Zadnji komentari

Kako je otkrivena masovna grobnica na Petrovačkoj doli?

Pin It

PETROVAČKA DOLA | Večernji.hr

Kako izgleda potraga za nestalima kada ni desetljeća nakon rata nema odgovora na pitanje gdje su njihovi najmiliji? U prvoj epizodi podcasta KOD 91, ravnateljica Uprave za nestale i zatočene dr. sc. Ana Filko otkriva kako izgleda proces traganja – od prvih informacija i terenskih istraživanja do ekshumacija i DNK identifikacija. 

Govori o razvoju hrvatskog modela, prekretnici 2016. godine, izazovima s kojima se stručnjaci i danas suočavaju te slučaju Petrovačke dole. Iza svake pronađene grobnice, kaže, stoji ne samo stručni i terenski rad nego i odgovornost prema obiteljima koje desetljećima čekaju istinu i dostojan povratak svojih najmilijih.

"Podcast - KOD 91 #1 | Traganje za nestalima: priča iza hrvatskog modela Kako izgleda trenutak kad bager skine prvi sloj zemlje, a ti znaš da ispod možda leži netko koga obitelj traži desetljećima? Hrvatska je bila pionir u traganju za nestalima, a naš model danas je prepoznat u cijelom svijetu. Ipak, malo tko zna kako taj posao zaista izgleda: na terenu, u laboratoriju i u razgovorima s obiteljima koje godinama čekaju odgovor. U prvoj epizodi razgovaramo s dr.sc. Anom Filko, ravnateljicom Uprave za nestale i zatočene, koja svakoga dana, zajedno s timom stručnjaka traga za nestalima . Iskreno, bez filtera, o poslu koji rijetko dolazi pred kamere. U epizodi saznaješ: kako izgleda rad na terenu i ekshumacija, korak po korak zašto je hrvatski model traganja postao globalni primjer što se promijenilo kroz godine i s kojim se izazovima suočavaju danas, tko su ljudi koji stoje iza ovog posla i zašto ga rade? Ovo je priča o odgovornosti, upornosti i dugu prema onima koji se još nisu vratili kući. Nema nekekve velike logike. Na identifikacijama članovima obitelji govorimo, zna im biti nejasno, kako je on baš tu. Dogodi se da jednostavno nemamo ni mi neki precizan odgovor. Mi znamo koga tražimo i gdje okvirno, rekla je, a voditeljica je dodala gdje ih je netko odveo, to ne možemo pretpostaviti. Ona istina koja je da je 'ta i ta osoba je pronađena u toj i toj grobnici', i DNA analiza je to potvrdila, to je neosporno", stoji u opisu novog podcasta voditeljice Tanje Belobrajdić, kolumnistice portala Direktno. 

Na početku razgovora Filko je odgovorila je na pitanje zašto se 2016. godina, kada su u pitanju nestali, uzima kao neka ključna prekretnica "Što se tiče ranijeg razdoblja, dat ću kratak osvrt. Već u samom jeku rata '91. godine stvorene su dvije komisije. Jedna se bavila traženjem nestalih, a druga je bila formirana za razmjenu ratnih zarobljenika, odnosno logoraša. Od 1991.-1993. postojale su kao dvije zasebne komisije. '93 se formira Komisija za zatočene i nestale. Znamo svi najveću razmjenu u Nemetinu 14. kolovoza 1992. godine, sve do tada aktivnosti Vlade koja je to stvorila u samom jeku rata što nije bilo lagano, do Nemetinske razmjene postojale su mogućnosti da je jedan dio nastalih osoba zatočen u neprijateljskim logorima takod a su sve aktivnosti bile usmjerene na razmjene, a manjim dijelom u odnosu na traženju nestalih", objasnila je.

