General Glasnović: Oni ni ne žele da Hrvati vani glasaju jer bi na vlast došla nacionalno osviještena grupacija koja bi riješila probleme
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 14 Lipanj 2020 15:07
To je lijevo i desno krile 'partije' na jednoj ljuljački koja je uvijek izravnata dok god su jedni ili drugi na vlasti. Taj balans se drži tako što nisu dopustili da stotine tisuća Hrvata koji su vani glasaju jer bi na vlast došla jedna nacionalno osviještena grupacija koja bi rješavala sve kritične probleme; od izbornog zakona do zakona o akademskoj i kadrovskoj lustraciji
Zbog korona krize u nekim će zemljama biti upitna organizacija izbora i glasanje Hrvata za Hrvatski sabor. Upitne su neke zemlje poput Ujedinjenog kraljevstva, Irske, Španjolske i Nizozemske. Kako komentira novonastalu situaciju i hoće li time biti narušena i legalnost samih izbora za portal Direktno svoje viđenje iznio je umirovljeni general Željko Glasnović koji je na zadnjim parlamentarnim izborima ušao u Sabor upravo s liste za dijasporu, odnosno u 11. izbornoj jedinici gdje je njegova Neovisna lista osvojila respektabilnih 24,91 posto glasova.
Glasnović podsjeća da je uvedeno dopisno glasovanje da do ove situacije ne bi ni došlo i pita kako je moguće da do sada kroz mrežu hrvatskih župa u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Americi, Argentini nije napravljen popis Hrvata izvan Domovine.
"Hrvatskom iseljeništvu je glasanje prava birokratska noćna mora i to je tako od 2000. godine od dolaska Račanove koalicije na vlast", podsjeća naš sugovornik.
Cijeli izborni proces sumnjiv
Napominje kako je cijeli izborni proces sumnjiv jer primjerice Hrvati u BiH imaju manje prava nego manjine u Hrvatskoj.
"U Hrvatskom saboru iseljeništvo ima samo tri zastupnika iako bez njihova doprinosa koji se između ostalog sastojao u konkretnoj financijskoj pomoći od stotine milijuna dolara za obranu Domovine, Hrvatske ne bi ni imali. A 'manjinci' imaju osam zastupnika te plaćamo na desetke tisuća mirovina ljudima koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku", navodi Glasnović koji probleme s glasovanjem dijaspore vidi ponajprije u namjeri kadrova iz starog režima da se ti ljudi ne integriraju u hrvatsko društvo.
"Skupina prema kojoj se vrši najveće pravno i ustavno nasilje u ovoj zemlji su Hrvati izvan Domovine i Hrvati u Bosni i Hercegovini. Od 27 članica EU-a 19 ih ima dopisno glasanje. To je lijevo i desno krile 'partije' na jednoj ljuljački koja je uvijek izravnata dok god su jedni ili drugi na vlasti. Taj balans se drži tako što nisu dopustili da stotine tisuća Hrvata koji su vani glasaju jer bi na vlast došla jedna nacionalno osviještena grupacija koja bi rješavala sve kritične probleme; od izbornog zakona do zakona o akademskoj i kadrovskoj lustraciji. A prije svega, stvorili bi funkcionalnu državu i to je ono čega se oni najviše boje", uvjeren je Glasnović.
Godinama se čeka na državljanstvo
Dodaje kako je zastrašujuće što mi još danas nemamo novi zakon o državljanstvu; i dok s jedne strane govorimo o demografskoj pošasti, s druge neki čekaju godinama da dobiju državljanstvo.
"Podsjetio bih kako je više od 500 zahtjeva za državljanstvom više od godinu dana 'čamilo' u konzulatu u Čileu kad je Vesna Pusić bila ministrica vanjskih poslova. To je namjerna sabotaža da se ti ljudi isključe iz ekonomskog i društvenog života u Hrvatskoj. Oni ne žele te ljude zato jer se boje njihova domoljublja, sposobnosti i prije svega novčane moći", ponavlja naš sugovornik.
