Otkrivena masovna grobnica kod Vukovara – zašto su trebale 3 godine za iskapanja od dojave?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 27 Studeni 2021 10:59
Postavlja se pitanja što se istraživalo tri godine, odnosno zašto su državnim službenicima bile potrebne čak tri godine prije iskapanja odnosno provjere mjesta za koje je postojala jasna dojava o masovnoj grobnici.
Posmrtni ostatci najmanje 10 osoba ubijenih tijekom Domovinskog rata pronađeni su u masovnoj grobnici na divljem deponiju smeća između sela Bobota i Pačetin nedaleko od Vukovara. Nakon 28 dana probnih iskapanja, u srijedu su pronađene prve kosti, čime je potvrđena informacija koja je Ministarstvu branitelja, odnosno Upravi za zatočene i nestale, stigla prije tri godine.
– Riječ je o informaciji koju smo sustavno analizirali, prikupljali sve relevantne podatke i kada smo imali dovoljno čvrstih dokaza krenuli smo s probnim iskapanjima – kazala je za Jutarnji list Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, dodavši kako se sve radi u suradnji sa MUP-om, SOA-om, VSOA-om i ŽDO Osijek.
Postavlja se pitanja što se istraživalo tri godine, odnosno zašto su državnim službenicima bile potrebne čak tri godine prije iskapanja odnosno provjere mjesta za koje je postojala jasna dojava o masovnoj grobnici.
Pregledana tek jedna trećina lokacije
Za sada je pregledana jedna trećina lokacije, smještene otprilike na sredini između Bobote i Pačetine, pokraj šumarka i kojih 200-300 metara udaljene od ceste koja spaja ova dva sela. Istražiteljima, antropolozima i patolozima posao dodatno otežavaju vremenski uvjeti, osobito kiša koja je u petak prijepodne lila kao iz kabla, no to ih neće zaustaviti da posao odrade do kraja i da pregledaju preostale dvije trećine lokaliteta na kojemu bi moglo biti još posmrtnih ostataka. Hrvatska još uvijek traga za 1853 nestale osobe iz Domovinskog rata, a među njima su i roditelji Kate Lozančić, koja je unatoč boli i tuzi koju proživljava već 30 godina smogla snage doći na ovo stratište, nadajući se da bi među pronađenima mogli biti i njezini roditelji.
– Tražim roditelje, koji su po mojim informacijama sa grupom ljudi odvedeni prema Trpinji i puno sam puta čula da su skončali ovdje u Boboti, na tom smetlištu. Toplo se nadam da će među ovim ostatcima biti i oni – kazala je uplakana gospođa Lozančić. Stresno je ovo iskustvo i za Katu Šestan, koja traži svog sina Tomislava.
– Nadam se da ću i ja imati tu, nazovi, sreću da nađem njegove posmrtne ostatke i da ima grob kako dolikuje svakom živom biću koje se rodi i koje mora umrijeti – poručila je ova žena, a njoj i svima koji još uvijek tragaju za svojim najmilijima Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja kazao je da će to i dalje biti prioritet u radu ministarstva kojemu je na čelu, ali i Republici Hrvatskoj.
U ovoj županiji nestalima se vodi još 520 osoba
– Prije svega zahvalio bih se na strpljenju, povjerenju, potpori i suradnji obiteljima naših nestalih osoba te svim službama koje su na ovome radile. Želimo ohrabriti članove obitelji, usmjereni smo pronaći i posljednji posmrtni ostatak žrtava iz Domovinskog rata, imamo pravni okvir, vrhunske stručnjake i nećemo stati. Ovo nam je prioritet. Poručio bih i onima koji imaju saznanja da su ih dužni podijeliti s nadležnim tijelima. Svaka kvalitetna informacija nam je izuzetno važna. Pozivam i Srbiju da otvori svoje arhive, dostavi nam protokole i zapisnike koje smo tražili i daju nam informacije o nestalima. Ovo ovdje je opet učinjeno bez njihove pomoći i suradnje – kazao je Medved, dodavši kako je od 2016. godine odrađeno 261 probno iskapanje, od kojih 99 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je ekshumirano 18, a identificirano 16 osoba.
U ovoj županiji nestalima se vodi još 520 osoba, a samo u Vukovaru 386. Među njima je i Francuz koji je branio Hrvatsku Jean-Michel Nicolier, a čija je majka Lyliane Fournier u četvrtak s time upoznala i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji joj je rekao da o tome nije imao pojma, ali i da će sa svoje strane pokušati nešto učiniti, odnosno razgovarati sa službenim predstavnicima vlasti Srbije.
– Drago mi je da je francuski predsjednik pronašao vrijeme i razgovarao sa gospođom Lyliane i dakako da vjerujem kako će on svojim autoritetom dati svoj doprinos da Srbija otvori arhive. Naša traženja su vezana za konkretna mjesta, događaje i ljude – rekao je Medved, a nadu u to izrazila je i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