Dolazak Tome Medveda

Kasnije se shvaća da će težište biti na traganju za nestalima. Od 1995. od oslobađanja područja RH u Bljesku i Oluji dolazi do toga da započinje sustavan proces traganja za nestalima pod Komisijom za zatočene i nestale. 1995. godine u 9. mjesecu ekshumirana je prva masovna grobnica, to je bila Vila Gavrilović u petrinji, nedugo poslije VRO Oluja. Tdaa je bilo puno živih svjedoka i preciznih informacija i odrađen je jedan dio terenskih istraživanja iekshumacija na Novom groblju. Tu bih htjela napomenuti i masovnu grobnicu na Ovčari o kojoj ćemo govoriti kasnije. Od 1995- pa sve do 2016. taj cijeli proces bio je usmjeren isključivo na terenska istraživanja i negdje do 2005. mogao je pratiti taj zamah od '95.

Već negdje od 2005. godine počinje jedan određen pad, s obzirom na to da su  e počeli suočavati s problemima koje mi imamo i danas, a odgovor na te rizike nije bio toliko dobar. 2016. godine dolaskom ministra Tome Medveda na čelo Ministarstva hrvatskih branitelja radi se jedna sustavna revizija svih tih neadašnjih postupanja, ali i cijelog procesa i onoga što treba unaprijediti. To se i napravilo. Uvidjeli su se svi rizici koji su  biliskomunicirani u partnerstvu sa Savezom udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i jednako sa svim drugim udrugama koje okupljaju članove obitelji nestalih. Moram napomenuti da su oni naš izuzetno veliki partner u procesu.

Dakle, napravljena je sustavna revizija, uočeni su problemi i rizici na koje se odgovorilo. Formirana su i dva sektora, jedan koji se bavi Domovinskim ratom, a drugi koji se bavi Drugim svjetskim ratom odnosno poraćem. Oformljene su dvije uspostave, jedna u Vukovaru, a druga u Splitu. oncem ove godine osnivamo i treću ispostavu u Petrinji za područje Banovine, uvedene su moderne tehnologije i standarne procedure za svaku pojedinu aktivnost, od terenskih izvida, ekshumacije i za identifikacije posmrtnih ostataka", objasnila je.

Petrovačka dola

Osvrnuli su se i na Petrovačku dolu komentiravši da se na društvenim mrežama mogle naći razne dezinformacije kao i informacija da se za Petrovačku dolu znalo puno ranije. Zašto se počelo kopati tek prije 4,5 godine? Petrovačka dola zapravo nije takav jedinstven primjer u odnosu na sami narativ koji je postojao još od 90-ih. Imamo više bilješki koje se odnose na određene lokacije. Prva saznanja nastaju negdje 1993. godine što mi možemo pratiti, a li otkrivanjem pojedinih grobnica određena istraživanja su se usmjeravala u drugom smjeru", objasnila je Filko spomenuvši i određene dezinformacije.

One su izuzetno veliki problem u procesu traganja za nestalima i možemo razlikovati dva vida dezinformacija, one dobronamjerne, koje ljudi imaju potrebu podijeliti ili svoje mišljenje ili saznanje s nama, a na to uvijek pozivamo. Ponekad najmanji trag može promijeniti cijelu analitičku priču od ranije kojoj je falio upravo taj jedan detalj. Ali imamo i one drugog tipa, to su one maligne, koje opterećuju samo prostor, pa čak i prostor društvenih mreža i koje nas u velikoj mjeri usmjeravaju na krivi trag. Na njih se potroši izuzetno velik dio vremena i drugih sredstava, kako bi se otklonila sumnja da tu nema ništa. Imali smo takvih situacija u više navrata.

