Velike sumnje u Bidenovu dob i oštroumnost kao prilika za republikance: ANKETA! Prijete mu i navodne korupcijske afere
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 10 Svibanj 2023 14:15
Čak 68% Amerikanaca kaže da je Biden prestar za još jedan mandat, a svega 36% demokrata ga želi vidjeti kao kandidata stranke na idućim izborima. Pri tom Trumpva popularnost jača usprkos brojnim neugodnim optužbama – rezultat je to najnovije ankete ABC Newsa/Washington Posta
Ocjena odobravanja dužnosti predsjednika Joea Bidena pala je na najnižu razinu u karijeri u najnovijoj anketi ABC Newsa/Washington Posta, a visokih 68% Amerikanaca kaže da je prestar za još jedan predsjednički mandat.
Samo 44% smatra da je Bidenov potencijalni protukandidat, Donald Trump, prestar. (Trump ima 76 godina; Biden 80 godina.) Izvan kronološke dobi, Trump daleko nadmašuje Bidena jer se smatra da ima mentalnu oštrinu i fizičko zdravlje koje je potrebno za učinkovito obnašanje dužnosti predsjednika, s velikim sumnjama u vezi s Bidenom na oba fronta – navodi ABC News.
Još jedna razlika izgleda podjednako problematično za Bidena ako se Trump pojavi kao republikanski kandidat: 54-36% Amerikanaca kaže da je Trump radio bolje u gospodarstvu dok je bio predsjednik nego Biden u dosadašnjem mandatu.
Trump nije Bidenov jedini izazov: s obzirom na njegove slabosti, i Trump i guverner Floride Ron DeSantis ispred su Bidena u izboru za predsjednika 2024. godine.
Indikativno za te rezultate je da Bidenov rejting, pogođen inflacijom, iznosi samo 36%, što je pad od 6 postotnih bodova u odnosu na veljaču i bod od Bidenovog prethodnog minimuma početkom 2022. Pedeset i šest posto ne odobrava njegov učinak.
Bidenov rejting brojčano je najniži zabilježen za bilo kojeg prvog predsjednika godinu i pol dana do sljedećih predsjedničkih izbora u anketama koje datiraju od Harryja Trumana. Sličan njemu bio je Gerald Ford, s 40% odobravanja u svibnju 1975.; Jimmy Carter, na 37% u svibnju 1979.; i Trump, s 39% u travnju 2019. Nitko nije ponovno izabran.
Što se tiče optužbi protiv Trumpa, devedeset posto demokrata smatra da su one primjerene; 82% republikanaca kaže suprotno. Neovisni su se podijelili 47-40%.
Što se tiče kategorija poštenja i pouzdanja ni Biden ni Trump ne stoje dobro. Bidena smatra poštenim i pouzdanim 41 posto Amerikanaca, a Trumpa 33 posto.
Izbori
Bez obzira na sve, Trump je bolji od svojih unutarstranačkih suparnika u ovoj ranoj fazi natjecanja za izbore 2024. U otvorenom pitanju, 43% republikanaca i nezavisnih pojedinaca naklonjenih GOP-u kaže da bi voljeli da stranka nominira Trumpa za predsjednika sljedeće godine, a među šest najpoznatijih kandidata unutar stranke Trump predvodi spisak s čak 51%, što je dvostruko više nego njegov najbliži potencijalni protivnik, Rone DeSantis – guverner Floride koji bilježi 25%.
Samo 36% demokrata želi Bidena na izborima
Usporedite Trumpov rejting s Bidenovim u njegovoj – Demokratskoj stranci: samo 36% demokrata i demokratski orijentiranih nezavisnih kandidata željelo bi vidjeti da njihova stranka nominira Bidena za predsjednika sljedeće godine. Pedeset osam posto preferira nekoga drugog, što je nepromijenjeno u odnosu na veljaču- navodi ABC News.
Gledajući unaprijed do studenog 2024. kada se izbori održavaju, u utakmici Biden-Trump, 44% Amerikanaca kaže da bi sigurno ili vjerojatno glasovalo za Trumpa, 38% za Bidena, dok bi ih 12% bilo neodlučno. Kada neodlučne pitaju za koga su, rezultat je 49-42% (Trump-Biden).
Zaključak
Ova vijest američkog medija zaslužuje detaljniju analizu kroz više aspekata, pa krenimo redom.
Prvo: demokrati se moraju ozbiljno zamisliti. Bidenov rejting konstantno pada i taj trend ne sprječava niti činjenica da Amerikom uvjerljivo dominiraju liberalni, dakle prodemokratski mediji (navodno ih je oko 90% u odnosu na medije konzervativnog karaktera), kao ni činjenica da aktualna administracija odnosno državni aparat de facto radi za Bidena (što je uobičajeno za svakog predsjednika na dužnosti).
Drugo: usprkos neugodnim sudskim tužbama i nizom novih optužbi raznih ženskih osoba koje „niču kao gljive poslije kiše“ govoreći da ih je Trump u prošlosti seksualno maltretirao i što se prenosi diljem televizijskih kanala – Trumpov rejting uporno raste.
