Zastrašujući ‘švedski sindrom’ seli se u Norvešku: Porast nasilja i nesigurnosti na ulicama Osla
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 29 Prosinac 2019 15:05
Međutim, odnedavno je u gradskom središtu Osla došlo do erupcije, za Norvešku nevjerojatnih napada na slučajne žrtve – većinom etničkih norveških muškaraca – što je policija opisala kao bande koje se sastoje od 5 do 10 mladih nasilnih imigranata
Oslo je nezaboravno mjesto ali mu i nedostaje mu slikoviti šarm manjih norveških gradova kao što su Bergen, Trondheim i Stavanger. Turisti se lako snalaze u Oslu, puno mjesta je mjesta u gradu za istraživanje i provod.
A ljeti se možete kupati u Oslofjordu i uživati u skupocjenim pivama uz obalu ili u Karl Johansau, širokoj gradskoj ulici. Kao i ostatak Norveške, Oslo je tradicionalno sigurno mjesto, čak i po standardima drugih bogatih zapadnih zemalja. Također, Norveška je ostala demografski homogenija od većine svojih susjeda, geografski izolirana od migracijskih obrazaca koji su utjecali na ostatak Europe, piše quillette.com
Erupcija nasilja u Oslu – napadači bande mladih imigranata
Međutim, odnedavno je u gradskom središtu Osla došlo do erupcije, za Norvešku nevjerojatnih napada na slučajne žrtve – većinom etničkih norveških muškaraca – što je policija opisala kao bande koje se sastoje od 5 do 10 mladih nasilnih imigranata.
Napadi se obično događaju vikendom. Tako je, prije dva mjeseca, u subotu, 19. listopada, zabilježeno čak 20 takvih napada, a žrtve su zadobile različite stupnjeve ozljeda.
Banda nasilnika, sastavljena od mladih muškaraca s Bliskog Istoka, tako je pretukla mladića na zemlji udarajući ga nogama u glavu, bez ikakvog povoda. Isti dan od druge bande pretučen je i stariji čovjek, inače ujak ministra pravosuđa Jorana Kallmyra.
Prošlog mjeseca došlo je do velikih sukoba etničkih bandi sastavljenih od Turaka i Kurda, potaknutih događanjima na Bliskom Istoku. Bilo je vrlo mnogo sukoba u gradu, te je opljačkana podružnica Body Shopa na početku već spomenute ulice Karl Johans. Oštećeno je i razbijeno više automobila.
Općenito, u Norveškoj je kao i u mnogim državama Europe veliki porast paleži automobila, a u čemu predvode Švedska i Francuska. Općenito, stope kriminala još su niske prema standardima drugih gradova Europe, ali nedavni porast kriminala kod mladih sugerira da se to možda i mijenja.
“Vidimo sve više slijepog nasilja u kojem ljudi napadaju, zasjedaju i prebijaju”, rekao je političar Laburističke stranke Jan Bohler prošlog mjeseca medijima. “Ova događanja teroriziraju našu zajednicu.”
Iako su takva zapažanja široko podijeljena, Bohler je poznat po tome što je jedan od rijetkih političara s lijeve strane koji je glasno izrekao činjenicu o porastu kriminala među mladim imigrantima.
Imigranti u Norveškoj – Tečajevi za učenje prihvatljivog odnosa prema ženama
Veliki porast imigrantskog stanovništva u Oslu i Norveškoj
Oslo je glavni grad u Europi s najbržim rastom stanovništva, usprkos činjenici da zemlja sada bilježi manje rođenih nego u bilo kojem trenutku od kada je vlada počela to pratiti u 19. stoljeću. Oko 14% stanovništva u zemlji sada čine imigranti, a Poljaci, Litvanci i Šveđani na vrhu su europskih imigracijskih izvora. Stanovnici Somalije, Pakistana, Iraka i Sirije su oni koji najviše dolaze u Norvešku od izvaneuropskih zemalja. Mnogi imigranti dolaze živjeti baš u Oslo, gdje je, prema norveškim statističkim podacima, otprilike trećina svih stanovnika doseljenici ili rođeni u imigrantskim obiteljima (2004. godine taj iznos iznosio je tek 22%, dok je danas 15 godina kasnije već 33%). U nekoliko područja, poput Stovnera, Alne i Søndre Nordstrand, stanovništvo imigrantskog porijekla iznosi preko 50% pučanstva.