Filko je opisala jednu situaciju iz 2024. godine koju je nazvala kritičnom. Imali smo situaciju kada je po cijelom javnom prostoru izišla jedna vijest, ona s nama nije bila iskomunicirana ni u kojem dijelu, da se ta informacija odradi na način na koji bi se trebala odraditi. Objasnila je da to podrazumijeva više izvora, provjeru vjerodostojnosti tog svjedoka, što je izuzetno bitno. "Niz bitnih pitanja je ostalo neodgovoreno, ali se plasirala informacija ne da je to potencijalno mjesto masovne grobnice nego su izlazili naslovi da je otkrivena masovna grobnica. Potrošili smo izuzetno veliki dio vremena da bi istražili tu veliku lokaciju, radilo se o staroj divljoj deponiji, gdje je samo nasipano i dovoženo smeće u blizini jednog sela u Vukovaru. Odradili smo to onako da se makne sva sumnja i nije pronađeno apsolutno ništa. Mi smo de facto, očistili jedno divlje odlagalište otpada u tom trenutku, to je trajalo mjesecima, a poslije toga nismo strojeve uputili tamo gdje smo trebali - na izvjesne lokacije, tamo gdje je analitička priprema odrađena kako treba i tada smo nekoliko mjeseci izgubili, a nismo našli ništa. Nepronalazak ničega je naša realnost u ovome procesu, kad bi uzeli broj terenskih istraživanja, oko 450 lokacija, oko 85 posto njih ne rezultira pronalaskom posmrtnih ostataka. Iako donosi veliko razočaranje, one opet usmjere potragu u drugom pravcu. One zapravo daju nekakav rezultat, neovisno o tome što ne rezultiraju s onim što svi ičekujemo", rekla je.

17 metara dubine

Voditeljica Belobrajdić naglasila je da je nakon pronalaska masovne grobnice na Petrovačkoj doli, ministar iznio stravičan podatak, da je pronađeno 2000 koštanih fragmenata. "Do sada je identificirano 38 osoba, postoji li mogućnost, može li se iz tih ostataka, ima li nade da će se još netko identificirati, s tog mjesta?", upitala je.

Informacija u kompletiranom obliku za Petrovačku dolu, kad su određene mikrolokacije bile spremne za provedbu terenskih istraživanja, mi smo dobili koncem 2021. godine. Dakle, trebao je jedan opsežan rad na samom terenu da to ne bi bilo nešto slično kao kod Ovčare. Mi govorimo o, čisto usporedbe radi, o poljoprivrednom dobru koje je ima oko 2500 ha, možemo pretpostaviti da negdje na području Ovčare postoji i veća grobnica, druga, ali to je jako veliko područje. Moramo ipak imati niz detaljne pripreme da bi krenuli raditi na takvom opsežnom području i to se radilo i što se tiče Petrovačke dole. Počeli smo raditi u travnju 2022. godine i iako su rezultati došli dvije godine prije toga, trebalo je te dvije godine opravdati, članovima obitelji u prvom redu, zašto nije bilo rezultata i zašto smo mi zapravo još uvijek tamo. Znali smo i tada i ministar daje veliku podršku i empatiju i interes, da sve što radimo zajedno komuniciramo, da se nastavi, neovisno o svim kritikama koje su tada počele (što mi to radimo i prebacujemo hrpu smeća s jedne na drugu stranu), ali tada smo znali da je analitička priprema odrađena, da su svjedoci bili dovoljno relevantni, ali je samo pitanje trenutka. Petrovačka dola se mijenjala, 24 općine su tu navozile smeće. To se ne može porediti s nekim kopanjem na oranici, ovdje govorimo o navozima smeća, životinjskih kostiju... U okolici Petrove dole je bilo terenskih istraživanja koja nisu rezultirala pronalaskom posmrtnih ostataka".

"U odnosu na sedam masovnih grobnica pronađenih zadnjih desetak godina, na njih pet su provođena terenska istraživanja. Analitička priprema na Petrovačkoj doli je bila odrađena na način da smo bili ustrajni, a ustrajni smo i za cijelo područje Hrvatske i sve nestale osobe. Jedinstven primjer je po svojim gabaritima. Više od 180.000 kubika smeća je izvezena u trenutku do pronalaska same grobnice 2024. godine. Najveća dubina do koje smo došli je 17 metara do otkrića same masovne grobnice. Ona nije karakteristična grobna jama, tu su tijela bačena, na njih je dovezena zemlja i otpad kako bi prikrili tragove počinjenog zločina i kako bi otežali pronalazak", objasnila je Filko.

direktno.hr