne smrti u 72 dolazka, a u 2017. na jednu od 57 dolazaka.

No, na temelju podataka do sredine rujna 2018., najsmrtonosnija godina do sada bila je prethodna, s jednom smrću na svakih 49 osoba koje su stigle u EU.

To je zato što je 2014. i 2015. većina migranata koji su dolazili u EU ušla iz Turske u Grčku, koristeći znatno kraću morsku rutu, dok je od 2016. godine zamijenjena mnogo dužom i opasnijom rutom - do Italije iz Libije.

Sirijci na vrhu popisa azilanata

Glavne zemlje po podrijetlu tražitelja azila u EU od 2014. su Sirija, Irak, Afganistan, Nigerija i Pakistan, sve zemlje s nedavnim ili tekućim sukobima.

Između 2014. i 2017. ukupno je više od 919.000 Sirijaca zatražilo azil u EU.

Tražitelji azila također dolaze iz Eritreje, Bangladeša, Somalije, Irana i brojnih podsaharskih zemalja nalaze se među 10 zemalja porijekla onih koji od 2014. podnose zahtjev za azil u EU.

Njemačka uzela najveći broj tražitelja azila

Broj zahtjeva za prvi put za azil dosegnuo je rekordnu razinu u 2016. i od tada je u padu.

Svaki zahtjev za azil ocjenjuje se pojedinačno. Proces može potrajati mnogo godina, a oni koji podnose zahtjev za azil dobivaju osnovno stanovanje, hranu, obrazovanje i zdravstvenu skrb.

Na kraju procesa, azil se odobrava onima koji mogu dokazati da su pobjegli iz rata i progona, dok su oni koji ne ispunjavaju kriterije odbijeni azil.

Najveći broj tražitelja azila uzela je Njemačka, a slijede je Francuska, Italija, Austrija i Švedska.

Vlade zemalja EU upozorile su da će oni koji nemaju legitiman zahtjev za azil biti vraćeni u zemlju porijekla.

Europska komisija procjenjuje da bilo više od dva milijuna ljudi koji su 2015. ilegalno boravili u EU. Stotine tisuća onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil su se vratile od tada, ali još uvijek postoje stotine tisuća neregistriranih migranata koji žive u EU-a.

M.M./HRsvijet