Treće: međutim, ono o čemu se u Europi malo govori i piše, još je neugodnije i po Bidena i demokrate. Naime, prošli je tjedan kao grom iz vedra neba stigla vijest kako su republikanci dobili uvjerljive dokaze o navodnim Bidenovim koruptivnim aktivnostima: preciznije, da je primio novce od određene strane zemlje u vrijeme dok je bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji. Na upit novinara o kojoj se zemlji radi, nije uslijeio odgovor ali u javnosti smatraju kako je riječ o „komunističkoj Kini“! Svjedok koji je već ranije o tome izvijestio i dalje inzistira na istome. Kako navode utjecajni republikanski senatori, dokument o tome već od ranije posjeduje FBI i Republikanska stranka je prošli tjedan službeno od te institucije zatražila da im isti dokument dostavi. Rok za to je utorak, 9. svibnja (sutra).
Četvrto: ponovo u središte pravosudne i medijske pozornosti dolazi i Bidenov sin Hunter sa svojim aktivnostima u ukrajinskoj energetskoj (plinskoj) tvrtki Burisma, u vrijeme dok je njegov otac Joe Biden bio na dužnosti potpredsjednika SAD-a zaduženog za postrevolucionarnu Ukrajinu (2016.).
Peto: vanjska politika i uspjesi Bidenove administracije na tom području dugo su bili „adut“ u džepu demokrata s obzirom na loše ekonomsko stanje u zemlji i sve veće podjele socijalnog ali i ideološkog karaktera u društvu. Međutim, sada se i vanjska politika sve češće nalazi pod udarom republikanaca iako postoji nedvojben dvostranački konsenzus po pitanju borbe protiv Rusije i Kine. Problem je što Rusija ne želi biti potražena u ukrajinskom ratu, dok Kina ne želi „plesati po Bidenovim notama“ i biti kooperativna po američke interese. Sve to dodatno košta državni proračun koji troši enormne novce za potporu Ukrajini ali i američke vojne aktivnosti u Indopacifiku. Pri tom se i tzv. Globalni jug sve više okreće od SAD-a i uključuje u ubrzani proces dedolarizacije. Američki birači – porezni obveznici – vanjsku politiku ne tretiraju kao dominantnu, ali je sada doživljavaju kao kočnicu njihovih interesa za boljim životom. Oni traže odgovor u što se prosipaju njihovi novci, uz krajnje sumnjive rezultate.
Biden mjesecima ne održava velike medijske konferencije
Sve su ovo tereti na leđima s kojima bi se teško nosila i neka puno mlađa osoba od predsjednika Bidena. A on se u svemu ovome sve teže snalazi.
Već mjesecima ne održava velike medijske konferencije (posljednja je bila u studenom prošle godine) odnosno na takav način ne reagira na važne političke događaje u zemlji i svijetu što je uobičajeno za predsjednike SAD-a, a povremeno daje samo intervjue za novinare provjerenih medijskih kuća.
Spočitava mu se i nedavno odbijanje intervjua za Fox News, kao i krajnja nespretnost prigodom prošlotjednog domjenka povodom Dana slobode govora. Tada je, naime, na kraju svoga govora, krajnje nespretno kazao kako se Amerika upravo riješila Tuckera Carlsona (najpopularnijeg američkog televizijskog novinara koji je prije desetak dana neočekivano dobio otkaz na Fox Newsu i koji je najžešći Bidenov kritičar, vidi poveznicu ispod teksta), što je izazvalo nelagodu okupljenih predstavnika „sedme sile“ i glavnih urednika vodećih američkih medija. Ne zato što oni vole Tuckera (upravo suprotno), već zato što je tako nešto reći od strane predsjednika SAD-a u trenutku slavljenja slobode govora blago rečeno nepromišljeno. Ako k tome dodamo i nedavnu izjavu australskog premijera da će reći „dosta“ po pitanju daljnjeg progona australskog novinara Juliana Assangea – stvari stoje još lošije po Bidena.
Europska unija je zabrinuta
Zato i rezultati zajedničke ankete dvaju američkih, nedvojbeno prodemokratskih medija, o kojima je gore bila riječ – malo koga mogu iznenaditi. Možda samo neupućene europljane čiji mediji unutar EU-e najčešće čekaju instrukcije što smiju a što ne objaviti. Zato s tim, hvala Bogu, očito sve manje problema imaju američki mediji.
Europske političke elite muku su mučile u vrijeme Trumpovog mandata koji ih nije štedio niti po gospodarskoj niti po sigurnosnoj problematici. Zato su Bidena i dočekale kao „osloboditelja“, iako ih je on stegnuo za gušu i jače od samoga Trumpa, dobro znajući njihove grijehe iz prošlosti.
Što će se dogoditi iduće godine u Europskoj uniji u kontekstu izbora kod „Velikog brata“ sada se očito nitko ne usudi ni misliti. To, zapravo, najbolje i pokazuje na što se svela politika Bruxellesa čija sudbina više ne ovisi o njegovim potezima, već o rezultatima američkih izbora. Tako nešto nije bilo nikada od ustroja EU, a ranije i Europske zajednice (EZ).
Ali zatvaranjem očiju pred problemima nikada se ništa nije riješilo. Zato bi i sloboda medija unutar EU trebala biti stvarna a ne fingirana i filigranski kontrolirana. Ovo se drugo, onima koji to čine, s treskom može obiti o glavu. Pustite medije da rade svoj posao i barem prenose (američke) vijesti, ma koliko neugodne bile.