Prema izvješću iz Statistike za Norvešku za 2015. godinu, „većina osoba s imigrantskim podrijetlom koji žive u Oslu dolazi iz Pakistana (22.000), dok je 13-14.000 iz Poljske, Švedske i Somalije. Postoje velike razlike između okruga: osobe s podrijetlom iz Pakistana i Šri Lanke najzastupljenije su u [krajnjem istočnom predgrađu] Osla.”
Prema jednoj procjeni, već 2040. godine 70 posto imigranata iz prve i druge generacije u Oslu imat će korijene izvan Europe, a otprilike polovina stanovnika grada bit će imigranti.
“Švedski sindrom” nasilja prelijeva se u Norvešku
Ove je godine prvi put objavljeno izvješće s brojkama. I brojke su bile jasne: imigranti iz etničke skupine određenog podrijetla – posebno Palestinci, Iračani i Afganistanci – mnogo su češće činili nasilne zločine od ostalih Norvežana (uključujući i ostale skupine imigranata). U 65 od 80 kategorija kriminala, ne-Norvežani su bili prezastupljeni.
Najveća odstupanja u statistikama bila su u svezi s obiteljskim nasiljem: otkriveno je da su imigranti iz zemalja nezapadnog podrijetla najčešće optuženi za takve zločine. Silovanje i ubojstva bili su snažno istaknuti u tim skupinama imigranata. Zabrinjavajuće je da su brojke pokazale da će imigranti druge generacije vjerojatnije biti kriminalci nego njihovi roditelji.
Izraz svenske tilstander – “švedski uvjeti” – već se dugo upotrebljavao za opisivanje velikih švedskih gradova poput Malmöa, Goteborga i Stockholma, u kojima se nalaze područja devastirana bombaškim napadima, nasiljem, pljačkama i silovanjem. U prošlosti su Norvežani taj izraz upotrebljavali prezirno, inzistirajući na tome da se takva pitanja nikad neće pojaviti u Norveškoj.
Ali postupno se “švedski uvjeti” činili manje dalekim nego u stvarnosti.
Laburistica Heidi Pedersen – Imamo problem u Oslu za nas i našu djecu!
Tome svjedoči i Heidi Vibeke Pedersen, laburistička političarka koja je nedavno napisala post na Facebooku o vlastitom iskustvu, koji je nakon toga ponovno objavljen u VG-u, najvećem norveškom tabloidu, pod naslovom „Imamo problem u Oslu“:
„Jučer je moja petnaestogodišnja kći prošla pokraj [predgrađa] Bølera u autobusu pola sata prije nego što je još jedan 15-godišnjak opljačkan i pretučen. Sada moram napraviti procjenu rizika: je li preopasno za nju sama ići u omladinski klub? Mladi ljudi sada odrastaju u okruženju u kojem su prijetnje i nasilje česte, gdje se odrasli ljudi plaše umiješati i gdje čak policiju optužuju da je rasistička … Naš dio grada (Holmlija op.) postaje sve podjeljeniji. Imamo područja koja su uglavnom „norveško-norveška“ i druga koja imaju veliko doseljeničko stanovništvo. Ovo nije raznolikost (multikulturlanost).“
Heidi Vibeke Pedersen, laburistička političarka
Pedersen je aludirala na činjenicu da, u nastojanju da održe vlastitu kulturu, neki muslimani u Norveškoj se radije segregiraju, umjesto da se integriraju.
Valja istaknuti da je članak zastupnice Pedersen naišao i na protivljenja u Norveškoj, osobito u lijevim krugovima koji su je odmah optužili za tzv. „bijeli rasizam“.
Hasti Hamidi, pisac i političar Socijalističke stranke, i Umar Ashraf, stanovnik Holmlije, napisali su u VG-u da uporaba izraza norveško-norveški “mora značiti da je autorovo razumijevanje norveške države sinonim za bijelu kožu.” Camara Lundestad Joof, poznata antirasistička aktivistkinja i spisateljica u časopisu Dagbladet, optužila je Pedersen da naziva lokalne tinejdžere teroristima. Koristeći svog vlastitog brata kao primjer, objasnila je kako je, prema njezinu mišljenju, norveško društvo ‘iznevjerilo mlade ljude koji nisu bijeli’. Da je s njim bolje postupano, tvrdi ona, i njemu i drugima poput njega bolje bi bilo. Jedini problem s ovim argumentom je taj što je Norveška jedna od najmanje rasističkih zemalja na svijetu.
Naravno, ta napetost između rasne osjetljivosti i „nepristojnog govora“ o kriminalu postoji već generacijama u mnogim zapadnim društvima. Ali to je relativno nova tema u Norveškoj, koja tek sada prihvaća tu temu i time određene tzv. „progresivne akademske trendove“.
