70.000 umrlih junaka Domovinskog rata
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 07 Siječanj 2021 14:13
17. prosinca 2020. godine izašla je publikacija HZJZ-a Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u 2019. godini. U 2019. godini umrlo je 4888 hrvatskih branitelja, najviše od raznih oblika novotvorina ( 38,7 % ).
Za 2020. godinu još nemamo podatke o umrlim hrvatskim braniteljima, za pretpostaviti je kako je broj umrlih veći u odnosu na 2019. godinu.
Od završetka Domovinskog rata do danas umrlo je 70.000 hrvatskih branitelja, najviše od raznih oblika novotvorina ( 38,7 – 41,4 % ).
2012. godine objavljeni su podaci znanstveno-istraživačkog projekta „ Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji „ za razdoblje 1998. -2010. godine. U navedenom razdoblju umrlo je 24.249 hrvatskih branitelja, najviše od raznih oblika novotvorina i s prosječno doživljenom životnoj dobi od 50,9 godina života.
U drugoj fazi Projekta 2013. godine HZJZ usporedio je podatke o pobolu s epidemiološkim podacima za opću populaciju i utvrdio kako su najčešći uzroci hospitalizacije mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U trećoj fazi Projekta tijekom 2014. godine trebalo je utvrditi postoje li odstupanja po pojedinim dijagnozama od opće populacije, a posebno je li duljina sudjelovanja u Domovinskom ratu utjecala na pojavnost određenih bolesti na način da su se javile u manjem ili većem broju, ranije ili kasnije u odnosu na opću populaciju.
Nakon završene treće faze Projekta trebalo je izraditi završno izvješće o provođenju Projekta do kraja 2015. godine i podatke javno objelodaniti.
Završno izvješće znanstveno-istraživačkog projekta „ Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji „ koliko je nama poznato nije javno objelodanjeno i javnost nema uvida u te podatke. Nemamo podatke je li završno izvješće uopće postoji tj. je li izrađeno.
Dok su se radila izvješća broj umrlih hrvatskih branitelja se stalno povećavao , dok su 2010. godine umrla 2034 hrvatska branitelja, 2016. godine već je umrlo 4026 hrvatskih branitelja.
Krajem listopada 2016. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja krenulo je sa preventivnim sistematskim pregledima hrvatskih branitelja, najprije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a od početka 2017. godine u svim županijama. Preventivni sistematski pregled uključivao je : laboratorijske pretrage ( analiza krvi i urina, PSA ), EKG, RTG prsnih organa, UZV abdomena, UZV prostate i internistički pregled.
Plan Ministarstva bio je da se godišnje preventivno pregleda 32.000 – 33.000 hrvatskih branitelja, a do prosinca, 2020. godine preventivno su pregledana samo 56.363 hrvatska branitelja.
Najmanje je pregledanih hrvatskih branitelja u onim županijama koje imaju i najveći broj hrvatskih branitelja, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji od ukupno 90.000 hrvatskih branitelja pregledano je samo 8.848, u Primorsko-goranskoj od ukupno 29.655 pregledano 1.102, u Splitsko-dalmatinskoj od ukupno 41.039 pregledano samo 2.886 hrvatskih branitelja. Najviše hrvatskih branitelja pregledano je u Ličko-senjskoj županiji ( od ukupnog broja 7.412 pregledano je 2.813 hrvatskih branitelja ).
Kod pregledanih 56.363 hrvatskih branitelja samo je kod 933 ( 1,66 % ) postavljena sumnja ili je utvrđena bolest raka, dok je za to vrijeme od raka umrlo najmanje 7.000 hrvatskih branitelja.
Od početka smo ukazivali na manjkavost preventivnih sistematskih pregleda i tražili da se pored ostalog u preglede uvedu i druge dijagnostičke pretrage, prvenstveno pregled niskodoznim CT uređajima, pošto najviše hrvatskih branitelja umire od raka pluća, a niskodozni CT uređaji mogu veoma rano otkriti pojavu raka i time se smrtnost od raka pluća može smanjiti za čak 30 – 40 % .
Naši prijedlozi nisu uvaženi, tako i dalje najviše hrvatskih branitelja umire od raznih oblika novotvorina ( u 2019. godini 38,7 % od ukupno umrlih hrvatskih branitelja ).
Od početka smo tražili da se utvrdi za umrle hrvatske branitelje koliko su dana proveli na prvoj crti bojišnice i bili izloženi ratnom stresu, jer je svjetska medicina već imala spoznaje o posljedicama na zdravlje ako je osoba duže vrijeme bila izložena ratnom stresu ( kumulativnom ratnom stresu ) koji izaziva pojavu bolesti ranije nego što bi osoba tu bolest dobila da nije bila izložena kumulativnom ratnom stresu. Pojava bolesti se javlja čak 20 godina ranije nego što bi se ta bolest uobičajeno pojavila, a onda , pogotovo ako se radi o novotvorini, osoba je izložena riziku brzog napredovanja bolesti sve do smrtnog ishoda.
Predlagali smo Ministarstvu hrvatskih branitelja pokretanje javnozdravstvenih kampanja i edukacije hrvatskih branitelja kako bi se osvijestio problem prerane smrti hrvatskih branitelja i ukazalo im se na zdravstvene probleme kojima su izloženi zbog svog sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Ni jedan naš prijedlog svih ovih godina nije usvojen.
Dok su prije deset godina svaki dan umirala četiri hrvatska branitelja, danas smo došli do toga da svaki dan umire 13 hrvatskih branitelja.
U Domovinskom ratu svaki dan su ginula četiri hrvatska branitelja.
Sjetimo se te hrvatske mladosti koja je branila Domovinu, mladića od 18 do 30 godina, 25 godina nakon završetka Domovinskog rata.
Najviše hrvatskih branitelja danas je u pedesetim godinama života.
Hrvatski branitelji su zaslužili da dožive prosječan životni vijek u Republici Hrvatskoj ( 78 godina života ).
Hrvatski branitelji nisu pitali za cijenu svojeg zdravlja kada su išli u obranu Domovine, zato ni danas novac potreban za kvalitetnu skrb o njihovom zdravlju ne smije biti upitan.
Država će biti onakva kako se odnosi prema svojim članovima koji su svoje živote i svoje zdravlje ugradili u njezine temelje.
Svaki dan dragocjen je u borbi za zdravlje i život hrvatskih branitelja !
PREDSJEDNIK PODRUŽNICE
Tomislav Čolak
