Sprema li se novi rat na Balkanu? “Ovo što radi Srbija s naoružanjem trebalo bi alarmirati njezine susjede”
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 21 Rujan 2023 12:02
“Sprema li Srbija novi rat na Balkanu?” zapitao je nedavno njemački list Die Welt. “Ne, Srbija se sprema za budućnost”, odgovorio je Beograd. A što na sve kažu u Berlinu?
“Ova vijest treba alarmirati Zapad i susjede Srbije”, pisao je nedavno njemački list Die Welt. A to što bi, prema pisanju tog lista, trebalo uznemiriti sve i argumentirati naslov koji je glasio “Sprema li Srbija novi rat na Balkanu?” bilo je ovo: “Srbija kupuje 20.000 iranskih dronova tipa Shahed-136”.
No, u svom pozivanju Zapada na akciju i alarmiranju srbijanskih susjeda, od kojih tek BiH nije članica NATO-a, dok je Kosovo praktički pod njegovom zaštitom, napravljen je tek jedan propust: navodna kupovina iranskih dronova objavljena je prvobitno na X-nalogu Teror Alarma, stranice koja sama za sebe navodi da je vodeći svjetski portal u produkciji “vijesti i pogleda generiranih umjetnom inteligencijom”.
Nije ovo, međutim, prvi put da se u njemačkim medijima Srbija spominje kao “Unruhestifter” (potpirivačica nemira), kako je to konkretno formulirano u spomenutom tekstu, piše Deutsche Welle.
Upit DW-a upućen Predsjedništvu Srbije da prokomentira pisanje nekih njemačkih medija ostao je bez odgovora, ali je zato promptno stigla reakcija na spomenuti tekst, od srbijanske veleposlanice u Berlinu Snežane Janković: “Ne, Srbija se ne sprema za rat, već za budućnost”, napisala je ona u demantiju objavljenom također u Die Weltu. Srbija se, kako je napisala, između ostalog u budućnosti sprema za izložbu Expo u Beogradu 2027.
Janković nije propustila podsjetiti kako je “srpsko Ministarstvo obrane odbacilo optužbe o kupovini dronova iz Irana”.
Od širenja lažnih vijesti Die Welt se do pisanja ovog teksta nije ogradio ni ispričao čitateljima. A ono što je također propustio učiniti je sljedeće: pisati na temelju činjenica.
“Srbija brine o svojoj sigurnosti”
Onih činjenica koje pak u Beogradu ni ne skrivaju, a koje rečeno riječima veleposlanice Janković glase ovako: “Srbija brine o svojoj sigurnosti i modernizira svoju vojsku, kao i mnoge druge europske zemlje, ali isključivo u obrambene svrhe”. Ili kako je to tijekom posjete Sajmu naoružanja u Abu Dabiju u veljači ove godine rekao predsjednik Aleksandar Vučić, Srbija s dodatnim ulaganjima, koja nisu obuhvaćena budžetom za 2023. godinu, izdvaja oko 2,3 posto bruto nacionalnog proizvoda u te svrhe, ali će “kako je krenulo, morati povećati i na tri”.
Činjenica je da je Srbija u “modernizaciju svoje vojske” krenula još prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Činjenica je također da to, kako ističe veleposlanica, čine i druge europske zemlje. Ali ne samo europske već i svjetske. Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja SIPRI u 2022. godini globalna svjetska vojna potrošnja dosegla je vrhunac, a europske zemlje su zabilježile najveći porast potrošnje za naoružanje od kraja Hladnog rata.
Zašto se naoružava Srbija?
No, što je to specifično kada je riječ o srbijanskom naoružavanju, odnosno koji su razlozi za to?
“Na prvom mjestu je proces modernizacije naoružanja oružanih snaga, pošto srpsko naoružanje datira iz vremena bivše Jugoslavije i nije adekvatno globalnom sigurnosnom okruženju i tehnološkoj transformaciji”, kaže dr. Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP) i suradnik LSE IDEAS, vanjskopolitičkog think tanka pri Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE). Upravo zbog tih razloga vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić govori o tome da se “Srbija mora modernizirati”. “Vojno neutralna zemlja mora biti samodovoljna u svakom pogledu kada se radi o njezinoj obrani za razliku od okruženja Srbije koje je u NATO (osim BiH) i koje ima kolektivni mehanizam obrane i zato može preispitati neke potrebe”, smatra Radić.
U Sarajevu međutim imaju sasvim drugačiju procjenu: “Po mom mišljenju, modernizacija Vojske Srbije je samo paravan za kreiranje vojne sile koja će u perspektivi omogućiti projekciju sile u ovoj regiji od strane Ruske Federacije kada se jednom rat u Ukrajini završi”, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Naoružavanje kao instrument vanjske politike
Ono u čemu se pak slažu i sarajevski i beogradski analitičari je da Srbija, kako to kaže Vuksanović, “proces naoružavanja koristi kao instrument vanjske politike gdje Srbija vjeruje da tako može dobiti bolju nagodbu po regionalnim sporovima, kao što je status Kosova, može bolje balansirati između velikih sila, ali i izgraditi bolje odnose sa zemljama koje je opskrbljuju naoružanjem”.
Istovremeno, kako kaže vojni analitičar Radić, Aleksandar Vučić za domaće javno mnijenje stvara sliku o snažnoj državi.
Predsjednik Vučić je početkom srpnja, obrazlažući odluku o uvođenju moratorija na izvoz streljiva i bilo kakvog oružja i oruđa iz Srbije, rekao da je “nužno da sve bude pripremljeno u slučaju agresije na Republiku Srbiju”.
Potpuno istu argumentaciju za pojačano naoružavanje koristi i BiH: “Bosna i Hercegovina je prinuđena da se naoruža kako bi se zaštitila”, kaže ministar obrane te zemlje Zukan Helez za DW.
I Srbija i BiH se dakle, prema izjavama službenih osoba, naoružavaju da bi se – obranile.
